Cijene meda više i do 200 posto
03.09.2010 www.jatrgovac.com
Rubrika Potrošački radar
Procjenjuje se da je proizvodnja općenito podbacila za 50 posto, zakazalo je cvjetanje bagrema, amorfe i suncokreta.
Zbog vremenskih nepogoda, hladnoća i poplava cijene meda lete u nebo. Cijene meda pojedinih kategorija, poput najcjenjenijega kaduljina, u trgovinama su već i 90 kuna za kilogram, a ostalih vrsta u prosjeku od 50 do 80 kuna.
Otkupna je cijena pak s 10 do 12 kuna skočila na 20 do 35 kuna po kilogramu bagremova, kestenova, lipova i cvjetnog meda, a kaduljina i do 45 kuna, što je i 100 do 200 posto više nego u posljednjih godinu-dvije, tvrde pčelari.
Kina se ne isplati?
Sezona je, doznajemo, bila vrlo loša, meda ponegdje nije bilo dovoljno ni za opstanak pčela, pa je teško davati bilo kakve iscrpnije prognoze. Procjenjuje se da je proizvodnja općenito podbacila 50 posto, nakon što je cvjetanje bagrema podbacilo čak 80, amorfe 50, a suncokreta 30 posto, kaže Zlatko Gregačević, vlasnik i direktor Apimela i predsjednik Grupacije za pčelarstvo HGK. No, medom, uvjeren je, Hrvati ipak neće oskudijevati.
U Hrvatskoj je, tvrdi, još uvijek planirana proizvodnja između 4500 i 5000 tona, a to je i te kako dovoljno za domaće potrebe zna li se da je domaća potrošnja najviše 3000 tona u godini, a proizvodnja se u najboljim godinama penje i do 7000 tona. Zbog takvih viškova cijena meda u RH uvijek je bila podcijenjena.
Na placu ili na kućnom pragu mogao se kupiti već od 25 kuna, a u susjednoj BiH, primjerice, gdje proizvedu jedva 20 posto ukupnih potreba, cijena ne pada ispod 50 kuna za kilogram.
Na upit hoće li manja proizvodnja rezultirati dampinškim cijenama trgovaca, koji bi med mogli uvesti iz Kine, Gregačević kaže kako se to nekad i događalo, no poslije zaštitnih carina na med, uvoz se iz Kine, smatra on, i ne isplati jer ni ondje više nije toliko jeftin. Nedavno je, doznajemo, kažnjena jedna splitska tvrtka koja je baš iz Kine uvezla 60-ak tona meda koji nije deklarirala, ali ga je distribuirala hotelima i kafićima.
Na burzama zatišje
No i domaću bi proizvodnju trebalo preispitati. S obzirom na to da je u nas dopuštena prodaja meda i na kućnom pragu, tako se i na sivom tržištu proda i više od 70 posto ukupno proizvedenog meda, a samo 30 posto podliježe strožim kontrolama i u poreznom je sustavu, kaže Gregačević.
Neki pčelari misle kako bi visoke cijene mogle privući razne falsifikatore koji bi svašta mogli prodavati pod med, čak i kukuruzni sirup, a nekog većeg uvoza ne bi trebalo biti.
Iako je na svjetskim burzama trenutačno zatišje, cijene su meda i u ostatku Europe i svijeta, gdje je bilo vremenskih nepogoda, više. Gregačević kaže kako će nova godina biti prijelomna na burzama kada prispijeva med iz Argentine, Meksika i Indije. Podbaci li i ondje proizvodnja, cijene meda mogle bi dodatno podivljati. (Večernji list)
Trgovci i loyalty programi: Mercator nudi za nijansu više
31.08.2010 www.jatrgovac.com
Rubrika Potrošački radar
Mnogi supermarketi vjernost svojih kupaca nagrađuju kroz razne programe nagrađivanja, tzv. loyalty programe, pa smo odlučili provjeriti koliko nas supermarketi nagrađuju za našu vjernost, odnosno koji supermarket tu vjernost nagrađuje u najvećoj mjeri. No, najprije ćemo nabrojati supermarkete koji (prema našem saznanju) nemaju loyalty programe.
To su Kaufland, Plodine, Tommy, Lidl i KTC. Kaufland i Plodine svoju strategiju grade na najpovoljnijoj kupnji, pa vjerojatno kupci do sada nisu od njih zahtijevali nikakav oblik nagrađivanja vjernosti.
U ova dva supermarketa, isto tako, nismo zamijetili niti bilo kakve nagradne igre. Bez obzira što Lidl, Tommy i KTC nemaju program kojim nagrađuju vjernost svojih kupaca, kod njih se više ili manje redovito na pojedinim lokacijama ili na teritoriju cijele Hrvatske mogu putem nagradnih igara ili kupovine preko određenog iznosa dobiti jednokratne nagrade ili poklon paketi. U KTC-u ističu da u ovom trenutku nemaju računalnu podršku za praćenje potrošnje kupaca, pa time i nagrađivanje vjernosti istih, navodi istraživanje portala Supermarketi.info.
GETRO
Getro svoje vjerne kupce nagrađuje putem tzv. GETRO FRIEND CARD kartice, na kojoj se svakom kupnjom od minimalno 25 kuna akumuliraju bodovi po principu da je broj pripisanih bodova jednak broju potrošenih kuna podijeljeno s 100. Dakle, za potrošenih 25 kuna, dobivate 0,25 bodova na svojoj GETRO FRIEND CARD kartici. Ovaj program nudi tzv. obiteljsko prikupljanje bodova, jer je osim osnovne kartice moguće imati i 3 dodatne kartice za članove obitelji. Nakon što prikupite 50 bodova (5.000,00 potrošenih kuna), možete ih iskoristiti već pri prvoj idućoj kupnji. Jedan bod donosi jednu kunu popusta. Bodovi se s kartice ne brišu ukoliko se unutar 180 dana napravi kupnja u vrijednosti od minimalno 25 kuna. U protivnom se svi do tada prikupljeni bodovi brišu.
Zaključak: Za potrošenih 5.000,00 kuna u Getrou, Getro vas nagrađuje s 50 nagradnih bodova, odnosno popustom u iznosu od 50,00 kuna.
MERCATOR
Svoje vjerne kupce Mercator nagrađuje putem MERCATOR PIKA kartice. Ta kartica također je zamišljena kao bonitetni sustav skupljanja i korištenja skupljenih bodova. Prikupljeni bonitetni bodovi donose 3-6 % jeftiniju kupnju i ostale pogodnosti. Svakih 35,00 potrošenih kuna donosi jedan nagradni bod. Postoje plava, zelena i zlatna Mercator Pika kartica. Plava je gotovinska kartica, namijenjena kupcima koji plaćaju gotovinom. Omogućava skupljanje bodova koji osim uštede (boniteta) donose mogućnost sudjelovanja u nagradnom izvlačenju. Zelena je platna kartica, namijenjena kupcima koji svoju kupovinu žele podmiriti odgodom plaćanja, a zlatna koji svoju kupovinu žele podmiriti odgodom plaćanja, a pri poslovanju s karticom ne žele ograničavanje. Prednosti i pogodnosti platnih kartica su u tome što se članarine i troškovi poslovanja ne obračunavaju, računi se podmiruju jednom mjesečno, postoji mogućnost beskamatnog obročnog otplaćivanja kupovine za programe obuće, tekstila, sportske opreme, tehnike, namještaja i građevinskog materijala. Plaćanje mjesečnih obveza je bez provizije na označenim prodajnim mjestima Mercatora. Najniži iznos kupovine robe na 12 obroka je 600,00 kuna. Najniži iznos obroka je 150,00 kuna. Prilikom kupovine na obroke Mercator vam neće zaračunati nikakvu kamatu niti bilo kakve druge troškove. Postoji i sistem skupljanja naljepnica, pri čemu jedna naljepnica zahtijeva minimalnu potrošnju od 50,00 kuna.
Zaključak: Za potrošenih 5.000,00 kuna u Mercatoru, Mercator vas nagrađuje sa 142 nagradna boda, odnosno popustom u iznosu od 95,00 kuna, s time da Vam ostaje još 47 bodova koji se prenose dalje u sljedeće obračunsko razdoblje.
BILLA
Vjernost svojih kupaca Billa nagrađuje putem kartice BILLA CLUB. Loyalty program je također zamišljen po principu prikupljanja nagradnih bodova, koji se evidentiraju na kartici i prilikom svake kupovine se ostvaruje pravo sudjelovanja u raznim akcijama. Bodovi se po isteku perioda od godinu dana brišu, ukoliko nisu prethodno iskorišteni (npr. bodovi skupljeni u siječnju 2010. brišu se na kraju siječnja 2011.). Svakih potrošenih 25,00 kuna donosi 1 bod. Billa može odrediti i da se nagradni bod daje i za kupovinu pojedinog proizvoda. U tom slučaju član dobiva pored bodova za visinu računa i dodatne bodove za pojedini proizvod. Vrijednost boda varira, te ga je nemoguće jednoznačno vrednovati u kunama, s obzirom da pojedini artikli u nagradnom programu mogu imati istu maloprodajnu cijenu, a broj bodova koji se traži za preuzimanje tih artikala mogu biti različiti.
Zaključak: Za potrošenih 5.000,00 kuna u Billi, Billa vas nagrađuje s 200 nagradnih bodova, koje možete zamijeniti za artikle ili popuste pri kupnji tih istih artikala. U aktualnoj ponudi, najveća vrijednost artikala koje možete dobiti gratis za 200 nagradnih bodova, iznosi 79,98 kuna (vakuum posuda + vakuum pumpica, ili 2 paketa loptica za tenis Head)
DIONA
Diona vjernost svojih kupaca nagrađuje putem DIONA CARD kartice, gdje se ukupna mjesečna kupovina iznad 500,00 kuna i uredno plaćanje nagrađuje s 2% popusta na sljedećem računu. Korisnici DIONA CARD kartice plaćaju godišnju članarinu u visini koju odredi izdavatelj, bez prava povrata. Moguće je na osnovnu karticu dobiti i dodatnu obiteljsku karticu za bračnog druga ili punoljetno dijete. Korisnik kartice može karticom kupovati robu uz odgodu plaćanja u svim prodavaonicama DIONE.
Zaključak: Za potrošenih 5.000,00 kuna u Dioni, Diona vas nagrađuje popustom od 2% odnosno u iznosu od 100,00 kuna.
KONZUM
U Konzumu se vjernost kupovanja u njihovim dućanima nagrađuje kroz KONZUM PLUS CARD karticu. Model je takav da se skupljaju nagradni bodovi za koje se svaka tri mjeseca dobivaju nagradni kuponi kojima se ostvaruju popusti prilikom sljedeće kupnje. Dakle, u obračunskom razdoblju potrebno je skupiti 25 bodova kako bi ostvarili pravo na nagradne kupone. Ukoliko u jednom obračunskom razdoblju skupite minimalno 25 bodova, na kućnu adresu dobit ćete nagradu u obliku nagradnih kupona koja možete koristiti kao popust prilikom sljedeće kupnje. U svakom obračunskom razdoblju 1000 najsretnijih korisnika dobiju nagradu od 500 kuna. Prilikom plaćanja gotovinom, čekovima, karticom bankovnog tekućeg računa (osim Visa kartice), i Konzum American Express kreditnom karticom, kupac mora potrošiti minimalno 50,00 kuna po računu čime ostvaruje pravo na jedan nagradni bod. Za svakih daljnjih 50,00 kuna na istom računu kupac ostvaruje pravo na dodatni nagradni bod. Prilikom plaćanja kreditnim karticama (Amex, Diners, Visa, EC/MC) kupac mora potrošiti minimalno 100,00 kuna po računu, čime ostvaruje pravo na jedan nagradni bod. Za svakih daljnjih 100,00 kuna na istom računu, kupac ostvaruje pravo na dodatni nagradni bod. Vrijednost jednog boda minimalno iznosi 0,80 kuna, a maksimalno 1,20 kuna. Pravo na nagradne kupone ostvaruju korisnici koji su u obračunskom razdoblju ostvarili minimalno 25 bodova. Ukoliko korisnik u obračunskom razdoblju ne ostvari minimalno 25 bodova, njegovi bodovi se brišu. Korisnici koji nisu koristili svoju karticu duže od 6 mjeseci mogu biti isključeni iz programa.
Zaključak: Za potrošenih 5.000,00 kuna u Konzumu, Konzum vas nagrađuje sa 100 bodova, koji imaju vrijednost od 80,00 - 120,00 kuna ovisno o odluci Konzuma za svako pojedino obračunsko razdoblje.
INTERSPAR
Nekoliko puta tijekom godine Interspar organizira posebne ponude određenih programa u kojima kupci za svakih potrošenih 50,00 kuna dobivaju 1 bod vjernosti. Naljepnice s bodovima se skupljaju i lijepe u knjižice što kupcima omogućava da proizvode iz Programa vjernosti kupe po iznimno povoljnim cijenama.
Zaključak: Za potrošenih 5.000,00 kuna u Intersparu, Interspar vas nagrađuje sa 100 nagradnih bodova, koje možete zamijeniti za popuste pri kupnji artikala. U aktualnoj ponudi, najveća vrijednost popusta koje možete dobiti za 100 nagradnih bodova, iznosi 2.570,00 kuna (Silvano Brizzi nakit).
Konačni zaključak: vrlo je teško međusobno uspoređivati programe vjernosti jer su poprilično različiti u načinu nagrađivanja. U načelu postoje dva načina nagrađivanja.
Jedan je način nagrađivanja putem popusta pri sljedećoj kupnji, što, vjerujemo, većina vas najviše voli jer vas se ne obvezuje na kupovinu određenih artikala iz ponude, nego vam se daje sloboda na koje ćete artikle potrošiti svoj bonus. Ovakav način nagrađivanja nude Getro, Mercator, Diona i Konzum.
Drugi način nagrađivanja je putem davanja popusta na određene artikle koji su u trenutačnoj ponudi, ili čak zamijene bodova za artikl u cijelosti, dakle gratis. Ovakav način nagrađivanja nude Billa i Interspar.
Sa stajališta uštede, Intersparov program, primjerice, u ovom trenutku nudi najveću vrijednost svojeg loyalty programa, no sa stajališta prosječnog potrošača, kojeg ne zanimaju popusti od 600,00 kuna za ogrlicu s privjeskom, pa bila ona i Silvano Brizzi, taj program ne nudi ništa konkretno.
Billa ima poprilično šaroliku ponudu artikala koji se nude u loyalty programu, no malo čudi nekonzistentnost u bodovanju pojedinih artikala koji imaju jednaku maloprodajnu cijenu, a različit broj bodova. Getro, Mercator, Diona i Konzum manje-više nude isto, s time da smo dojma da u Mercatoru zbog šarolikosti nagradnih programa i broja nagradnih kartica, nude ipak nijansu više. (www.supermarketi.info)
Signal osvježava dah i tijelo
30.08.2010 www.jatrgovac.com
Rubrika Nagradne igre
Kupite dva proizvoda Signal u Konzumu, pa pošaljite SMS koji sadrži jedinstveni šestoznamenkasti kod koji se nalazi s unutarnje strane pakiranja, broj računa i osobne podatke na 60070 (2,40 kn).
Svi sudionici odmah dobivaju Signalov poklon: Signal White Now Ice Cool Mint mini pastu i mini četkicu za zube. Pokloni se preuzimaju na info-pultu u prodavaonicama Super Konzum.
Nagradna igra traje od 01. do 30.09.2010., a za sudjelovanje treba kupiti dva proizvoda - pastu za zube (Signal anti-age, Signal White Now, Signal White Now Ice Cool Mint, Signal White System, Signal Crystal Gel Fresh & White) ili Signal četkicu za zube (Signal White System, Signal Style Tech i Signal Style Tech Sensitive).
Osim zajamčenog poklona, sretni dobitnici osvojit će i jedan od 10 dvodnevnih Wellness paketa za dvije osobe u Spa centru NOVISPA u Novom Vinodolskom.
Izvlačenje nagrada bit će 04.10.2010., a imena dobitnika bit će objavljena na web stranicama www.signalweb.com.hr/antiage 20.10.2010., gdje možete potražiti i pravila nagradne igre.
Priređivač: Prodis d.o.o., Savska cesta 106, Zagreb, i Unilever Adria d.o.o. Alexandra von Humbolta 4b, Zagreb
Operator SMS usluge: Megafon d.o.o., www.megafon.hr
Iskoristi dan – s Labudom je svaki dobitan!
30.08.2010 www.jatrgovac.com
Rubrika Nagradne igre
Kupite dva Čarlija od 500 ml u DM-u, pa pošaljite SMS s brojem računa i osobnim podacima (ime, prezime, adresa) na broj 60040 (2,40 kn) i možda upravo vi osvojite Romantic Spa Weekend za dvoje u Novi Spa Hotels&Resort u Novom Vinodolskom ili poklon-paket Čarlija.
Poklon-paketi se dijele svaki dan, a troje najsretnijih osvaja wellness vikend.
Nagradna igra traje od 01. do 30. rujna 2010. Pravila nagradne igre potražite na www.labud.hr, gdje će biti objavljena i imena svih dobitnika nakon završetka nagradne igre. Čuvajte račune, jer će prilikom preuzimanja nagrade trebati predočiti originalan račun.
Priređivač: Labud d.o.o, Zagreb, Žitnjak bb
SMS podrška: Megafon, www.megafon.hr
JL: U hrvatskim mesnicama meso staro 10 i više godina
28.08.2010 www.jatrgovac.com
Rubrika Potrošački radar
Novi svjedoci za Jutarnji list potvrđuju skandaloznu priču koju je pokrenuo HTV o prodaji starog mesa na hrvatskom tržištu, piše Jutarnji list
“Da, u Hrvatskoj se prodaje meso zamrznuto deset i više godina”, ispričao je za Jutarnji list Stipan Bilić, direktor konditorske tvrtke Kondina, dugogodišnji direktor HUP-ova sektora poljoprivrede i prehrambene industrije, nakon što je jedan bivši radnik mesnog pogona na HTV-u prvi pokrenuo novu veliku aferu u Hrvatskoj.
Bilić za Jutarnji kaže kako je to velik hrvatski problem, a njegovu priču potvrđuje i jedan iskusni veterinarski inspektor (podaci poznati redakciji).
Hrana koja bi na Zapadu, slažu se, morala biti uništena uvozi se i prodaje u Hrvatskoj. Dio proizvođača i trgovaca prodaje meso zamrznuto prije više godina, ali nije navedena godina pakiranja pa se prodaje po cijeni kao da je zamrznuto jučer.
Što je još skandaloznije, drugi dio proizvođača kupuje staro, jeftino zamrznuto meso, raspakirava ga i prodaje kao svježe po cijeni kao da je životinja jučer zaklana.
Treće, staro zamrznuto meso često se odmrzava te koristi za proizvodnju kobasica, hrenovki, pašteta i ostalih mesnih prerađevina. Zbog toga potrošač nikada ne može biti siguran što jede, odnosno kada je životinja zapravo zaklana, a kada obrađena.
Nitko od proizvođača nije dužan, prema hrvatskim zakonima, ali i zakonima Europske Unije, navesti godinu klanja, pakiranja i zamrzavanja. Jedino što moraju navesti je preporučeni rok trajanja. Kod smrznutog mesa rok iznosi oko 12 mjeseci, a kod svježega tri dana.
Ni jedan kupac ne može biti siguran, kada uđe u trgovinu ili mesnicu, u to koliko je staro meso koje želi kupiti.
Nikoga u državi za to nije briga. Ministarstva i inspektorati ponavljaju samo jedno: po zakonu proizvođač nije dužan navesti kad je zapakirano meso jer duboko smrznuto meso nema rok trajanja. I, drugo, nije opasno za zdravlje pod uvjetom da je prilikom smrzavanja meso bilo svježe i zdravstveno ispravno.
Ravnatelj Hrvatske veterinarske inspekcije Gordan Jerbić decidirano tvrdi da je na policama hrvatskih trgovina meso staro najviše dvije godine, a i u tim se slučajevima radi isključivo o divljači.
“U svojoj dugogodišnjoj praksi nikada nisam doživio da se svinjske polovice duboko zamrzavaju. Drugo, navodno je riječ o mesu iz Brazila, što je također nemoguće jer Hrvatska posljednjih 15 godina ima zabranu uvoza mesa iz Brazila, kao i EU”, kaže Jerbić.
Darko Grivičić, predsjednik Hrvatske poljoprivredne komore, već godinama tvrdi da su hrvatski građani žrtve i pokusni kunići svjetskih i domaćih trgovačkih lobija.
“Mi smo od ministra Čobankovića i ministra Popijača tražili da nam odgovore tko je taj koji odobrava uvoz hrane. Zanimalo nas je tko je odgovoran za kvalitetu i zdravstvenu ispravnost mesa i druge hrane. Dobili smo zapanjujuć odgovor: za kvalitetu hrane odgovara proizvođač. To znači da netko u Gvatemali, Obali Bjelokosti ili Argentini odgovara za kvalitetu i ispravnost hrane koju jedu hrvatski građani!? Kod nas se samo uzme nekakav bris i odnese na kontrolu da bi se vidjelo je li meso pokvareno. Ali kakve je kvalitete to meso i je li cijena tog mesa sukladna kvaliteti, to nikoga ne zanima. Zašto?
Zato što država pogoduje našim i stranim trgovačkim lobijima. Kada bi se uvele sve mjere kontrole hrane, onda bi se pokazalo da je to meso najgore moguće kvalitete i tada bi naši seljaci mogli dići cijene svojega mesa.
Međutim, onda bi se srozao standard građana, a to našim političarima i tajkunima ne paše. A nitko se ne pita što time država radi našim građanima, pogotovo djeci. Sve su češće alergije, karcinomi i druge bolesti. Bio bih sretan da me netko iz Vlade demantira”, tvrdi Grivičić.
No, problem ne vidi ministar poljoprivrede Petar Čobanković koji se jučer obrušio na novinare ponavljajući da “zamrznuto meso nema rok trajanja”.
“Postavljate mi pitanje gdje ću ja ispasti budala, ali poanta je da naši objekti imaju odobrenja za izvoz u EU, naši objekti imaju odobrenja za izlaz u SAD te izvoze i na ta područja, a neki imaju čak odobrenja za izvoz u NATO”, izjavio je ministar za HTV. (Jutarnji list)





