Niske cijene glavni razlog kupnje u diskontima

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 ispitanika tijekom ožujka 2013. godine, pokazalo je kako se hrvatski potrošači sve više okreću diskontnim prodavaonicama u obavljanju nabavki za svoje kućanstvo.

Naime, upitani kupuju li u Lidlu natpolovična većina ispitanika (56%) odgovara potvrdno, dok preostalih 44% ističe kako ne kupuje u prodavaonicama zasad jedinog “hard“ diskontnog lanca na hrvatskom tržištu.

Može se zaključiti da bi taj udio vjerojatno bio i veći da se Lidlove prodavaonice nalaze u blizini mjesta stanovanja ispitanika (važno je naglasiti da je istraživanje provedeno u šest hrvatskih regija i četiri veličine naselja).

Da ne kupuju u Lidlu zato što prodavaonica nije u blizini njihova mjesta stanovanja tako navodi čak 68,8% ispitanih. Zbog ograničenog asortimana u Lidlu ne kupuje njih 10,2%, a jednaki udio navodi i da ne kupuju jer nemaju povjerenje u kvalitetu njihovih proizvoda.

“Ne drže brendove koje redovito kupujem” kao svoj razlog ističe 8% anketiranih, a s nešto manjim udjelima potom slijede odgovori: Ne sviđa mi se taj format trgovine (4,5%), Navikao sam kupovati u drugim trgovinama (3,4%), Jer su neugledne (2,3%), a isto toliko (2,3%) ispitanika kaže kako oni ne obavljaju kupnju nego to čini neki drugi član kućanstva.

S druge strane, cjenovna povoljnost glavni je razlog za kupnju u Lidlovim trgovinama, što kao svoj razlog ističe 59,4% sudionika istraživanja. Zato što vjeruju u kvalitetu njihovih proizvoda u Lidlu kupuje 33,9% ispitanika. Blizinu prodavaonice mjestu stanovanja kao svoj razlog za kupnju ističe 29% anketiranih, dok 19,2% kaže kako u Lidlu kupuju jer im odgovara jednostavnost njihove ponude.

Kada je u pitanju učestalost kupnje u Lidlu kupci su dosta podijeljeni. Tako najveći dio njih, ili 60,7%, kaže da u Lidlu kupuju rijetko, odnosno samo kada im je usput. S druge strane, da kupuju redovito i da im je Lidl prvi izbor za nabavku namirnica ističe 27,2% anketiranih, dok u prodavaonice ovog diskontnog lanca samo prilikom velikih nabavki ide 12,1% ispitanika.

Odanost kupaca za trgovačke je lance od iznimne važnosti pa je dobiveni rezultat na pitanje “Smatrate li se vjernim kupcem Lidla?” umnogome znakovit s obzirom da je ovaj trgovac sa svojim diskontnim konceptom na hrvatskom tržištu prisutan tek nekoliko godina. Naime, više od jedne trećine ispitanika smatra se vjernim kupcem Lidla (34,8%). Da se takvima ne smatraju ističe 61,2% anketiranih potrošača, a da nisu sigurni navodi njih 4%.

Informativni program prvi izbor gledatelja

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedeno na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Hrvatske starijih od 15 godina, pokazalo je kako u općoj gospodarskoj krizi građani sve više pažnje poklanjaju informativnom programu koji kao svoj prvi razlog gledanja televizije navodi gotovo 80 posto ispitanih.

Na pitanje o učestalosti gledanja televizije čak 81,6% ispitanika odgovara kako TV gledaju svakodnevno, dok na drugoj krajnosti onih koji uopće ne gledaju televiziju ima ukupno 3,2%. Da gledaju TV program samo kada ih nešto konkretno zanima kaže 7,1% ispitanika u uzorku.

Otprilike toliko ima i onih (7,0%) koji se izjašnjavaju kako televiziju gledaju nekoliko puta kroz tjedan, dok 1,0% anketiranih izjavljuje kako to čini nekoliko puta kroz mjesec.

Kada je riječ o sadržajima koji se prate, nikako ne iznenađuje dobiveni rezultat da gotovo četiri od pet ispitanika, njih 78,3%, najviše prate informativni program (vijesti). Očito su kriza gospodarstva i politička zbivanja više nego interesantan program koji se ne smije propustiti.

Po gledanosti slijede dokumentarni filmovi i serije (45,2%), igrani filmovi (37,1%), sapunice (33,8%), sportska događanja (29,3%), humoristične serije (29,1%) i dramske serije (21,4%).

Ispod granice od 20 posto smjestile su se političke emisije (18,4%), kriminalističke serije (14,1%) i TV show-ovi (10,1%), dok su na začelju reality show-ovi s 9,0%.

Upitani koji domaći, hrvatski program najčešće gledaju ispitanici su na prvo mjesto stavili Novu TV čiji program gleda 34,3% anketiranih građana, a u stopu slijedi HRT1 s 32,5% glasova. S nešto manjom popularnošću na trećem se mjestu nalazi RTL koji gleda 20,5% ispitanika. Daleko iza vodeće trojke dolaze ostali kanali: HRT2 (3,7%), HRT3 (3,6%), RTL2 (2,7%) i Doma TV (0,1%).

Više od polovice sudionika ankete (55,9%) u svom kućanstvu ima samo jedan TV prijemnik, dok s dva uređaja raspolaže 35,2% ispitanika. Tri TV prijemnika ima 7,5% ispitanika, četiri i više njih 1,4%, a da u svom kućanstvu nemaju televizor ističe tek 0,1% anketiranih.

Zanimljivo je, također, da je u uzorku više od jedne trećine (35,7%) pretplatnika kablovske televizije, dok preostalih 63,7% ispitanika ističe kako ne koriste ovaj oblik praćenja televizijskog sadržaja.

Popularnost kreditnih kartica među hrvatskim građanima

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal na temu kreditnih kartica, provedeno tijekom siječnja 2013. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina, pokazalo je da ukupno 41% sudionika ankete posjeduje neku od kreditnih kartica, dok 59% njih i dalje ne koristi ovaj oblik plaćanja.

Natpolovična većina anketiranih (54,2%) posjeduje samo jednu kreditnu karticu, jedna četvrtina ili 26% njih posjeduje dvije, ukupno tri kartice posjeduje 13,5% ispitanika, a više od tri kreditne kartice ima 6,2% ispitanika.

Kada je u pitanju učestalost korištenja kreditnih kartica, najveći broj anketiranih (32,6%) koristi ih jednom mjesečno, a potom je najviše onih koji ih koriste najmanje jednom tjedno kojih ima 26,9%. Vrlo rijetko – samo za specifične kupnje kroz godinu kreditne kartice koristi 25,4% ispitanika, a svakodnevno ili gotovo svakodnevno koristi ih 15,2% anketiranih.

Kreditne kartice se koriste najčešće za kupnju svakodnevnih namirnica, što kao svoj odgovor navodi 42,7% ispitanika. Potom slijedi kupnja tehničke opreme (31,7%), kupnja goriva (28,9%) te kupnja odjeće i obuće (22,4%).

Plaćanje na rate i bezgotovinsko plaćanje ispitanici smatraju najvećim prednostima kreditnih kartica, što kao svoj odgovor ističe 54,3% sudionika istraživanja. Slijede pogodnosti odgode plaćanja (33,7%), mogućnost plaćanja putem interneta (16,2%) te sudjelovanje u nagradnim igrama kartičarskih kuća (2,9%).

Nastavlja se trend vožnje pod utjecajem alkohola

Ovogodišnji rezultati istraživanja o navikama konzumiranja alkohola u Hrvatskoj pokazali su da je konzumacija i vožnja pod utjecajem alkohola i dalje učestalo ponašanje u prometu

Nastavlja se trend neodgovorne konzumacije i vožnje pod utjecajem alkohola, potvrđuju rezultati istraživanja o navikama konzumacije alkohola u Hrvatskoj.

Prema istraživanju, čak trećina aktivnih vozača barem je jednom upravljala motornim vozilom pod utjecajem alkohola, a 12 posto njih i dalje ne odustaje od vožnje iako su konzumirali alkohol, izvijestili su iz Zagrebačke pivovare.

Istraživanje, koje ova pivovara provodi već petu godinu u sklopu nacionalne kampanje Razmisli, predstavljeno je na okruglom stolu u Hrvatskom novinarskom društvu koji je okupio stručnjake iz različitih područja.

Oni su komentirali predstavljene rezultate s ciljem educiranja i stvaranja svijesti javnosti o opasnostima vožnje pod utjecajem alkohola. O rezultatima istraživanja te o kampanji “Razmisli – kad piješ, ne vozi” govorili su Darko Grac, službenik za prometnu prevenciju iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa MUP-a, Damir Novak, voditelj Odjela preventive i edukacije HAK-a, dr. sc. Tamara Poljičanin, ravnateljica Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, i Tina Puhalo Grladinović, voditeljica Korporativnih komunikacija Zagrebačke pivovare, dok je moderatorica okruglog stola bila Andreja Šantek.

Zagrebačka pivovara u suradnji s agencijom Hendal provela je istraživanje tržišta kako bi se doznalo kako se javnost ponaša prilikom vožnje i konzumacije alkohola, a to istraživanje bilo je i povod za organizaciju ovog okruglog stola.

U priopćenju se ističe kako je ovogodišnje istraživanje o navikama konzumiranja alkohola u Hrvatskoj nastavak projekta “Razmisli – kad piješ, ne vozi” čiji slogan jasno odražava i stav Zagrebačke pivovare, koja konzumaciju alkohola tijekom vožnje, čak i u malim količinama, smatra neprihvatljivom.

Ovogodišnji projekt, uz to što je okupio mnogobrojne stručnjake, podržao je Nacionalni program za sigurnost cestovnog prometa s ciljem educiranja i stvaranja svijesti javnosti o opasnostima vožnje pod utjecajem alkohola.

U istraživanju je sudjelovalo 800 ispitanika, reprezentativnih za punoljetne građane Republike Hrvatske, koji u usporedbi s prošlom godinom potvrđuju isti, visok postotak upravljanja vozilom pod utjecajem alkohola.

Rezultati pokazuju da 64 posto punoljetnih stanovnika Republike Hrvatske konzumira alkoholna pića, od čega većina njih to čini nekoliko puta mjesečno ili rjeđe, a osam posto svaki dan. Ujedno 63 posto konzumenata tvrdi da se nikada ne napije prilikom konzumacije alkohola.

Među ispitanicima aktivno ih vozi 69 posto. Među njima je 32 posto onih koji su barem jednom upravljali motornim vozilom pod utjecajem alkohola. Zabrinjava podatak da u usporedbi s 2011. godinom jednak broj vozača sjeda za upravljač pod utjecajem alkohola, kao i malen postotak onih koji su odustali od upravljanja vozilom zbog neprihvatljive konzumacije.

Uspoređuju li se rezultati istraživanja s 2011. godinom, među punoljetnim građanima jednak je udio onih koji su zabrinuti zbog društvene tolerancije prema konzumaciji alkohola i učestalosti njegove konzumacije.

Isto tako, i ove godine žene i stariji ispitanici više podržavaju zabranu upravljanja motornim vozilima s više od 0,0 promila alkohola u krvi, dok zakon o 0,5 promila znatno više podupiru muškarci i mlađe dobne skupine, zaključuje se u priopćenju.

Konzumacija čokolade: Kockica, red ili tabla?

Prema istraživanju magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal, provedenom tijekom listopada ove godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina, čokolada i u recesijskom vremenu ostaje iznimno omiljena delicija za nepce hrvatskih potrošača.

Upitani koliko često jedu čokoladu, najveći broj ispitanika (23,1%) odgovara kako si čokoladu priušte nekoliko puta tjedno, dok ju najmanje jedanput tjedno konzumira 21,4% ispitanika.

Slične vrijednosti ostvarili su odgovori “najmanje jedanput mjesečno” s 15,9% te “rijetko – nekoliko puta godišnje” s 15,2% udjela.

Također je zanimljivo da je vrlo sličan omjer potrošača koji čokoladu konzumiraju svakodnevno (12,8%) kao i onih koji je uopće ne konzumiraju (11,6%).

Najveći broj ispitanika pri jednoj konzumaciji pojede jedan red čokoladne table, što kao svoj odgovor navodi 33,8% anketiranih.

Čitavu tablu pojede 21,7% potrošača, dok dva do tri reda čokolade pojede 18,6% ispitanika.

Pola table je slatki obrok za 14,1% potrošača, a da im je i jedna kockica dovoljna kaže 11,7% sudionika ankete.

Obična mliječna čokolada najpopularnija je vrsta čokolade koju kao svoj izbor navodi 34% ispitanih.

Slijedi čokolada s lješnjakom koju preferira 21,8% potrošača, gorka (tamna) je prvi izbor za njih 18,3%, dok je čokolada s rižom omiljena kod 10,4% potrošača.

Ispod granice od 10% po popularnosti smjestile su se bijela čokolada (6,5%), punjena s kremom (3,1%), s keksom (2,5%), s grožđicama (1,1%), dok 2,3% potrošača ističe kako im nije bitna vrsta čokolade te su im sve podjednako drage.

Hrvatski konditori zauzimaju prva tri mjesta kada je pitanju poznavanje proizvođača čokolade.

Kraš je uvjerljivo najpopularniji proizvođač kojeg spominje 73,1% ispitanika, a slijede ga Zvečevo s 35,5% i Kandit s 30,9% udjela.

Nakon njih pozicionirani su globalni proizvođači Nestle s 12,8%, Kraft s 11,3%, Lindt s 4,8% i Frey s 0,4%.

Kod upita o poznavanju brendova situacija je ponešto drugačija. Tako je najprepoznatljiviji čokoladni brend Milka koju navodi 68,6% potrošača, dok je u stopu slijedi Dorina sa 63,6% udjela te s nešto manjim, ali još uvijek značajnim udjelom od 22,2% – Mikado.

Svi ostali brendovi smješteni su ispod granice od 10% pa tako Snickers preferira 5,6% potrošača, Mars njih 5,2%, Kinder 4,9%, Toblerone 3,6%, Čoksu 2,8%, Životinjsko carstvo 2,7%, Kit Kat 1,6%, Samo ti 1,5%, Twix 1,3%, Braco, Seka, Seka i Braco 1,1%, Volim te 1,0%, Kandit 0,8%, Bounty 0,7%, Bajaderu 0,7%, Ferrero Rocher 0,4%, Raffaello 0,4%, Nestle 0,4%, Merci 0,3%, Frey 0,2% i Griotte 0,1%.

Next Page »