I Poljaci zainteresirani za Mercator

U utrku za preuzimanje većinskog dijela u najvećem slovenskom maloprodajnom lancu uključio se i jedan od najbogatijih Poljaka, Mariusz Świtalski

Potpisom sporazuma o neotkrivanju podataka Agrokoru se u utrci za preuzimanje 53 posto udjela najvećeg slovenskog trgovačkog lanca Mercatora pridružio i fond poljskog biznismena Mariusza Świtalskog, prenose Finance.

Świtalski je jedan od najbogatijih Poljaka i osnivač prvog i trećeg najvećeg trgovačkog lanca u toj zemlji. Poznat je po tome što poduzeća koja kupi postavi na noge i proda.

Svoj prvi uspjeh Świtalski je postigao s kompanijom Elektromis, koja je u vlasništvu imala diskonte Biedronka i veleprodajni lanac Eurocash, koje je još 90-ih prodao portugalskom Jeronimo Martinsu. Poljski bogataš danas se bavi biznisom s nekretninama.

Podsjetimo, neobvezujuće ponude za kupnju 53 posto Mercatora, osim Agrokora, podnijeli su i CVC Capital Partners, Mid Europa i Bain Capital.

Vrijednost dionice slovenskog trgovačkog lanca znatno je oslabila u odnosu na prošlu godinu. Agrokor je za dionicu nudio 221 euro, a u međuvremenu je vrijednost dionice pala za više od 100 eura. (Banka.hr)

Globalna kretanja: 5 ključnih trendova u sektoru diskonata

Globalni rast diskontnog kanala nije svugdje bio podjednak, ali u većini Europe, koja je i dalje epicentar ovog modela, diskonti posluju s uspjehom

Nije tajna da se udio diskontnih trgovina povećava na gospodarski neizvjesnim tržištima poput onih Irske, Španjolske, Italije ili Grčke. Velika je Britanija kasno prihvatila europski diskontni standard, ali posljednjih je godina nadoknadila svoje kašnjenje.

Trgovine brendova kao što su Poundland, P&M Bargains i Poundstrecher postale su uobičajen prizor na britanskim trgovačkim ulicama, a čini se da ih očekuje i daljnji rast.

Predviđanje IGD-a je da će vrijednost diskontnog kanala u Velikoj Britaniji do 2016. godine iznositi 11,4 milijardi funti. U 2011. njegova je vrijednost bila 7 milijardi.

Ovakav rast prati i razvoj. Nekoć krut diskontni model sve je inovativniji, a domaći britanski diskonti počinju se natjecati i na europskom tržištu. Donosimo vam pet trendova koji pokreću val promjene u sektoru diskonata u Velikoj Britaniji.

1. Ponuda svježih proizvoda
Svježi su proizvodi glavni poticaj čestih posjeta diskontima. Proizvodne linije njemačkih diskonata Aldija i Lidla, konkretno njihovi mesni i pekarski proizvodi, postali su dio redovnog ocjenjivanja unutar svojih kategorija. Modernim je kupcima dostupno pravo bogatstvo izbora pa je kvaliteta proizvoda danas važnija no ikada prije te ima značajan utjecaj na izbor mjesta kupnje.

Diskonti postaju sve maštovitiji u prezentaciji svojih svježih proizvoda – npr. u Aldiju u Njemačkoj vidjeli smo automat za prodaju svježe ispečenog kruha.

U prošlosti su domaći britanski diskonti nudili uglavnom proizvode za dom te suhu mješovitu robu, ali sada su važnim dijelom njihove ponude postali i svježi proizvodi. Npr. 99p Stores trgovine uvele su linije svježih prehrambenih proizvoda i mesa.

ShopperVista istraživanje pokazalo je da kupci posjećuju različite prodajne formate puno više nego prije. Diskonti još imaju mnoge prilike za privlačenje kupaca – mogu iskoristiti praktičnost formata, inovacije i poboljšati iskustvo kupnje.

2. Širenje asortimana
Diskonti su tradicionalno nudili ograničen broj proizvoda. Danas svoju ponudu nastoje proširiti kako bi odgovorili na veće potrebe potrošača. Aldi i Lidl nastoje se izjednačiti sa supermarketima po pitanju kvalitete ponude.

Npr. Aldi UK je dodao 250 linija proizvoda te tako njihov ukupan broj povećao na 1350. To uključuje linije prepoznatih brendova, ali i vlastitih robnih marki, različitih cjenovnih kategorija.

Time pokušava odgovoriti na potrebe različitih kupaca, s različitim zahtjevima za vrijednošću i kvalitetom.

Trgovci na malo koji nude proizvode po jedinstvenoj cijeni također uvode neke bitne promjene u svoje poslovne modele, prihvaćajući sada i proizvode viših cijena. Npr. Poundworld je otvorio tri nove konceptualne trgovine u kojima uz svoju tradicionalnu ponudu proizvoda po jedinstvenoj cijeni nudi i skuplje proizvode po diskontnim cijenama.

Istraživanje je pokazalo kako kupci smatraju da se u zadnjih nekoliko godina poboljšala kvaliteta proizvoda koji se prodaju u diskontima.

3. Tradicionalne vrijednosti
Istraživanje upućuje na to da se kupci ponovno usredotočuju na vrijednosti koje predstavljaju proizvodi koje kupuju. Ovaj trend zahvatio je cijeli sektor mješovite robe, pa ni diskonti nisu iznimka. Sve su važnije naglašeni podrijetlo proizvoda i njegov lokalni status.

Dobar primjer za to jest Aldijeva prva televizijska kampanja za škotsko tržište koja se koncentrirala na škotske proizvode u njihovoj ponudi, a koju je popratio slogan «Give it Aldi» (Naprijed Aldi!) što je igra riječi iz škotske fraze «giving it laldy» (koja znači “dati sve od sebe“). U Aldiju tvrde da više od četvrtine proizvoda iz njihove linije dolazi iz lokalnih izvora.

Pogledamo li van Velike Britanije, postaje očito kako vodeći europski diskonti – od Aldija, Lidla i Pennyja do DIA-e ili Biedronke u Poljskoj sve više ističu svoje «lokalne» proizvode i kriterije održivosti. A prostora ima i za daljnji razvoj.

Ponuda jedinstvenih i ekskluzivnih proizvoda po iznimno povoljnim cijenama stvara povjerenje u kvalitetu i potiče promet. U trenutačnoj gospodarskoj klimi britanski su kupci pokazali povećanu želju za kupnjom lokalnih proizvoda kako bi potakli domaće gospodarstvo.

Čini se da će ovaj trend postati još važniji kod kupaca u diskontnom kanalu. Britanski diskonti pogotovo imaju priliku pogurati «lokalno» u oglašavanju i ponuditi «vrijednosti» po diskontnim cijenama.

4. Eksperimentiranje s formatima
Diskonti diljem Europe očito napuštaju uniformni pristup, jednak za sve kupce, koji je bio ključna komponenta krutog njemačkog diskontnog modela.

Aldi Nord – simbol tradicionalnog diskonta – modernizira svoje trgovine u Njemačkoj kako bi poboljšao iskustvo kupnje. Iako se ne radi o potpunoj revoluciji, to je ipak značajan iskorak od posve osnovnog iskustva kupnje kakvo je prije nudio.

Švicarski diskont Denner otvorio je prošlog studenog svoju prvu Denner Express trgovinu u Zürichu, odlučivši tako testirati granice svoga modela kroz novi format. Slično tomu, DIA u Španjolskoj i Biedronka u Poljskoj postigle su iznimne uspjehe s hibridnim modelom koji kombinira diskont i malu samoposlugu.

Do sličnog razvoja dolazi i na drugim tržištima, uključujući i britansko. Npr. Poundworld je pokrenuo novi, manji format – Poundworld Express – te tako pokazao fluidnost poslovnog modela kakav ne bismo često povezali s diskontnim kanalom.

Diskontni igrači uključuju se u rast kanala malih samoposluga nudeći uži asortiman na lokacijama u centru. Kako britanski diskontni sektor postaje sve konkurentniji, očekujemo da će se na tržištu pojaviti više eksperimenata s drugim formatima, čime će se nastojati proširiti baza kupaca.

5. Interakcija s kupcima
Tvrtke u cijeloj industriji robe široke potrošnje sa svojim kupcima komuniciraju na sve sofisticiranije načine.

Istraživanje pokazuje da kupci očekuju komunikaciju, promocije i njima prilagođene ponude. Društveni mediji i internetski forumi također su sve važniji jer kupci prije kupnje traže savjete i ocjene proizvoda.

Zbog tradicionalne jednostavnosti diskontnog modela, puni potencijal takvih prilika još nije iskorišten, ali europski diskontni div, Lidl, isprobava različite načine kako iskoristiti vrijednost koja se krije u digitalnom fenomenu.

Ovaj trgovac na malo obratio se posjetiteljima svoje Facebook stranice i zamolio ih da testiraju dva proizvoda njegovih robnih marki. Navodno se sprema na još testiranja od strane potrošača kako bi procijenio i poboljšao kvalitetu svojih robnih marki – što je prioritet za mnoge operatere supermarketa i u Europi i u SAD-u.

S druge strane, domaći britanski diskonti, kao što su Poundland, još se nisu uključili u takve marketinške tehnike. Kako se njihov posao širi, imat će priliku učiti od drugih i uključiti u svoje poslovanje pristupe koji i drugdje potiču rast.

David Shukri
Viši poslovni analitičar

Ratovi formata: Maloprodajna bitka za udio u rastu

Među formatima se razbuktava bitka za globalnu prednost, hipermarketi se razvijaju i unaprjeđuju, svaki se dan pojavljuju nove verzije kvartovskih samoposluga, a era online trgovine tek je započela

Predviđanja slabog rasta nove će trendove samo još dodatno naglasiti. Bitka za tržišni udio se pojačava – koji će format pobijediti i koje su glavne borbene linije?

Točka preokreta
Rat za najbolji format bijesni još od otvaranja prve trgovine. Za većinu recentne prošlosti ishod je bio predvidljiv i dosljedan u glavnini svijeta. Velike trgovine (supermarketi i hipermarketi) preotele su udjele od tradicionalnih, manjih i specijaliziranijih trgovina na malo.

Sada smo zakoračili u novu fazu koju karakteriziraju ogromne promjene u potrošnji, tehnologiji i društvu općenito. U takvim bi uvjetima velike trgovine, koje su osvojile lavovski udjel na tržištu, sada mogle najviše izgubiti.

U IGD-ovu istraživanju o budućnosti globalne maloprodaje – provedenom na vodećim europskim proizvođačima i trgovcima na malo – ispitanici su predvidjeli da će tijekom sljedećih dvanaest mjeseci najveći rast ostvariti formati online trgovina, malih kvartovskih samoposluživanja i diskonata.

Pokaže li se ovo predviđanje točnim, mogli bismo doseći točku preokreta nakon koje računica velikih trgovina više neće biti isplativa. Pa ipak, hipermarketi teritorij ne predaju bez borbe već vrlo marljivo rade na svom osvježavanju.

Ratovi formata vodit će se na tri ključna bojišta: neprehrambenom, ponudama obroka i vrijednost za vrijednost.

Bitka za neprehranu
Trenutno se vodi trostruka bitka između hipermarketa, trgovaca specijaliziranih za neprehrambene proizvode i online trgovaca na malo.

Prije je hipermarketima bilo lako oduzeti udio specijaliziranim trgovcima, ali sada se ta jednadžba mijenja. Zbog viših cijena goriva putovanja su poskupjela, a vremenska ograničenja, skupa s mobilnom povezanošću, idu na ruku online narudžbama.

Najbolji specijalizirani trgovci na malo iskorištavaju svoje prednosti i svoja stručna znanja kako bi kupcima ponudili iznimne usluge.

Na hipermarketima je da na to odgovore i ponovno ojačaju svoju privlačnost. Oni također moraju izgraditi i prezentirati svoju stručnost. Carrefour je npr. ostvario partnerstvo s Appleom i HP-om i Virginu dao koncesiju na svoju trgovinu  Carrefour Planet u Venissieuxu u Lyonu.

Druga se linija napada na maloprodavače sastoji u iskorištavanju njihova iznimna poznavanja kupaca i vještina savjetovanja. I Bestbuy i Tchibo stvorili su platforme na kojima kupci izlažu svoje ideje za nove proizvode, a ovaj se trend sada kopira i u prehrambenom sektoru.

Usprkos tome, najveće se bitke tek spremaju. Izgleda da rast neprehrambene online prodaje ne prestaje. Hipermarketi također imaju priliku u online prodaji, ali kako bi kupce i dalje privlačili u trgovine morat će svoj prostor koristiti fleksibilno i maštovito.

Ponuda obroka
Sve donedavno, smatralo se da će se broj jela konzumiranih izvan kuće automatski povećati s porastom standarda. Ova je pretpostavka sada pred izazovom zbog dva nova faktora: “pucanja kreditnog mjehura“ i uspješnog odgovora trgovaca na malo.

Pojavljuje se mnoštvo novih ponuda za konzumaciju kod kuće ili izvan nje, čime dolazi do sukoba između igrača iz sektora restorana i malih kvartovskih samoposluga, te njih udruženih protiv hipermarketa.

Restorani unaprjeđuju svoje poslovanje. Npr. McDonald’s je odstupio od nekoć vrlo krute formule te postao puno prilagodljiviji: proširio je svoj meni, povećao hranjivost proizvoda, od lokalne nabave stvorio marketinšku vrlinu te unaprijedio iskustvo svoje usluge posluživanjem do stola i terminalima za lako naručivanje, otvorenima u pojedinim poslovnicama.

Mala samoposluživanja brzo napreduju. Sparova poslovnica Merrion Row u Dublinu, oblikovana je u skladu s različitim željama kupaca: od “konzumirajte sada“ do “ponesite kući“, od bistroa sa sokovima do kafića i zone za opuštanje unutar trgovine. Chez Jean iz Pariza, križanac restorana i male samoposluge, koncentrira se na doručak i ručak te nudi usluge besplatnog bežičnog pristupa internetu i stanica za punjenje mobilnih telefona.

Hipermarketi i supermarketi također uvode promjene. Tescov Restaurant Collection i “Heston from Waitrose“ žele iskustvo restorana oživjeti u domu svojih potrošača. Carrefour i Migros su poboljšali ponudu tezgi s jelima i ponudu kafića u hipermarketima.

Za ishod ove bitke ključno će biti gospodarstvo. Restoransko poslovanje vapi za jakim oporavkom. Nastavak štednje pogodovat će jelima kod kuće iako financije tu nisu jedini faktor. Jednako važna bit će prilagodljivost lokalnim potrebama.

Vrijednost i vrijednosti
Za vodstvo u cijenama i dalje se žestoko natječu hipermarketi i diskonti. Umnogome je to natjecanje između opsega hipermarketa i fokusirane jednostavnosti diskonata iako to nije sve.

Vrijednost se određuje kroz odnos kvalitete i cijene. Štoviše, u svijesti javnosti održivost je porasla, a sve veća transparentnost kreira jače zanimanje za prehrambenu etiku. Znači i vrijednosti su važne. Prava borba odvija se za  vrijednosti, a ne samo za cijene.

Diskonti na to odgovaraju i razvijaju kvalitete nevezane uz cijene. Poljski je diskont Biedronka za kvalitetu svoje robne marke dobio status ISO 2000. Drugi, npr. Aldi u Velikoj Britaniji ili Lidl u Njemačkoj, koriste kuharske zvijezde za oglašavanje kvalitete proizvoda, a razvijaju i svoje serije ekološke i održive hrane.

I diskonti i uobičajeni trgovci na malo, uključujući lance Dia u Španjolskoj i Rewe u Njemačkoj, pokreću koncept ekološke trgovine, a istovremeno ostaju vjerni cijenama.

No je li doista moguće uzeti najbolje od oba svijeta? I cijena i vrijednosti u istoj trgovini? Ili ćemo svjedočiti većem raslojavanju, a trgovci na malo će formate usmjeravati prema ciljanim segmentima tržišta?

Osim toga, tu je i mogućnost za više suradnje između trgovaca s dodanom vrijednošću i diskontera, što uključuje i trgovine na zajedničkim lokacijama, oblikovane s ciljem nadopunjavanja ponude i podjele potrošačke košarice velikog broja kupaca.

Tko pobjeđuje?
U ratu formata nikada nema konačnog pobjednika: stalni su samo napadi i protunapadi. Kupci se razlikuju svojim stavovima i potrebama pri čemu tehnologija otvara nove mogućnosti a gospodarski se uvjeti stalno mijenjaju.

Neki su komentatori primijetili da se krećemo prema budućnosti u kojoj će se sve naše potrebe za kupnjom ispunjavati online, pa ipak, u Velikoj Britaniji tek 16% kupaca danas takvu mogućnost smatra privlačnom.

Stoga je puno vjerojatnija budućnost multi-formata, u kojoj će se različite trgovine stalno razvijati i ispunjavati raznovrsne misije ovisno o dobu dana i preferencijama kupaca. Neki od tih formata predstavljat će radikalan odmak od svega što danas poznajemo.

Bit će to desetljeće dramatičnih inovacija u trgovinama. U ovako ranoj fazi još je nemoguće odrediti pobjednike i gubitnike, ali sigurno je da je ulog velik, što se odnosi gotovo jednako na dobavljače kao i na same trgovce na malo.

Vodeći inovatori bit će raštrkani širom zemaljske kugle. Nikad još nije bilo tako važno pratiti i procijeniti razvoj svjetske maloprodaje.

Tri ključna faktora za uspjeh vodećih formata budućnosti: 1. Riješiti se svih vrsta otpada iz nabavnog lanca, kako bi se maksimizirala učinkovitost i pokazala odgovornost prema okolišu. 2. Upariti iskustvo online i žive prodaje, umjesto da ih se tretira kao dva različita formata. 3. Uključiti kupce u dizajn, oblikovanje ponude i poslovne operacije – ne samo jednokratno već svakodnevno.

Jonathan Gunz,
Glavni poslovni analitičar