Ovršna isprava i naplata potraživanja

Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti

U ranijoj kolumni pod naslovom ”Kako naplatiti dugovanja” je objašnjen slučaj naplate potraživanja odnosno nenaplaćenog dugovanja ako vjerovnik kao pravni temelj svojeg potraživanja ima jednu od dvije isprave na kojima se potraživanje i najčešće temelji: 1) račun ili 2) izvadak iz poslovnih knjiga (zvan IOS – izvod otvorenih stavki).

Navedene isprave predstavljaju prema članku 28. Ovršnog zakona (NN 57/96 – 67/08), vjerodostojne isprave, što je važno jer tada prijedlog za ovrhu ne podnosite sudu već javnom bilježniku i to bilo kojem po svom izboru (v. detaljnije u navedenoj kolumni).

U ovoj kolumni se objašnjava naplata potraživanja u slučaju kada su pravni temelj potraživanja vjerovnika ovršne isprave, a to su prema članku 21. Ovršnog zakona:
1. ovršna sudska odluka i ovršna sudska nagodba,
2. ovršna odluka arbitražnog suda,
3. ovršna odluka donesena u upravnom postupku i ovršna nagodba sklopljena u upravnom postupku ako glase na ispunjenje novčane obveze, ako zakonom nije drukčije određeno,
4. ovršna javnobilježnička odluka i ovršna javnobilježnička isprava,
5. nagodba sklopljena u postupku pred sudovima časti pri komorama u Republici Hrvatskoj,
6. druga isprava koja je zakonom određena kao ovršna isprava.

Gore navedene točke od 1. do 5. ne treba posebno objašnjavati pa ću primjerima pojasniti samo točku 6. Dakle, ta odredba izričito dopušta da ili sam Ovršni zakon ili neki drugi zakon može odrediti i neku ispravu kao ovršnu.

Što kaže Ovršni zakon?
Primjerice, Ovršni zakon koristi tu mogućnost u članku 183. Zapljena računa na temelju zadužnice koji navodi:
(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine određenoga vjerovnika zaplijene svi računi koje ima kod banaka te da se novac s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno isplaćuje vjerovniku. Takva isprava izdaje se u jednom primjerku i ima učinak pravomoćnoga rješenja o ovrsi kojim se zapljenjuje tražbina po računu i prenosi na ovrhovoditelja radi naplate.
(2) Na ispravi iz stavka 1. ovoga članka ili u dodatnim ispravama uz tu ispravu, istodobno kad i dužnik ili naknadno, obvezu prema vjerovniku mogu preuzeti i druge osobe u svojstvu jamaca plataca, i to davanjem pisane izjave na kojoj je javno ovjerovljen njihov potpis, a koja je sadržajno ista s izjavom dužnika.
(7) Isprave iz stavaka 1. i 2. ovoga članka imaju svojstvo ovršnih isprava na temelju kojih se može tražiti ovrha protiv dužnika ili jamaca plataca na drugim predmetima ovrhe.

ili

također u članku 183a. Zapljena računa na temelju bjanko zadužnice koji navodi:
(1) Dužnik može ispravom na kojoj je javno ovjerovljen njegov potpis dati suglasnost da se radi naplate tražbine čiji će iznos biti naknadno upisan u ispravi zaplijene svi njegovi računi kod banaka te da se novčana sredstva s tih računa, u skladu s njegovom izjavom sadržanom u toj ispravi, izravno s računa isplate vjerovniku koji je određen u ispravi ili koji će naknadno biti u nju upisan (bjanko zadužnica). Takva isprava izdaje se u jednom primjerku.
(2) Ispravu iz stavka 1. ovoga članka s naknadno upisanim iznosom tražbine i podacima o vjerovniku banci dostavlja vjerovnik s učincima dostave pravomoćnoga sudskog rješenja o ovrsi, neposredno u prijamnom uredu banke, preporučenom pošiljkom s povratnicom ili preko javnoga bilježnika. Dostavom te isprave zapljenjuje se tražbina po računu i prenosi se na vjerovnika.
(3) Odredbe članka 183. ovoga Zakona primjenjuju se na odgovarajući način i na bjanko zadužnicu.
(4) Oblik i sadržaj isprave iz stavka 1. ovoga članka, s naznakom najviših iznosa koji se mogu upisati u pojedine vrste te isprave, propisat će ministar pravosuđa.
Nadalje, Zakonu o radu (NN 149/09) u članku 85. Isprave o plaći, naknadi plaće i otpremnini izričito navodi:
(1) Poslodavac je dužan, najkasnije petnaest dana od dana isplate plaće, naknade plaće ili otpremnine, radniku dostaviti obračun iz kojeg je vidljivo kako su ti iznosi utvrđeni.
(2) Poslodavac koji na dan dospjelosti ne isplati plaću, naknadu plaće ili otpremninu ili ih ne isplati u cijelosti, dužan je do kraja mjeseca u kojem je dospjela isplata plaće, naknada plaće ili otpremnine radniku dostaviti obračun iznosa koje je bio dužan isplatiti.
(3) Obračuni iz stavka 1. i 2. ovoga članka su ovršne isprave.

Postupak putem ovršne isprave
Pokretanje ovršnog postupka temeljem Ovršne isprave je slično pokretanju ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave (v. detaljnije u navedenoj kolumni). I ovdje je osnovno pravilo da, ako imate potraživanje koje je dospjelo na naplatu, a dužnik još uvijek nije platio, radi naplate tog potraživanja podnesete prijedlog za ovrhu.

Prijedlog za ovrhu temeljem ovršne isprave se u pravilu podnosi Općinskom sudu nadležnom prema sjedištu ovršenika, osim ako rješavanje tog predmeta nije izričito povjereno nekom drugom sudu.

Ovršni zakon izričito određuje da su Trgovački sudovi nadležni:
1. određivati ovrhu na temelju odluka donesenih i nagodba sklopljenih u postupku u kojemu su oni sudili u prvom stupnju,
2. određivati ovrhu na temelju domaćih i stranih arbitražnih pravorijeka donesenih u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku,
3. određivati ovrhu u slučaju prijedloga za promjene sredstava ovrhe i to u sporovima iz njihove stvarne nadležnosti u parničnom postupku,
4. određivati ovrhu na temelju zadužnica i bjanko zadužnica radi naplate tražbina u odnosima između trgovaca.

Prijedlog za ovrhu mora sadržavati zahtjev za ovrhu u kojemu će biti naznačena ovršna isprava na temelju koje se traži ovrha, ovrhovoditelj i ovršenik, potraživanje čije se ostvarenje traži te sredstvo kojim ovrhu treba provesti. Sud će odbaciti rješenjem Prijedlog za ovrhu koji ne sadrži sve potrebne podatke i to ne pozivajući predlagatelja da ga dopuni ili ispravi.

Ovršna isprava je podobna za ovrhu ako su u njoj naznačeni vjerovnik i dužnik te predmet, vrsta, opseg i vrijeme ispunjenja obveze. Rok za dobrovoljno ispunjenje mora biti određen ako je ovršna isprava odluka kojom je naloženo ispunjenje tražbine na neko davanje ili činjenje. U slučaju da taj rok nije određen, određuje ga nadležni sud rješenjem o ovrsi.

Kao kod vjerodostojne isprave i u slučaju ovrhe temeljem ovršne isprave ako je prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, nadležni sud donosi rješenje o ovrsi i dostavlja ga i vjerovniku kao ovrhovoditelju i dužniku kao ovršeniku.

Sud ne mora obrazložiti rješenje o ovrsi, osim ako je sud donio rješenje kojim se prijedlog za ovrhu djelomično ili u cijelosti odbacuje koje mora biti obrazloženo.

Svako rješenje o ovrsi mora sadržavati uputu o pravnom lijeku te ovršenik ima pravo izjaviti žalbu u navedenom roku. Žalba u pravilu ne odgađa provedbu ovrhe.

U svezi slučaja da dužnik kao ovršenik pravodobno podnese žalbu i slučaja da nadležni sud donese rješenje kojim se dužnika kao ovršenika upućuje u parnicu nastavljamo u sljedećoj kolumni.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Kako pronaći imovinu dužnika?!? – Prokazni popis imovine

Državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje

U prethodnim kolumnama je objašnjeno pokretanje ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave te su objašnjena dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika. Najjednostavniji način naplate novčanog potraživanja je zapljenom novca na žiro-računu dužnika (ovršenika) i prijenosom tog novca na žiro-račun vjerovnika (ovrhovoditelja). Na taj način se podmiruju i glavnica duga i pripadajuće kamate i prouzročeni troškovi postupka.

Međutim, u slučaju da na računu dužnika nema sredstava vjerovnik prema odredbi čl.16.b. Ovršnog zakona (N.n. br. 57/96 – 67/08) prvo treba sam istražiti postoji li neka druga imovina dužnika i to podnošenjem pisanih zahtjeva (s kopijom dokaza o postajanju potraživanja):
-    Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – HZMO (ako je dužnik fizička osoba pa tako i obrtnik) da dostavi podatak da li dužnik prima plaću, mirovinu ili drugu stalnu naknadu te od koga i po kojoj osnovi
-    Financijskoj agenciji – FINA (ako je dužnik pravna osoba uglavnom d.o.o.) da dostavi podatak o glavnom poslovnom računu dužnika
-    Ministarstvu unutarnjih poslova – MUP i to Policijskoj upravi prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi podatke iz evidencije o motornim vozilima o tome je li dužnik upisan kao vlasnik motornog vozila uz sve podatke o vozilu te podatak o eventualnom postojanju tereta na vozilu.
-    Upravi za Katastar prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi ispis svih posjedovnih listova iz kojih se vidi na kojim nekretninama je dužnik upisan kao posjednik.

Svako gore navedeno državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje.

Ako se niti nakon toga nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje potraživanja vjerovnik (ovrhovoditelj) može podnijeti prijedlog Sudu koji vodi ovršni postupak da dužnik (ovršenik) podnese Sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Uz taj prijedlog vjerovnik je dužan dostaviti dokaze o podnošenju zahtjeva svim gore navedenim tijelima i da je pronađena imovina dužnika nedovoljna, jer će bez tih dokaza prijedlog vjerovnika biti odbačen.

O podnesenom prijedlogu Sud donosi rješenje te će, ako prihvati prijedlog, tim rješenjem naložiti dužniku (ovršeniku) da sastavi popis u kojem mora naznačiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,
4. koja druga prava čine njegovu imovinu,
5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.

Popis svoje imovine (prokazni popis imovine) dužnik podnosi Sudu u pisanom obliku u 2 primjerka i to na propisanom obrascu s odgovarajućim prilozima. Obrazac prokaznog popisa imovine se može kupiti u ”Narodnim novinama” i sadrži upute za ispunjavanje.

Radi potvrđivanja i rasprave prokaznog popisa imovine Sud zakazuje ročište na koje se pozivaju i dužnik (ovršenik) potpisuje i vjerovnik (ovrhovoditelj). Dužnik na tom ročištu potpisuje obrazac prokaznog popisa imovine, a ako je pravna osoba (npr. d.o.o.) onda obrazac potpisuje odgovorna osoba (npr. direktor ili prokurist). Dužnik odnosno odgovorna osoba dužnika potpisom osobno potvrđuje da su podaci potpuni i točni te odgovara u slučaju lažnog iskaza pa zato taj potpis NE može učiniti njegov punomoćnik (npr. odvjetnik).

Ako se nakon toga pronađe imovina na kojoj bi se mogla provesti ovrha i naplatiti potraživanje vjerovnik (ovrhovoditelj) će podnijeti Sudu pisani prijedlog za promjenu predmeta ovrhe odnosno za provedbu ovrhe na toj novopronađenoj imovini (npr. na nekretnini dužnika) te priložiti dokaz da je dužnik vlasnik te imovine.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Kako naplatiti dugovanja – rješenja i prigovori

Ako je određeno potraživanje nesporno i za dužnika i za vjerovnika bolje je da se izbjegne parnica na sudu.

U postupku prisilne naplate duga odnosno ovršnom postupku i to temeljem vjerodostojne isprave koje su najčešće račun ili IOS – izvod otvorenih stavki (napomena: detaljno objašnjeno u prethodnoj kolumni) postoje dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika, a to su sljedeći:

1) ako dužnik podnese prigovor protiv Rješenja o ovrsi i to unutar roka koji u pravilu iznosi 8 dana od dana kada je dužnik primio Rješenje o ovrsi, osim u predmetima naplate potraživanja temeljem mjenice ili čeka gdje taj rok iznosi samo 3 dana

i

2) ako Rješenje o ovrsi postane pravomoćno međutim niti na glavnom niti na sporednim žiro računima dužnika nema sredstava za naplatu potraživanja vjerovnika.

Prigovor protiv Rješenja o ovrsi
U prvom slučaju, tj. kada je podnesen prigovor protiv Rješenja o ovrsi Javni bilježnik prvo provjerava da li je prigovor pravodoban i dopušten. Ako je prigovor pravodoban (podnesen unutar roka) i dopušten (podnesen od strane ovlaštene osobe) Javni bilježnik prosljeđuje cijeli predmet nadležnom sudu i postupak se nastavlja kao parnica na sudu, a to može trajati od nekoliko mjeseci do oko godinu dana. U toj parnici vjerovnik kao tužitelj mora dokazati osnovanost svojeg potraživanja. To znači da mora dokazati da je isporučio određenu robu ili da je izvršio određenu uslugu, a poslije toga sud donosi presudu kojom nalaže dužniku da plati i dug i zatezne kamate te sve troškove sudskog postupka.

Objektivno gledajući, ako je određeno potraživanje nesporno i za dužnika i za vjerovnika je bolje da se izbjegne parnica na sudu.

Naime, dužnik će kada jednom konačno izgubi parnicu morati pored glavnog dijela duga platiti vjerovniku i vrlo visoke troškove sudskog postupka i odvjetničkog zastupanja te zakonske zatezne kamate koje iznose oko 15% godišnje. S druge strane, vjerovnik dok ne dobije parnicu na sudu ne može naplatiti od dužnika sredstva koja potražuje.

Dužnik bez sredstava
U drugom slučaju, tj. kada je Rješenje o ovrsi postalo pravomoćno i kada Javni bilježnik preda vjerovniku jedan originalan primjerak tog Rješenja s otisnutom klauzulom pravomoćnosti i ovršnosti vjerovnik treba poslati preporučenom poštom ili osobno uručiti to Rješenje u originalu poslovnoj banci kod koje je otvoren glavni račun dužnika.

Banka je dužna odmah po primitku navedenog Rješenja o ovrsi izvršiti pljenidbu sredstava na računu dužnika u iznosu određenom tim Rješenjem i prenijeti ta sredstva na poslovni račun vjerovnika. Ukoliko na računu dužnika nema dovoljno sredstava banka je dužna u roku od 8 dana obavijestiti vjerovnika o tome.

Kada je dužnik obrt tada vlasnik obrta kao fizička osoba odgovara za dug obrta i cijelom svojom pokretnom i nepokretnom imovinom pa vjerovnik može promijeniti sredstvo ovrhe na određenu imovinu vlasnika obrta.

S druge strane ako je dužnik pravna osoba (najčešće d.o.o.) tada ta pravna osoba odgovara za dug samo svojom imovinom, a ne i imovinom ovlaštenih osoba u toj pravnoj osobi.

Međutim, ako je do nedostatka sredstava na računu dužnika došlo zbog zlonamjernog ponašanja određene ovlaštene osobe (direktor, prokurist, vlasnik poslovnih udjela) vjerovnik koji je zbog toga oštećen može pokrenuti kazneni postupak protiv te osobe i to podnošenjem kaznene prijave nadležnom Državnom odvjetništvu zbog kaznenog djela Prijevare.

U sljedećoj kolumni će biti riječ o ovrsi na pokretninama dužnika.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.

Kako naplatiti dugovanja !?

Ako na glavnom računu te na svim sporednim računima dužnika kao ovršenika ima dovoljno sredstava za namirenje cijelog ili dijela potraživanja, banka je dužna po primitku vašeg zahtjeva odnosno ovršnog rješenja bez odgode zaplijeniti i prenijeti ta sredstva na vaš račun.

Gotovo svakodnevno imate potraživanje koje je dospjelo na naplatu, ali čak i nakon dodatnog vremena koje ste mu darovali dužnik vam još uvijek nije platio to potraživanje.
Što učiniti i kako se naplatiti!?

Pokrenite postupak prisilne naplate odnosno podnesite prijedlog za ovrhu. Ako je dužnik pravna osoba ili je fizička osoba registrirani obrtnik najjednostavniji način je ovrha na novčanoj tražbini i to na žiro računu dužnika.

Potrebne isprave i procedura
Dvije isprave na kojima se najčešće temelji vaše potraživanje su: 1) račun i 2) izvadak iz poslovnih knjiga (zvan IOS – izvod otvorenih stavki).

Navedene isprave prema članku 28. Ovršnog zakona (NN 57/96 – 67/08) predstavljaju vjerodostojne isprave što je važno jer tada prijedlog za ovrhu ne podnosite sudu već javnom bilježniku prema vašem izboru.

U prijedlogu za ovrhu navodite vlastite podatke (naziv, adresa, odgovorna osoba) kao ovrhovoditelja i iste te podatke dužnika kao ovršenika. Svakako je najvažnije pažljivo navesti točan broj glavnog žiro računa dužnika kao ovršenika (na kojem će se izvršiti zapljena po pravomoćnom rješenju o ovrsi) i točan broj žiro računa vas kao ovrhovoditelja (na koji će se prenijeti zaplijenjena sredstva). Uz prijedlog za ovrhu uvijek prilažete ispravu na kojoj temeljite vaše potraživanje i to u barem jednom izvorniku i jednoj preslici.

Ako javni bilježnik ocijeni da je vaš prijedlog za ovrhu dopušten i osnovan, donijeti će rješenje o ovrsi i dostaviti ga vama kao ovrhovoditelju i dužniku kao ovršeniku.

U tom slučaju ako ovršenik ne uloži prigovor u roku koji mu je određen tada to rješenje o ovrsi postaje pravomoćno i ovršno, a to javni bilježnik dokazuje stavljajući na vaš primjerak rješenja o ovrsi klauzulu pravomoćnosti i ovršnosti.

Naplata i isplata
Na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja o ovrsi vi kao ovrhovoditelj podnosite pisani zahtjev banci koja vodi glavni račun ovršenika radi provedbe tog rješenja o ovrsi.

Ako na glavnom računu te na svim sporednim računima dužnika kao ovršenika ima dovoljno sredstava za namirenje cijelog ili dijela potraživanja banka je dužna po primitku vašeg zahtjeva bez odgode zaplijeniti i prenijeti ta sredstva na vaš račun. Budući da vi u prijedlogu za ovrhu niste tražili samo glavnicu potraživanja već i iznos zakonskih zateznih kamata te naknadu troška ovršnog postupka i ta će se sredstva zaplijenitii prenijeti na vaš račun.

O posljedicama slučaja da dužnik kao ovršenik pravodobno podnese prigovor ili slučaja da na računu dužnika kao ovršenika nema sredstava za namirenje potraživanja, saznajte u narednoj kolumni.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.