Gazirana mineralna voda: Rast mjehurića

Najprodavanija među vodama, gazirana mineralna voda, u posljednjih godinu dana bilježi količinski i vrijednosni rast te predstavlja dobitan artikal u svim formatima trgovina

Sladokusci se možda ne bi složili, ali voda je najvažnija namirnica, neophodna za funkcioniranje svakog organizma.

Ono što je interesantno da na pitanje koliko čovjeku treba vode još i danas nema preciznog odgovora jer je vrlo teško odrediti točnu količinu vode koja se unese putem hrane i koja se izluči iz organizma, kao i koliko se uskladištene vode koristi. Nekako je najčešća preporuka popiti osam čaša vode dnevno, ali koje se jako malo ljudi u stvarnosti drži.

PODJELE VODA
Prema definiciji o vodama, razlikuju se tri tipa voda: mineralna, izvorska i stolna. Pod prirodnom mineralnom vodom podrazumijeva se voda koja potječe iz podzemnih ležišta zaštićenih od svakog onečišćenja, a dobiva se iz jednog ili više prirodnih ili bušenih izvora.

Ono što ju razlikuje od ostalih vrsta voda jest prirodni karakteristični sadržaj mineralnih tvari i tvari u tragovima te određenim prehrambeno-fiziološkim učincima.

Izvorska voda se također dobiva iz podzemnih ležišta iz jednog ili više prirodnih ili bušenih izvora zaštićenih od svih vrsta onečišćenja, a sastav, temperatura i ostale značajke izvorske vode moraju biti stalne u okviru prirodnih promjena.

I jedna i druga vrsta mogu biti gazirane ili negazirane, s time da mineralna voda po svojoj prirodi može biti gazirana, a izvorskoj se može naknadno dodati ugljični dioksid.

Stolna voda je proizvedena od vode za piće s dodatkom jedne ili više dopuštenih tvari u svrhu poboljšanja organoleptičkih svojstava.

DOBRA PRODAJA
Segmentacija tržišta u ovoj je kategoriji podosta kompliciran zadatak. Naime, dok proizvođači promatraju tržište kroz segmente definirane pravilnikom o vodama: mineralna, izvorska i stolna, potrošači izgleda još uvijek kao glavni kriterij koriste je li voda gazirana ili nije. Gazirana voda, koja je ujedno i predmet ove analize, prednjači u maloprodaji.

Kategorija gaziranih mineralnih voda tako je u zadnjih 12 mjeseci (svibanj 2012. – travanj 2013.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu (koje ne uključuje Cash&Carry, diskontne i ugostiteljske objekte, kao ni sezonske objekte) ostvarila prodaju od 136,7 milijuna litara, što je za 11,4% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok je vrijednosna prodaja iznosila 512 milijuna kuna, što je pak za 12,9% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Većina kategorija dobro prolazi uglavnom u velikim formatima, no ova se kategorija podjednako dobro prodaje u svim formatima trgovina.

Kroz supermarkete (301 – 2500 m²) se proda 29% ukupnih količina, slijede srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m²) s 24%, zatim velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m²) s 21%, hipermarketi (iznad 2500 m²) s 14%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m²) s 10%, te kiosci i trgovine na benzinskim postajama s 2% udjela.

TREND S OKUSOM
Gazirane mineralne vode su još jedna od onih kategorija u kojima tržištem dominiraju domaći proizvođači – Jamnica (Jamnica, Mivela) i Podravka (Studena), a slijede ih Sarajevski kiseljak (Sarajevski kiseljak), Droga Kolinska (Donat), te Radenska (Radenska).

Proizvođačima je zasigurno interesantno promotriti kako stoje različite vrste pakiranja. U Hrvatskoj se tako u maloprodajnim objektima najviše prodaju gazirane mineralne vode u plastičnim bocama – 59%, dok prodaja u staklenim bocama iznosi 41%.

Kad promotrimo podjelu na vode sa i bez okusa, vidjet ćemo da su gazirane mineralne vode s okusom sve popularnije. U zadnjih godinu dana (svibanj 2012. – travanj 2013.) bilježe rast od 60% u odnosu na isto razdoblje prošle godine te sada drže ukupno 5% količinske prodaje.

S okusom ili bez njega, ako se osvrnemo na priču s početka ove analize možemo zaključiti kako se hrvatski potrošači barem po konzumaciji gazirane mineralne vode nastoje držati preporuke redovitog unosa vode u organizam.

Milanka Ćorić
Market Analyst, AC Nielsen

Cigarete: Noviteti privlače potrošače

Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti

Prvi oblici cigareta potječu iz Srednje Amerike i bili su oblikom slične cigarama. Pojavile su se oko 9. stoljeća, a konzumirali su ih Maye i Azteci u svojim raznim ritualima.

Na početku su se za motanje koristile razne biljke, a papir je uveden tek u Španjolskoj oko 17. stoljeća te su cigarete poprimile izgled najsličniji današnjem.

Velika revolucija u proizvodnji cigareta vezana je uz 1880. godinu kada je izumljen stroj za proizvodnju cigareta. Prije tog izuma cigarete su se motale ručno i vješt radnik je mogao proizvesti u prosjeku četiri cigarete u minuti, dok je stroj imao kapacitet od 120 cigareta u minuti.

Ovo je slikovit prikaz važnosti inovacija u duhanskoj industriji nakon koje je počeo veliki porast konzumacije duhana u obliku cigareta.

OBUHVAT KATEGORIJE
Danas kategorija cigareta obuhvaća sve vrste cigareta koje su napravljene od tanko rezanog duhana zamotanog u papir. Cigarete s filterom i bez filtera su uključene u kategoriju, dok duhan za lule, duhan za motanje, cigare i cigarillosi nisu sastavni dio kategorije prema Nielsenovoj klasifikaciji.

Važno je napomenuti da u praćenju ove kategorije nije uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna prodaja, diskonti i cash&carry.

Promatrajući količinsku prodaju kategorije cigareta možemo vidjeti blaži pad nego što je bio proteklih godina. U usporedbi zadnjih 12 mjeseci (ožujak 2012. – veljača 2013.), s istim periodom prethodne godine, količinska prodaja je manja za 2,6% i iznosi 5,85 milijardi komada odnosno 291 milijun kutija.

Vrijednosna prodaja u tom je periodu iznosila 5,48 milijardi kuna. Rast cijena koji je uzrokovan povećanjem trošarina rezultirao je porastom ukupne vrijednosti kategorije od 1,54% u usporedbi s prethodnom godinom.

TRADICIONALNI KANAL PRODAJE
Cigarete su kategorija s izraženijom sezonalnosti. Zbog dolaska velikog broja turista u ljetnim mjesecima prodaja je znatno viša. Sezona 2012. godine bila je “produžena” povoljnim vremenskim uvjetima, te je kao posljedica toga u Dalmaciji zabilježen rast prodaje od 3%. U svim ostalim regijama bilježi se pad koji je najviše vidljiv u Središnjoj Hrvatskoj (7,6%, ne uključujući Zagreb).

“Tradicionalna trgovina” je za ovu kategoriju glavni kanal prodaje s gotovo 77% udjela u količinskoj prodaji, što je različito od većine kategorija u kojima “moderna trgovina” ima sve veću važnost.

Kiosci s 31,3% udjela su na prvom mjestu, dok su iza njih srednje trgovine mješovitom robom (50 – 100 m²) s 19,3%, male trgovine mješovitom robom (do 50 m²) s 14,1%, te velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m²) s 12,2% prodajnog udjela.

U “modernoj trgovini” supermarketi (301 – 2500 m²) imaju najveći udio s 9,7%, te benzinske postaje (9,4%), a hipermarketi (iznad 2500 m²) imaju samo 4% udjela u količinskoj prodaji.

Vodeći proizvođači cigareta na hrvatskom tržištu su TDR (Avangard, Benston, Filter 160, Kolumbo, Largo, MC, Ronhill, Walter Wolf, York) i Philip Morris International (L&M, Marlboro, Muratti, Partner, Philip Morris, Virginia, Chesterfield), dok su na tržištu još prisutni i Imperial Tobacco (Gauloises, Paramount, Style, Davidoff, West), Japan Tobacco International (Camel, LD, Sobranie, Winston) i British American Tobacco (Dunhill, Kent, Lucky Strike, Pall Mall, Rothmans, Vogue).

PODJELA CIGARETA
Osnovna podjela cigareta je prema jačini i formatu. Najvažnija podjela prema starim nazivima, koja je definirana udjelom katrana u cigaretama na “full flavor” (preko 9 mg), “light” (6-8 mg), “super light” (4-6 mg) i “ultra light” (do 3 mg), u duhanskoj se industriji više ne koristi zbog nove zakonske regulative.

Zbog lakšeg razumijevanja u ovom slučaju ipak ćemo koristiti navedenu podjelu. U Hrvatskoj se bilježi najveća prodaja “light” cigareta s 56,2%, a nakon njih dolaze “full flavor” s 33% udjela. U usporedbi s prošlom godinom “full flavor” segment bilježi pad od 10%, što je generiralo pad cijele kategorije, dok je 9,5% prodanih cigareta “super light”, a samo 1,2% “ultra light”.

Većinu kategorije cigareta čine “king size” (standardna veličina) cigarete s količinskim udjelom od 76%. Zatim slijedi 100′s segment, koji bilježi rast od 20% u odnosu na prethodnu godinu, i sada ima ukupni udio od 20%. Slims (2,5%) i super-slims (1,2%) imaju mali udio, ali bilježe jako veliki porast.

Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti. Jedan od primjera je značajan porast slims (35%) i super-slims (86%) segmenata u odnosu na prošlu godinu.

Veliki dio pušača prelazi na rezani duhan za motanje koji svrstavamo u drugu kategoriju i bilježi značajan rast, ali to je tema za neku od sljedećih analiza.

Kristian Anić-Kaliger
Voditelj klijenata

Sredstva za čišćenje prozora: Za ljepši pogled

Lijepo vrijeme mnogima je poticaj da temeljitije očiste svoj dom, pogotovo prozore koji predstavljaju ogledalo svake kuće ili stana

Nakon duge i ćudljive zime sunce se konačno izmililo među oblacima i najavilo nešto zakašnjeli ali više nego dobrodošao početak proljeća. Lijepo vrijeme mnogima će tako biti poticaj da temeljitije očiste svoj dom, pogotovo prozore koji predstavljaju ogledalo svake kuće ili stana.

Puno se savjeta može pronaći na internetu kako, na koji način, pa čak i u koje vrijeme najbolje prati prozore. Dok neki za pranje stakala koriste novinski papir, drugi pak krpe, spužve ili brisače stakala, uz spomenuti “alat” svakako je nužno koristiti određeno sredstvo za čišćenje prozora koje možete pripremiti sami ili ga kupiti u trgovini, a kojima ćemo se baviti u ovoj analizi.

Prema Nielsenovoj definiciji ova kategorija obuhvaća proizvode koji služe za čišćenje svih perivih staklenih površina (ogledala, kristal, ploča štednjaka…). Međutim, njihova primarna namjena je pranje prozora te mogu biti u obliku pjene, tekućine, sprejeva, maramica.

U ovu kategoriju ne spadaju sredstva za čišćenje vjetrobranskih stakala, kao ni ostala sredstva za čišćenje kućanstva (univerzalna i namjenska).

PAD PRODAJE
U proteklih je godinu dana (ožujak 2012. – veljača 2013.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielsenovim mjerenjem (koje ne uključuje Cash&Carry, veleprodaju, institucionalnu prodaju, DIY-trgovine i diskontne objekte) prodano 1,4 milijuna litara sredstava za čišćenje prozora u vrijednosti od 25,7 milijuna kuna. U odnosu na isto razdoblje prošle godine kategorija bilježi količinski pad od 0,6%, dok  vrijednosni pad iznosi 1,3%.

Za ovu kategoriju proizvoda najvažniji kanal prodaje su supermarketi (301 – 2500 m²) s 31%, hipermarketi (iznad 2500 m²) s 19%, slijede velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m²) sa 16%, drogerije s 15%, zatim srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m²) s također 13%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m²) sa 6%.

NAJČEŠĆE SPREJ
Ako pogledamo podjelu prema formi proizvoda, proizvodi u obliku spreja (s raspršivačem) čine 95,2% ukupnih količina kategorije, proizvodi namijenjeni za ponovno punjenje (”refill“) 4,6%, a proizvodi u formi pjene svega 0,2%.

Zanimljivo je istaknuti kako je prosječna cijena proizvoda za ponovno punjenje oko 50% niža u odnosu na prosječnu cijenu raspršivača.

Vodeći proizvođači (s pripadajućim robnim markama) u ovoj kategoriji u posljednjih godinu dana (ožujak 2012. – veljača 2013.) su Saponia (Arf), Colgate Palmolive (Ajax), Labud (Super JON), Henkel (Clin), te trgovačke robne marke. Trgovačke robne marke čine oko 10% količinske prodaje kategorije, dok im prodaja u zadnjih godina (ožujak 2012. – veljača 2013.) u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bilježi pad od 8%.

Za kraj. Bilo da koristite poznate brendove, trgovačke marke ili vlastite pripravke sredstava za čišćenje, motivirajte se narednih lijepih dana i čistim prozorima uljepšajte svoj pogled na svijet.

Milanka Ćorić, Analitičar

Papirnati kuhinjski ručnici: Tržište velikog potencijala

Papirnati kuhinjski ručnici sve više postaju nezaobilazni partneri u obavljanju kuhinjskih zadataka: oni čiste, brišu, upijaju, a popularnost im iz godine u godinu raste

Za mnoge se proizvode može ustvrditi kako su nastali kao odgovor na suvremene trendove u načinu života. Jedan od takvih su dakako i papirnati kuhinjski ručnici.

Oni nose odliku prikladnosti i komfora koji su nam tako prijeko potrebni u ubrzanom ritmu življenja te nam zasigurno dobro dođu pri ruci u tim jednostavnim, sebi posvećenim trenucima koje provodimo u kuhinji.

Oni su i estetski bolji od kuhinjskih krpa kakve su koristile naše mame, a umnogome i higijensku funkciju ispunjavaju uspješnije od dobrih starih ubrusa od tkanine. Porijeklo vode iz Sjedinjenih Američkih Država, gdje su prvi puta proizvedeni 1919. godine, otkada počinje njihova priča o uspjehu.

VELIKI POTENCIJAL
Inače, kategorija papirnatih kuhinjskih ručnika odnosi se na sve jednokratne upijajuće papirne ručnike namijenjene za brisanje ruku, čišćenje površina, upijanje prolivenoga u kuhinji/kućanstvu i druge slične namjene.

Kategorija uključuje papirnate ručnike pakirane sa ili bez držača, kao i one čija je namjena korištenje unutar mikrovalne pećnice.

Proizvođači u ovoj kategoriji svjesni su potencijala koje ovo tržište nudi. Prema recentnim analizama, kategorija papirnatih kuhinjskih ručnika u zapadnoj Europi trenutno je vrijedna oko 3,5 milijarde dolara, no procjenjuje se da se vrlo lako može podići na čak 5 milijardi dolara s većom penetracijom ovih proizvoda u kućanstvima.

Unatoč recesiji, zapadnoeuropsko tržište u posljednjih nekoliko godina bilježi snažan rast pri čemu je posebno značajna karakteristika iznimno visok udio trgovačkih marki koje u ovoj kategoriji zauzimaju čak 60 posto tržišta.

GODINA BLAGOG PADA
Prema podacima agencije Nielsen, u proteklih je godinu dana (siječanj 2012. – prosinac 2012.) kroz prodajne kanale pokrivene Nielsenovim mjerenjem (koje ne uključuje Cash&Carry, specijalizirane trgovine i diskontne objekte) na hrvatskom maloprodajnom tržištu prodano 27,2 milijuna komada u vrijednosti od 109 milijuna kuna.

U odnosu na isto razdoblje prošle godine kategorija bilježi pad pri čemu je količinski s minusom od 3,3% ipak nešto izraženiji od vrijednosnog pada (-1,7%).

Za papirne kuhinjske ručnike najvažniji kanal prodaje su supermarketi (301 – 2500 m²) s 30%, hipermarketi (iznad 2500 m²) s 22% te velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m²) s udjelom od 16%. Slijede drogerije s 13% prodaje, koliko imaju i srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m²), dok listu zaključuju male trgovine mješovitom robom (do 40 m²) s prodajnim udjelom od 6%.

PROIZVOĐAČI I BRENDOVI
U posljednjih godinu dana, u periodu od siječnja do prosinca 2012. godine, vodeći proizvođači s pripadajućim robnim markama su Violeta (Violeta, Teta Violeta), Paloma (Paloma), Delicarta (Regina, Nicky), SCA Hygiene (Zewa), te trgovačke robne marke.

Važno je istaknuti kako upravo trgovačke robne marke dominiraju ovom kategorijom s preko 50% ukupne količinske prodaje papirnatih kuhinjskih ručnika. Kategoriju dijelimo prema slojevima papira pa su tako najprodavaniji ručnici s dva sloja i nose 74,7% prodaje, zatim troslojni s 22,5%, četveroslojni s 1,8%, te jednoslojni s 1% prodaje.

Gledano prema formatima pakiranja, najprodavaniji su još uvijek oni do dvije role, no ipak u zadnjih godinu dana bilježi se i porast prodaje pakiranja koja sadrže više od dvije role. Prosječna cijena po roli u pakiranjima koja sadrže više od dvije role je 3,50 kn, dok prosječna cijena role u pakiranjima do dvije role iznosi oko 4,20 kuna.

Naravno treba uzeti u obzir koliko ručnici imaju slojeva jer što je više slojeva ručnici su skuplji. Prilikom kupnje nije ni kupcu jednostavno odlučiti koje pakiranje odabrati s obzirom na broj slojeva, veličinu, cijenu i druge motive odluke o kupnji.

2,3 kg PO KUĆANSTVU Prema podacima Euromonitor Internationala, kategorija papirnatih kuhinjskih ručnika u Hrvatskoj je u 2012. godini bila “teška” 3400 tona, dok se u ovoj godini očekuje rast na 3500 tona. Prosječna potrošnja već se godinama održava na približno istim razinama pa se u 2013. očekuje zadržavanje prošlogodišnje brojke od 2,3 kg koliko potroši svako hrvatsko kućanstvo na razini cijele godine. To je i dalje mala potrošnja pogotovo ako se zna da je dosadašnji rekord zabilježen u SAD-u 2000. godine s prosječnom potrošnjom po kućanstvu od 13,7 kg. Iz Euromonitora ističu kako je lani u Hrvatskoj zabilježen minimalni rast vrijednosne prodaje od 0,1%, dok se u 2013. ipak očekuje negativan trend s padom kategorije od 0,7%. Količinska prodaja će biti u plusu, no projicira se tek minimalan rast: Dok je u 2012. ostvaren 1,9% bolji rezultat, u tekućoj se godini očekuje za nijansu bolje ostvarenje, odnosno ukupan rast od 2,0%. Tipični kupac papirnih kuhinjskih ručnika u Hrvatskoj je žena srednjih godina, no i mnogi predstavnici muške populacije sve više uviđaju prednosti ovog višenamjenskog i iznimno praktičnog proizvoda.

 

Milanka Ćorić, Analitičar

Puls sektora: Godina opreznog rasta

Čime započeti osvrt o tržišnim kretanjima, a da ne zvuči sumorno (pod uvjetom da ne se ne želimo razbacivati neutemeljenim predviđanjima ili pretencioznom retorikom)? Činjenicama? A što nam drugo preostaje?

Dakle, stopa nezaposlenosti je koncem 2012. godine prešla 21% (po privremenim podacima DZS-a), BDP je “vidio plus” samo u turističkoj sezoni, a godišnja stopa inflacije nam je dosegnula najvišu točku od 2008. godine.

U ovakvoj situaciji previđanje pozitivnog pomaka našeg gospodarstva, a time i maloprodajnog sektora, dovodi nas kako već spomenusmo na sklizak teren.

Povjerenje hrvatskih potrošača je na sad već uobičajeno niskim granama, pa smo tako i dalje među pet najpesimističnijih zemalja Europe (uz Italiju, Portugal, Mađarsku i Grčku).

NAPOKON POMAK
Nielsenov Growth Reporter, istraživanje koje objedinjuje podatke o prodaji svih kategorija koje se prate putem panela maloprodaje (najmanje dvije godine) pokazalo je porast potrošnje tijekom 2012. u odnosu na 2011. godinu.

Pozitivno kretanje ostvareno je u svim kvartalima, ali se rast maloprodaje zabilježen u zadnjem tromjesečju 2011. godine nije ponovio jednakim intenzitetom u zadnjem kvartalu 2012.

Ipak, na godišnjoj razini u 2012. godini bilježimo ukupni rast od 1,8%, od čega +0,2% dolazi od povećanja cijena, dok je količinski rast 1,6%, što je ipak najviša godišnja stopa oporavka od početka krize.

Djelomičan oporavak maloprodaje (sve se nekako skanjujem reći “rast”) možemo dijelom pripisati uspješnoj turističkoj sezoni te iznadprosječno toplom ljetu. Nielsenov Indeks povjerenja potrošača svake godine pokazuje “rast” od prosječno jednog boda nakon rujanskog mjerenja, ali se do konca godine taj “rast” istopi.

Spomenuti oporavak, odnosno rast maloprodaje dolazi ponajprije od kategorija prehrane koje u 2012. godini bilježe vrijednosni rast od 3,9%, dok kategorije neprehrane vrijednosno stagniraju na -0,6%, ali im je komadna prodaja pala za -2,8% u odnosu na 2011. godinu.

REZULTATI U PREHRANI
Većina kategorija prehrane bilježi rast (vrijednosno), dok je pad prisutan u svega nekoliko njih. Najveći rast prodaje vrijednosno zabilježili su smrznuto meso (+28,1%), kobasice (+16,9%), vino (+9,2%), svježe meso (+9,0%), dodaci kolačima (+9,8%), voda (+8,9%) i keksi (+7,1%).

Neke kategorije bilježe visok rast, poput male kategorije pakiranih kroasana (+30,6%) – dijelom zbog ulaska novih igrača, a dijelom zbog inovacija.

Najveći količinski pad bilježi kategorija konzervirane tunjevine (-14,0%), žvakaćih guma (-8,3%) te ledenih čajeva (-7,6%). Rast kroasana nije “izvukao iz minusa” grupu slatkiša (-7,6% količinski), jer najveće kategorije (čokolade i praline) bilježe pad (veći komadni nego vrijednosni ) uslijed povećanja cijena i trenda smanjivanja veličine pakiranja.

Zanimljivo je da kategorija čokolada za kuhanje vrlo dobro podnosi krizu – vrijednosno je bez promjene, dok količinski raste 1,8%. Keksi bilježe jednak vrijednosni (+7,1%) i komadni rast (+6,9%), a količinski rastu 5,2%.

Grupa toplih napitaka dobro se nosi s padom kupovne moći – raste +4,2%, što dolazi ponajprije od rasta kave (+4,4% vrijednosno i 1,9% količinski) i kakaa (+7,3% no količinski pada -2,0%), dok čajevi rastu po svim pokazateljima (+1,6% vrijednosno i čak 4,0% komadno uslijed ulaska jeftinih brendova).

Dakle, hrane se ne odričemo, kuhamo, pijemo (zbog rasta vina i mineralne, rekli bismo da je gemišt omiljena kombinacija) i pečemo kolače, no ipak manje kupujemo pojedine vrste proizvoda (tunjevina u konzervi, žvakaće gume) te smo dodatno uštedjeli pri kupovini kategorija neprehrane.

ŠTEDNJA NA NEPREHRANI
U kategorijama neprehrane zabilježili smo vrijednosni rast deterdženata za ručno pranje posuđa (+6,3% te komadno +4,8%), gelova za tuširanje (+4,3% vrijednosno i samo 1% komadno), krema za lice (+3,3% i komadno +4,6% uslijed inovacije “BB kreme”) te boja za kosu (+2,7% i 1,7% komadno).

Najviši pad bilježe sredstva za čišćenje WC-a (-15,0% i -19,8% komadno), osvježivači prostora (-14,0% te -12,6% komadno), sredstva za oblikovanje kose (-8,4% i komadno -10,3%) te prezervativi (-5,4% i komadno -6,1%).

Kad možemo očekivati rast kategorija neprehrane? Nezahvalno je predviđati jer su kategorije neprehrane teže pogođene padom kupovne moći – trgovačke robne marke iznimno su jake u ovim kategorijama (papirnata konfekcija, njega tijela i lica itd.), no i njihove cijene su rasle i dovele ih blizu etabliranim brendovima koji su snižavali cijene po jedinici u zadnje dvije godine.

Ipak nije sve tako sivo – prostora za rast ima, ne samo u kategorijama prehrane. Ako nam prostor za rast nije očit, trebamo ga stvoriti, što nam pokazuje uspješan rast kategorija kroz inovacije u neprehrani (BB kreme za lice).

Što nam donosi 2013.? Osim ulaska u EU, nadamo se još uspješnijoj turističkoj sezoni, još jednom iznadprosječno toplom ljetu koje će donijeti rast sezonalnih “ljetnih” kategorija što bi moglo rezultirati još jednom godinom opreznog rasta.

Božana Lovaković
Voditelj ključnih klijenata

Next Page »