Adris grupa: Daljnji rast izvoza

Adris grupa u prošloj je godini ostvarila dobit prije oporezivanja u iznosu od 584 milijuna kuna, pri čemu je neto dobit iznosila 506 milijuna kuna, izvijestili su iz tvrtke.

Ukupni prihodi od prodaje lani su dosegli 3,37 milijardi kuna, što je za 5,2 posto više u odnosu na 2011. godinu. Poslovni prihodi iznosili su 2,96 milijardi kuna i porasli su za 3,6 posto, dok su prihodi od prodaje robe i usluga iznosili 2,87 milijardi kuna.

Na domaćem tržištu ostvareno je 1,56 milijardi kuna prihoda, a na inozemnim 1,32 milijarde kuna, što predstavlja rast od 5,8 posto. Adris danas gotovo polovicu prihoda od prodaje roba i usluga ostvaruje na stranim tržištima, od čega oko 60 posto na vrlo konkurentnom EU tržištu. U razdoblju pak od 2007. do 2012. godine Adris je ostvario prosječnu godišnju stopu rasta izvoza od sedam posto.

Poslovanje duhanskog dijela Grupe obilježio je drastičan rast trošarina, što je prouzročilo daljnji rast maloprodajnih cijena. Posljedično rastu maloprodajnih cijena i padu kupovne moći, nastavljen je pad potražnje na ključnim TDR-ovim tržištima i prosječno iznosi 5-10 posto godišnje.

Također, izražen je pomak potražnje prema nižim cjenovnim segmentima. Tako je u Hrvatskoj u četiri godine udvostručen udio najnižeg cjenovnog segmenta, dok je u BiH povećan čak četiri puta.

Snažan je i trend rasta rezanih duhana. U Hrvatskoj je, primjerice, u dvije godine udio pušača rezanih duhana utrostručen i danas iznosi oko 11 posto, a u BiH je udeseterostručen i iznosi oko pet posto sa snažnim trendom rasta.

Unatoč nepovoljnim gospodarskim prilikama, TDR je u 2012. godini zadržao lidersku poziciju na tržištima Hrvatske te Bosne i Hercegovine s prosječnih 68 posto, odnosno 32 posto tržišnog udjela.

Na ostalim regionalnim tržištima i nadalje ima stabilne tržišne pozicije. Ostvareno je to zahvaljujući snazi i prepoznatljivosti TDR-ovih brendova, ponajprije Ronhilla koji je i u 2012. godini zadržao poziciju jednog od vodećih regionalnih brendova, ističe se u priopćenju.

U prigodi obilježavanja 140. obljetnice postojanja TDR-a je lansirao jubilarno izdanje Ronhilla, osvježena je Walter Wolf linija proizvoda, drugog po snazi TDR-ova brenda.

Krajem godine, lansiran je i redizajn cijele linije MC-a koji je pozicioniran kao izazivač u regionalnom “value for money” segmentu. Na iranskom tržištu, pak, TDR ostvaruje kontinuirani rast prodaje, a u 2013. godini očekuje se otvorenje nove tvornice. Tijekom 2012. godine TDR je započeo izvoz Ronhilla i Yorka na bugarsko tržište.

U 2012. godini ukupna TDR-ova prodaja iznosila je 11,56 milijardi cigareta, pri čemu je 63 posto ostvareno u izvozu. U usporedbi s godinom ranije, prodaja cigareta u 2012. manja je za 3,8 posto.

Ukupni prihod TDR-a iznosio je 1,74 milijardi kuna, a poslovni prihodi 1,64 milijardi kuna i za 4,2 posto manji na razini godine. Operativna dobit u 2012. godini iznosila je 262 milijuna kuna.

“Izlazak Hrvatske iz Cefte donosi veće carine na tržištima regije, što će povećati godišnje troškove za više od 10 milijuna eura. TDR, kao socijalno odgovorna tvrtka, traži rješenja kako bi prvenstveno zadržao radna mjesta u Hrvatskoj”, ističu iz Adris grupe.

Hrvatski duhani završili su poslovnu 2012. godinu s pozitivnim rezultatom. Proizvodna godina bila je iznimno teška jer je suša negativno utjecala na prinose i kvalitetu duhana.

Istragrafika, i nadalje vodeći hrvatski proizvođač komercijalne kartonske ambalaže, ostvarila je prihode od prodaje u 2012. u iznosu od 120 milijuna kuna, uz rast izvoza od 16 posto.

Stagnacija industrijske proizvodnje u Hrvatskoj, promjene načina pakiranja gotovih proizvoda, rast cijena kartona, pritisak kupaca na prodajne cijene izazovi su u ovoj djelatnosti. Održivost poslovanja Istragrafike ključni je izazov u sljedećih nekoliko godina.

Tijekom 2012. iNovine su prenijele svoje znanje i iskustvo (know how) na tržište Bosne i Hercegovine. Od druge polovice srpnja 2012. godine, najveći maloprodajni lanac kioska i jedan od najvećih distributera novina, duhanskih proizvoda i mobilnih nadopuna u BIH, Opresa, posluje pod brendom iNovine.

U novi vizualni identitet i modernizaciju poslovanja u BiH uloženo je dva milijuna eura, završen je proces informatizacije kompletne prodajne mreže, a očekuju se i dodatna ulaganja u uvođenje novih usluga i edukaciju zaposlenika.

Turistički dio poslovanja Grupe ostvario je 3,04 milijuna noćenja, što je za pet posto više nego u 2011. godini. Unatoč vrlo blagom oporavku gospodarstava glavnih emitivnih tržišta, ostvaren je rast cijena noćenja od sedam posto.

Rezultat je to i nove, prepoznatljive ponude u višem cjenovnom segmentu, prilagođene novim turističkim trendovima.

Hoteli Monte Mulini i Lone, proizvodi pozicionirani u segment pet zvjezdica, pridonijeli su naime prepoznatljivosti destinacije i vrhunskoj ponudi. Uz to, rast udjela direktnih kanala prodaje pozitivno je utjecao na rast prosječnih cijena.

U 2012. godini u Maistri se intenzivno radilo na unapređenju operativnog poslovanja. Nova organizacija tvrtke s podjelom na luksuzni segment, hotele i naselja te kampove omogućava učinkovitije upravljanje marketinško-prodajnim aktivnostima, standardima u operacijama te, posljedično tomu, i troškovima.

U 2012. godini turistički dio Adrisa ostvario je poslovni prihod u iznosu od 688 milijuna kuna, što je za 14,9 posto više od prošlogodišnjeg. Operativna dobit iznosila je 94 milijuna kuna, što je dvostruko više od prošlogodišnje dobiti.

U 2012. godini Cromaris je pozitivno poslovao i nadalje ostvarujući snažne stope rasta prodaje. Primjerice, u razdoblju od 2008. do 2012. godine, prosječna godišnja stopa rasta prodaje iznosila je 25 posto.

Za tako snažan rast, bio je nužan organizacijski preustroj tvrtke s naglaskom na marketinško-prodajnim aktivnostima. Također, nužno je bilo i uvođenje sustava automatskog hranjenja ribe.

Da bi se iznio ovako snažan rast i razvoj, u 2012. godini obavljena je još jedna dokapitalizacija u iznosu od 145 milijuna kuna. U 2012. godini kupljen je i preuređen proizvodno-logistički centar u luci Gaženica u Zadru.

Instalirana je oprema za proizvodnju ribljih prerađevina. Na taj način omogućen je snažniji ulazak u segmente veće dodane vrijednosti čime se povećava prepoznatljivost brenda Cromaris među potrošačima. U 2012. godini obavljene su sve pripreme za otvaranje predstavništva u Italiji, najvećem europskom tržištu orade i brancina, navodi se u izvješću.

Mato Zadro na čelu TDR-a

Iz Adris grupe danas su objavili kako na mjesto predsjednika Uprave Tvornice duhana Rovinj (TDR) dolazi Mato Zadro, koji na tom mjestu mijenja Davora Tomaškovića.

“Nakon sedam godina provedenih u tvrtki Davor Tomašković s 1. svibnja ove godine odlazi s čelne pozicije TDR-a. U tom razdoblju TDR je, u konkurenciji s vodećim globalnim kompanijama, ostvario zapažene poslovne rezultate i ostao lider na domaćem i regionalnom tržištu”, navode iz Adrisa te dodaju kako je “kontinuiranim širenjem poslovanja u jednoj od najkoncentriranijih svjetskih industrija, pod Tomaškovićevim vodstvom, TDR zadržao poziciju uspješne i neovisne duhanske kompanije”.

“TDR je ugledna hrvatska kompanija. Biti predsjednikom Uprave tvrtke s takvom tradicijom za mene je veliki profesionalni izazov. Siguran sam da ćemo, unatoč gospodarskoj krizi i bitno promijenjenim tržišnim okolnostima, nastaviti uspješno poslovati oslanjajući se pritom na znanje i iskustvo te inovativan pristup tržištu”, izjavio je Mato Zadro.

U Hrvatskim duhanima završeno ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana

Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završeno je ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana. Ugovorene su ukupne proizvodne površine od 3.888 ha, a od toga za duhan tipa virginia 3.368 ha te za duhan tipa burley 520 hektara, priopćeno je iz Hrvatskih duhana koji posluju u sastavu Adris grupe.

Ukupne ugovorene proizvodne površine u usporedbi s lanjskom godinom manje su za 690 ha ili 15 posto. Ugovorena proizvodnja duhana tipa virginia manja je za 750 ha ili 18 posto, dok je ugovorena proizvodnja duhana tipa burley veća za 60 ha ili 14 posto.

S ukupno ugovorenih proizvodnih površina u ovoj godini, uz povoljne klimatske uvjete, očekuje se proizvodnja od 9.500 do 10.000 tona duhana.

“Nakon dvije uzastopne sušne godine koje su pratile proizvodnju duhana bilo je realno za očekivati da će u ovoj godini doći do pada ugovorenih proizvodnih površina pod duhanom. Manji dio proizvođača odustao je od daljnje proizvodnje duhana jer su uvidjeli da ne mogu ići u restrukturiranje proizvodnje u kojoj se navodnjavanjem povećaju prinosi, a uporabom drvne biomase smanjuju troškove sušenja duhana. Uz to, znatan dio proizvođača smanjio je ove godine svoje proizvodne površine i realno je za očekivati da će upravo takvi proizvođači već sljedeće godine ići na povećanje proizvodnih površina pod duhanom do optimalnih sušnih kapaciteta na obiteljskim gospodarstvima. Međutim, nekolicini proizvođača Hrvatski duhani su otkazali ugovore o proizvodnji s obzirom na utvrđene činjenice mjerodavnih državnih organa da su bili u sukobu sa zakonom, odnosno sudjelovali u nelegalnom trženju duhana”, ističe Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

On je pritom dodao kako su za ovogodišnju ugovorenu proizvodnju duhana na sirovinskom području u Podravini i Slavoniji osigurali proizvođačima sav potreban reprodukcijski materijal u vrijednosti od oko 7.000 – 10.000 kuna po hektaru ugovorenih proizvodnih površina pod duhanom tipa virginia, a uz to će dati potporu (kredite) proizvođačima za nabavu opreme za navodnjavanje i sušenje duhana na drvnu biomasu.

Izlazak iz CEFTA-e za Atlantic nebitan, TDR-u problem carine

Približavanjem ulaska Hrvatske u EU, sve se više spominje i Hrvatski izlazak iz CEFTA-e.

Ovo bi moglo rezultirati poskupljenjem hrvatskih proizvoda na tržištu u regiji i time njihovoj nekonkurentnosti.

Kako bi se taj scenarij izbjegao hrvatske kompanije koje su prisutne na tržištu CEFTA-e, a to su zemlje u regiji, uveliko se pripremaju za novi izvozni režim, a nedavno je ministar poljoprivrede Tihomir Jakovina osnovao i Vijeće za prehrambenu industriju koje će, kako je najavljeno razmatrati i predlagati mjere i zakonsku regulativu vezano za problematiku izlaska iz CEFTA-e.

Naime, kada se nađe unutar tržišta EU Hrvatska će primijeniti europske tržišne cijene na svoje proizvode i moći iskoristiti tržište od 500 milijuna potrošača što je velika prednost, ali valja voditi računa da kao članica CEFTA-e na tržištu od 25 milijuna potrošača ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja CEFTA-e uvezeno u Hrvatsku.

Kako se može čuti iz hrvatskih gospodarskih krugova u procesu prelaska iz jednog vanjsko-trgovinskog režima u drugi, u najbazičnijoj podjeli, u Hrvatskoj postoje dvije vrste kompanija, one koje tu tranziciju neće niti osjetiti, i one kojima ce propisi EU uvelike otežati, odnosno poskupjeti izvoz na tržište CEFTA-e, a to su Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Albanija, Moldova i Kosovo.

Procjenjuje se da bi, ako hrvatske institucije ne uspiju osigurati najpovoljnije izvore financiranja i izvozno-financijska osiguranja, te ako se ne bi korigirao članak 7. Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju CEFTA-i koji uključuje ublažavanje predviđenih uvjeta i smanjenje visokih stopa, troškovi hrvatskog izvoza u Makedoniju mogli bi biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH i trostruko.

Direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić u razgovoru za Hinu ističe da se izlaskom iz CEFTA-e carinske stope za cigarete proizvedene u Hrvatskoj odnosno u Tvornici duhana Rovinj povećavaju primjerice, u Srbiji s 15 na 57 posto, u BiH s 0 na 15, u Makedoniji s 27 na 42 posto, a na Kosovu s 0 na 10 posto.

Učinci tih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura više plaćenih carina. Zato je nama, kao i svim vodećim hrvatskim proizvodnim kompanijama, a vjerujemo i državi, iznimno važno da Vlada ustraje u pregovorima s nadležnim institucijama EU-a stvoriti uvjete u kojima će hrvatski izvoznici moći nastaviti svoj rast i razvoj, naglašava Grubić.

Podsjeća da je TDR unatrag nekoliko godina prvi upozorio na probleme koje će, nakon ulaska Hrvatske u EU, imati naše kompanije koje posluju na tržištima zemalja CEFTA-e.

Više puta smo, zajedno s drugim hrvatskim prehrambenim tvrtkama, apelirali da hrvatska Vlada u razgovorima s EU skrene pozornost na taj problem ne bi li Hrvatska zadržala postojeći carinski režim sa zemljama članicama CEFTA-e. Pregovaračke strane u tom procesu su, dakle, EU i zemlje CEFTA-e, a ne hrvatske kompanije ili RH, ističe Grubić.

S druge pak strane u Atlantic Grupi ističu da ulazak Hrvatske u EU, odnosno izlazak iz CEFTA-e neće imati bitnog utjecaja na ukupno poslovanje te kompanije.

U pogledu standarda poslovnih procesa, Atlantic je prilagodbu europskim standardima započeo još prije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju i možemo reći da smo usklađeni s najvišim normama poslovanja, izjavio je za Hinu direktor internih komunikacija i projekata Feđa Hudina.

No, ono što je aktualnije, Atlantic Grupa ima optimalno alociranu proizvodnju unutar i izvan zemalja EU. Naši proizvodni pogoni nalaze se u Njemačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj, Srbiji, BiH i Makedoniji, što nam omogućuje i neometani tržišni plasman neovisno o članstvu u EU.

Primjerice, Argeta se proizvodi u istovjetnim tvornicama u Izoli i u Hadžićima kraj Sarajeva, a slično je i s drugim proizvodima iz našeg asortimana. Kao kompanija s vlastitim tvrtkama u 10 zemalja regije, zapadne Europe i Rusiji, možemo reći kako je Atlantic danas internacionalna kompanija koja je u svakoj od zemalja gdje posluje, osobito u regiji, prepoznata kao lokalna kompanija koja zapošljava, plaća poreze, vraća zajednici i ima prepoznatljive brendove.

U našem fokusu ostaje kontinuirani razvoj naših brendova, kao što su Cedevita, Cockta, Argeta, Smoki, Donat Mg, Barcaffe, kao i novih kanala prodaje, za što unatoč nezahvalnim uvjetima u okruženju i dalje vidimo puno potencijala, ističe Hudina.

CEFTA je osnovana 1992. i obuhvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi. Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača, a u svjetskoj trgovini sudjeluje s 0,2-0,3 posto.

Ugovorom iz 2006. stranke CEFTA-e dogovorile su se da će razvijati odnose s EU te da će provoditi uzajamne trgovinske odnose u skladu s pravilima i disciplinama Svjetske trgovinske organizacije, bilo da su njezine članice ili ne.

U prosincu 2006. tadašnjih svih deset zemalja CEFTA-e parafiralo je Ugovor o izmjeni i dopuni i pristupanju CEFTA-i. Razdoblje postupnog snižavanja carina u trgovini industrijskim proizvodima završilo je krajem 2008., a krajem 2010. Albanija, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija i Srbija parafirale su Dodatni protokol koji sadrži nove koncesije u trgovini poljoprivredno-prehrambenim proizvodima.

Ideja o sklapanju novog, modernog Ugovora iz 2006. nastala je iz potrebe racionalizacije provedbe mreže bilateralnih ugovora o slobodnoj trgovini koje su tijekom godina sklopile zemlje jugoistočne Europe.

Nakon što Hrvatska, kako se predviđa, 1. srpnja ove godine postane članica EU, neko se vrijeme još uvijek neće pridružiti eurozoni. Po iskustvima zemalja koje su zadnje ulazile u EU taj se ulazak ne može očekivati prije 2016. do kada bi Hrvatska zadržala i nacionalnu valutu kunu. Za punopravno članstvo u eurozoni moraju biti ispunjena dva kriterija – fiskalni deficit ne smije prelaziti 3 posto BDP-a, a javni dug ne smije biti veći od 60 posto BDP-a. (H)

Izabrani novi članovi NO-a Adris grupe

Glavna skupština Adris grupe, koja je održana danas u Rovinju, donijela je odluku da se 31. prosinca 2012. godine zbog isteka mandata razrješavaju članstva u Nadzornom odboru svi članovi Nadzornog odbora Društva.

Za nove članove Nadzornog odbora Adris grupe izabrani su Rino Bubičić, Tomislav Budin, Marica Šorak-Pokrajac, Andrea Cerin, Teodora Hodak, Hrvoje Patajac i Roberto Škopac, izvijestili su iz Adris grupe.

Mandat članova nadzornog odbora počinje teći od 1. siječnja 2013. godine, ističe se u priopćenju.

Next Page »