Spomen na profesoricu Zlatu Bartl: Djelo koje i dalje živi

Uoči druge godišnjice smrti, Podravka i grad Koprivnica postigli su dogovor o zajedničkom čuvanju uspomene na prof. Zlatu Bartl kojoj je grad posvetio jedan trg, a Podravka spomen sobu u Upravnoj zgradi koja je ovih dana obogaćena profesoričinim priznanjima i osobnim predmetima, objavljeno je na internetskim stranicama koprivničke kompanije.

Posljednje srijede u srpnju 2008. godine prestalo je kucati srce profesorice Zlate Bartl. Veliko srce koje je godinama kucalo za Podravku i Koprivnicu.

Voditeljica Podravkinog tima koji je izumio Vegetu, otišla je tiho kao što je godinama i živjela, ostavivši iza sebe neizbrisivi trag u rastu i razvoju Podravke.

Profesorica Zlata Bartl koja je gotovo cijeli radni vijek i silnu stvaralačku energiju i znanje posvetila Podravki, zaslužna je ne samo za izum planetarno popularnog dodatka jelima Vegete, nego i za lansiranje prvih dehidratiziranih juha na ovdašnjem tržištu te posebice poticanje klime inventivnosti i kreativnosti među stručnjacima Podravke.

Dobitnica je mnogih priznanja, od kojih se posebno može izdvojiti visoko odličje predsjednika Republike Hrvatske - red Danice s likom Nikole Tesle, Zlatna kuna za životno djelo Hrvatske gospodarske komore te spomenica Podravke za životno djelo iz 1987. godine.

Primila je i nagrade za životno djelo Grada Koprivnice i Koprivničko-križevačke županije, a proglašena je i za počasnu građanku Koprivnice.

U narednih godinu dana u okviru Aleje zaslužnih građana koja će se urediti na novom dijelu gradskog groblja bit će podignuto spomen obilježje prof. Zlati Bartl.

Grad Koprivnica osigurat će prostor, a Podravka izradu spomen obilježja.

Na privremeno počivalište Zlate Bartl u obiteljskoj grobnici, koje je ovih dana uređeno u dogovoru s članovima obitelji, cvijeće će u petak ujutro položiti članovi Uprave Podravke i predstavnici grada Koprivnice.

Umro suosnivač trgovačkog lanca Aldi

Milijarder Theo Albrecht koji je svoje bogatsvo stekao izgradivši jedan od najvećih njemačkih trgovačkih lanaca, umro je u 89. godini života.

Albrecht, suosnivač trgovačkog lanca Aldi, po Forbesovoj listi bio je drugi najbogatiji Nijemac, a deveti u svijetu s bogatstvom od gotovo 18,8 milijardi eura.

Albrecht, jedna od najvažnijih ličnosti njemačkog poslijeratnog “gospodarskog čuda”, pokopan je u Essenu, rekao je jedan od dužnosnika gradskog groblja. Internet izdanje časopisa Spiegel ranije je izvijestilo da je umro u subotu nakon duge bolesti.

Theo Albrecht i njegov 90-godišnji brat Karl, preuzeli su 1946. malu prodavaonicu mješovite robe njihove majke u Essenu nakon što je Theo pušten iz američkog logora za zarobljenike.

Braća su trgovinu pretvorili u jedan od najvećih lanaca prodavaonica prehrambenih proizvoda usredotočivši se na prodaju robe po niskim cijenama.

Do 1960. se tvrtka nazvana “Albrecht Discount”, odnosno Aldi, pretvorila u lanac od 300 trgovina. Te su godine braća podŁijelila tvrtku i njemačko tržište na sjever i jug dogovorivši se da neće jedan drugome zalaziti na teritorij. Theo je preuzeo sjever Njemačke a Karl je preuzeo jug stvorivši bogatstvo koje se procjenjuje na 21,5 milijardi eura. (H)

Trgovački centar Lumini sklopio ugovor s novim partnerima

Dm – drogerie markt, Hrvatski Telekom te Technomarket (K i K Elektronika) novi su partneri shopping centra Lumini, prvog trgovačkog i zabavnog centra treće generacije koji u blizini Varaždina gradi norveška grupacija Verdispar.

„Novi zakupci, kao i ostali brandovi i tvrtke s kojima smo potpisali Ugovore o zakupu, na proljeće sljedeće godine posjetiteljima će otvoriti trgovine u centru Lumini”, istaknuo je Domagoj Pavlek, direktor razvoja projekata u Verdisparu, povodom potpisivanja ugovora sa zakupcima.

Tada će taj trgovački centar raspolagati s više od osamdeset prodajnih jedinica priznatih svjetskih modnih brandova, multipleksom sa šest kino dvorana, a bit će tu i hipermarket, igraonica za djecu, restorani i kafići te raznovrstan zabavni sadržaj.

Investitori vide svijetlu budućnost novoga trgovačkog centra, a kao razlog za optimizam ističu izvrsnu infrastrukturu te konstantni gospodarski napredak ovog dijela Hrvatske koji dosad nije imao svoju shopping destinaciju.

“Riječ je o iznimno atraktivnoj lokaciji kojoj izravno gravitira oko 400.000 hrvatskih građana te je lako i brzo dostupna i iz susjednih zemalja, Slovenije i Mađarske”, ističu iz Verdispara dodajući kako radovi na izgradnji centra napreduju prema postavljenom planu te da je širenje mreže partnera ujedno dokaz da su vodeće tvrtke prepoznale da se radi o perspektivnom projektu i pouzdanom investitoru.

Konzum otvorio Internet prodavaonicu u Splitu

Riječ je o prvoj online trgovini na području Splita i okolice

Nakon Zagreba i okolice, Velike Gorice, Samobora,  Zaprešića, Brdovca, Dugog Sela, Rijeke i Opatije, trgovački lanac Konzum pokrenuo je internetsku prodavaonicu i na području Splita.

Kupci sa splitskog područja od sada će moći na vrlo jednostavan i praktičan način naručiti sve što im je potrebno u njihovom kućanstvu - od prehrambenih artikala do svih ostalih kućnih potrepština, ističe se u priopćenju Konzuma.

Za realizaciju narudžbe u Konzum Internet prodavaonici, dovoljno je registrirati se na internet stranici, odabrati željene proizvode, staviti ih u virtualnu košaricu i zaključiti narudžbu.

Dostupni asortiman uključuje više od 20.000 artikala sa svim aktualnim akcijskim ponudama. Plaćanje narudžbe može se obaviti prilikom dostave gotovinom, kreditnim i debitnim karticama ili kreditnim karticama putem interneta.

Konzumova Internet prodavaonica nudi mogućnost naručivanja od 0 – 24 sata. Isporuke se vrše najranije sljedeći dan, a narudžbu je moguće napraviti i do sedam dana unaprijed.

Naručena roba se dostavlja radnim danom od 9 do 21 sati te subotom i nedjeljom od 9 do 15 sati.  Minimalan iznos narudžbe je 200 kuna, a za iznose iznad 500 kuna dostava je potpuno besplatna.

Dok su Hrvati u Srbiju uložili 520 milijuna eura, u Hrvatskoj sve više srpske robe

Rodoljub Drašković, jedini srpski ulagač u Hrvatskoj, kaže da je teško opstati kao srpska firma, ali da se unatoč svemu ne predaje

Najnovija analiza vanjske trgovine Srbije, koju je napravila tamošnja Privredna komora u Beogradu, pokazala je ne samo da između dviju susjednih država raste količina prometa, nego da Hrvatska postaje strateški važan partner za srpsko gospodarstvo.

Tijekom posljednjih osam godina međusobna razmjena porasla je za čak sedam puta. Ako se zna da je razmjena početkom ovog desetljeća bila 40 milijuna eura u, primjerice, 2000. godini, moglo bi se reći da to i nije iznenađujući rezultat.

Međutim, otvaranjem zone CEFTA slobodnog trgovanja 2007. godine poslovi su dobili takav zamah da se s razlogom može govoriti o izuzetnom porastu gospodarske suradnje.

To su naglasili i predsjednici Boris Tadić i Ivo Josipović, tijekom nedavne posjete prvog čovjeka hrvatske države Srbiji.

Zaključeno je da su gospodarstva dviju zemalja komplementarna i upućena jedna na drugo i da u potpunosti treba koristiti prednosti koje pruža liberalizacija stvorena CEFTA zonom.

Na vanjskotrgovinskoj listi Srbije, Hrvatska je 2009. godine s prometom od 689 milijuna dolara zauzimala 10. mjesto. Po vrijednosti ostvarenog izvoza bila je na 10. mjestu, dok je po vrijednosti uvoza, hrvatsko gospodarstvo bilo na 11. mjestu.

Tijekom prvih pet mjeseci 2010. godine ukupna razmjena dostigla je 244,4 milijuna dolara, što je za 4,96 posto više nego u istom lanjskom razdoblju.

Pri tome je, pokazuju podaci PKS-a, Srbija imala deficit od 30,7 milijuna dolara. Naime, srpski izvoz iznosio je 106,9 milijuna, dok je iz suprotnog smjera u Srbiju stiglo roba i usluga za 137,5 milijuna dolara.

Kretanje izvoza i uvoza ukazuje na još jednu zanimljivu tendenciju. Srpski izvoz u Hrvatsku porastao je za 7,5 posto, dok je istovremeno ostvaren porast hrvatskog izvoza za 3,1 posto.

Očigledno se debalans smanjuje što je dobro, kako s političkog, tako i s gospodarskog aspekta. Još jedno polje gospodarske suradnje vrlo je zanimljivo jer baš ono ukazuje na strateški značaj Hrvatske kao gospodarskog partnera.

Obujam ukupnih investicija hrvatskih tvrtki u Srbiji prešao je pola milijarde eura (520 milijuna) tako da je Hrvatska postala šesti po vrijednosti ulagač u srpsko gospodarstvo.

Da bi stvari bile još interesantnije, to je 19 posto svih hrvatskih investicija u inozemstvu, po čemu je Srbija na drugom mjestu, odmah iza Nizozemske.

Na žalost, u obrnutom smjeru stvari se ne odvijaju onako kako bi srpska strana željela. Za sada se kao jedino ozbiljnije ulaganje srpskih poduzeća u Hrvatskoj spominje investicija koncerna Swislion Takovo Rodoljuba Draškovića vrijedna 20 milijuna eura.

To može biti kamen spoticanja, ali je za očekivati da će u budućnosti rasti i iznos srpskih ulaganja u Hrvatskoj.

Drašković, međutim, nema posebno lijepe riječi o ulaganju, s obzirom da mu, kako je rekao za srpske medije, u tvrtki “ne cvjetaju ruže”.

“Niti imam podršku tamo, niti imam podršku odavde. Vrlo je teško na hrvatskom tržištu opstati kao srpska firma. Radim na rubu egzistencije, iako imam ambiciozne planove i ne predajem se”, rekao je Drašković.

Podrška države
Prema njegovim riječima, političke prilike u Hrvatskoj ne dopuštaju ulaganje.

“Nismo dobrodošli. Nitko od srpskih vlasti nam u tom smislu ne nudi pomoć. Istovremeno, hrvatski poduzetnici imaju neusporedivo veću podršku države - od porezne politike, preko financijske podrške pa do stvaranja uvjeta za ulaganja. Kada je u pitanju interes hrvatske ekonomije oni su jedinstveni, dok naša država ne vodi računa o nastupu naših firmi u regiji”, ocjenjuje Drašković.

Neslužbeno, poduzetnici iz Privrednog kluba reći će je glavni krivac loša atmosfera prema njima u Hrvatskoj. (pd)

« Previous Page — Next Page »