TDR proglašen najboljim hrvatskim izvoznikom u BiH

TDR je proglašen najboljim hrvatskim izvoznikom u Bosnu i Hercegovinu. Nagradu “Zlatni ključ” koju dodjeljuje udruga Hrvatski izvoznici na svečanosti u Zagrebu primio je član Uprave TDR-a, Josip Lozančić

U kategoriji najbolji izvoznik u BIH, uz TDR, bili su nominirani Karlovačka pivovara i Dukat. Svečanost dodjele nagrada održana je u sklopu 5. konvencije hrvatskih izvoznika, organizirane pod visokim pokroviteljstvom Vlade RH i u nazočnosti premijerke Jadranke Kosor.

Kako se navodi u priopćenju, TDR je vodeći proizvođač cigareta u jugoistočnoj Europi s prodajom većom od 12 milijardi cigareta godišnje. U prošloj godini TDR je ostvario prihod od 231 milijun eura. Više od 6,6 milijardi komada cigareta TDR je u 2009. godini izvezao na strana tržišta, a više od 50 posto svoje prodaje ostvaruje na inozemnim tržištima.

Na bosansko-hercegovačkom tržištu TDR je prisutan sa svojim brandovima Ronhill, Avangard, MC, Walter Wolf, Filter 160 i York. S godišnjom prodajom, koja premašuje 3 milijarde komada cigareta i prihodima većim od 40 milijuna eura, TDR drži vodeće mjesto na duhanskom tržištu Bosne i Hercegovine, poručuju iz kompanije.

BiH je jedno od najvažnijih hrvatskih izvoznih tržišta na kojem su hrvatske kompanije u prošloj godini izvezle roba i usluga u vrijednosti od 7,09 milijardi kuna, što je 12,85 posto ukupnog izvoza.

Pivari u BiH traže zaštitu od uvoza piva

Podaci o vanjskotrgovinskoj razmjeni pokazuju kako je u 2009. godini na uvoz piva potrošeno 136,9 milijuna KM, a izvezeno tog proizvoda u vrijednosti tek 3,8 milijuna KM

Iako su predstavnici pivarske industrije BiH još prije godinu zatražili zaštitu domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza piva, njihov zahtjev je tek nedavno kompletiran i o njemu će konačno biti odlučivano, javljaju u ponedjeljak banjalučke Nezavisne novine.

Odbor Grupacije pivarske industrije BiH pri Vanjskotrgovinskoj komori BiH je 15. veljače prošle godine ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH podnio zahtjev za zaštitu domaće proizvodnje, suglasno članu 23 CEFTA-e.

Zaštitne mjere je, prema ovom članu sporazuma, moguće uvesti kada je uvoz iz drugih članica CEFTA toliko povećan da prouzrokuje ozbiljne štete domaćim proizvođačima ili dovodi do ozbiljnih poremećaja u pojedinim sektorima privrede, a što je, prema tvrdnjama pivara, slučaj sa tom industrijom.

“CEFTA poznaje samo bilanca u trgovinskoj razmjeni i ukoliko je on narušen i dokaziv, sporazum predviđa automatsko uvođenje zaštitnih mjera. Da je kod nas bilanca narušena, vidljivo je iz podatka da je od 10 popijenih boca piva u BiH čak sedam iz uvoza”, kaže Edin Ibrahimpašić, predsjednik Grupacije pivarske industrije BiH i direktor Bihaćke pivovare.

Potkrepljuje to podacima o vanjskotrgovinskoj razmjeni, prema kojima je u 2009. godini na uvoz piva potrošeno 136,9 milijuna KM, a izvezeno ovog proizvoda u vrijednosti tek 3,8 milijuna KM. Slična situacija bila je i u 2008, kada je uvoz piva iznosio 147,2 milijuna KM, a izvoz 4,9 milijuna KM.

Pivo se svrstalo među top deset uvoznih proizvoda BiH u 2009, što je, kažu predstavnici te industrije, žalosno za zemlju sa pet pivovara koje mogu zadovoljiti domaće potrebe, ali većina radi sa znatno smanjenim kapacitetom.

U ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa uvjeravaju da su nekoliko puta bili prinuđeni tražiti od Odbora pivarske industrije BiH dopunu i ispravku dostavljenih podataka, te da su pivari u više navrata tražili produženje roka za njihovu dostavu.
“Nakon razmatranja i analiza, ustanovljavali smo da podaci nisu kompletni, što nas je onemogućavalo u kreiranju neophodnih zaključaka koji bi bili osnova za pokretanje bilo kakve procedure”, kaže Dragiša Mekić, pomoćnik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

Nakon ponovih zahtjeva za dostavu podataka krajem prošle godine i prepiske pivovara i ministarstva, Mekić naglašava da su tek sada stvoreni uvjeti za pripremanje izvještaja o stanju domaće proizvodnje, kojim će biti utvrđeno da li povećani uvoz piva nanosi ozbiljnu štetu ili prijeti nanošenjem ozbiljne štete domaćoj proizvodnji.

“Takav izvještaj podnosimo na odlučivanje Vijeću ministara BiH, uz prethodno pribavljeno mišljenje nadležnih entitetskih ministarstava i STK BiH”, obrazlaže Mekić.

Igor Gavran, projekt menadžer STK BiH, kaže da je zahtjev pivovara opravdan, jer je više nego očigledno da je drastično ugrožena proizvodnja piva padom učešća domaćeg piva na tržištu u odnosu na uvozno.

“Svaki drugačiji ishod zahtjeva pivara, osim pozitivnog, išao bi na ruku uvoznim lobijima”, konstatuje Gavran.

Naglašava da bi pozitivno rješenje zahtjeva pivara imalo utjecaj i na druge ugrožene sektore da pokrenu iste procedure, čime bi prestali i nerealni zahtjevi za uvođenje iracionalnih mjera zaštite bh. proizvodnje.

“U suprotnom, bilo bi jasno da institucije države ništa ne mogu učiniti, pa bi opet buknuli nerealni zahtjevi za mehanizme zaštite poput donesenog pa osporenog zakona o zaštiti domaće proizvodnje BiH”, kaže Gavran. (Banka.hr)

Najuspješniji hrvatski klaster širi se na tržišta BiH i Srbije

Prošlu godinu Gastro Grupa završila je s realizacijom od 101 posto, što je glavni pokazatelj da je klaster, unatoč padu tržišta, rastao zahvaljujući povećanju tržišnog udjela – kaže Ivana Vidušin, izvršna direktorica marketinga. Tvrtka ima udjel od 25 posto u ukupnoj hrvatskoj veleprodaji, ukupni su prihodi grupacije u 2009. iznosili 2,45 milijardi, a dobit 10 milijuna kuna.

I u uvjetima pada tržišta maloprodaje od 16 posto Gastro Grupa ostala je lider u distribuciji pića i cjelovitog asortimana za kanal HoReCa s udjelom od 25 posto u ukupnoj hrvatskoj veleprodaji, dok su ukupni su prihodi grupacije u 2009. iznosili 2,45 milijardi, a dobit 10 milijuna kuna.

Širenje u BiH i Srbiju
Najuspješniji veleprodajni hrvatski klaster u prošloj godini sa svojih 29 obiteljskih kompanija za distribuciju hrane, pića i ostale potrošne robe, koji je nedavno obilježio petu obljetnicu poslovanja, u ovoj godini planira širenje na tržišta BiH i Srbije, čime će povećati broj svojih članica i poboljšati poziciju u pregovorima s međunarodnim dobavljačima.

– Prošlu godinu završili smo s realizacijom od 101 posto, što je glavni pokazatelj da je klaster, unatoč padu tržišta, rastao zahvaljujući povećanju tržišnog udjela – kaže Ivana Vidušin, izvršna direktorica marketinga.

Klaster zapošljava više od 1800 ljudi te posluje s više od 12 tisuća kupaca. S dvjema novim članicama, Blaškan i Velepromet-tradeom te dvama kapitalnim projektima – distribucijama Jug i Zapad u Splitu i Zagrebu – nadoknađen je udio na tržištu izgubljen lanjskim izlaskom najveće i četiriju manjih članica iz Gastro Grupe, te je i u recesijskim prilikama povećan broj zaposlenih, objašnjava I. Vidušin.

Sinergija s dobavljačima
U povodu pete obljetnice članice su klastera potkraj godine u akciji Dar od srca prikupile 150.000 kuna. U suradnji s Hrvatskim Caritasom darivane su siromašne obitelji u pet hrvatskih regija. Gastro sportske igre u Solarisu prelaze u tradicionalnu manifestaciju kojoj je cilj što bolja sinergija vlasnika Gastro grupe s dobavljačima i kupcima. Klaster ima certifikate ISO 9001:2008 i ISO 22000:2005, koji su u procesu recertifikacije, tako da ovih dana u upravi očekuju potvrdu certifikata za iduće tri godine.

- Kroz standardizaciju ostvarujemo brojne prednosti, najvažnije su što se možemo pojedinačno i kao GG pojaviti na bilo kojem domaćem ili međunarodnom tenderu kao jamstvo kvalitete roba i usluga koje nudimo, kroz cijeli proces prošao je veliki broj naših zaposlenika putem internih i eksternih seminara čime smo podigli svijest o potrebi za ovim standardima, a ujedno smo podigli i ujednačili standarde naših članica u tom zaista zahtjevnom segmentu upravljanja kvalitetom i sigurnošću hrane - kaže Ivana Vidušin.

Objašnjava da je započela i informatizacija klastera radi dostave podataka o prodaji i nabavi svih članica te povezivanja s njihovim bazama podataka kako bi se što više približili klijentima. (Večernji.hr)

Konzum i u BiH snizio cijene na 1.000 artikala

Nakon Hrvatske Konzum snizio cijene tisuću osnovnih i naprodavanijih artikala u BiH

Trajno sniženje najavio je direktor Društva Ismir Brkić, koji je kazao da je riječ o dugoročnoj inicijativi koja će trajati najkraće do kraja godine, a moguće je i duže.

“Smatramo da, kao društveno odgovorna institucija i vodeći trgovački lanac, moramo biti odgovorni i na ovaj način potvrditi svoju odgovornost. Ovih 1.000 osnovnih proizvoda, od kojih će neki biti sniženi i do 30 posto, bit će posebno obilježeni oznakom ‘trajno niska cijena’ u svih 105 trgovina širom BiH”, kazao je Brkić na konferenciji za novinare u Sarajevu.

Prema njegovim riječima, ova inicijativa je rezultat partnerskog odnosa i suradnje Konzuma BiH sa dobavljačima, poput Akove, MIS Stanić, Mljekare Livno, Perutnine, Zvečevo–Laste, Barpeha, Sarajevskog kiseljaka, Dijamanta, Leda, Podravke, Kraša, Francka, Dite, Mepasa, te brojnih drugih, koji su Konzumu pružili veliku podršku pri realizaciji inicijative sniženja.

“Prema našim proračunima, vrijednost ukupnog ulaganja će biti više od tri milijuna KM”, naglasio je Brkić.

On je podsjetio da Konzum, osim ovog trajnog sniženja, svojim kupcima i na druge načine olakšava kupovinu u ovim kriznim vremenima.
“To je kupovima na šest rata putem Visa classic kartice preko UniCredit banke, a tu je i naša već prepoznatljiva internet prodaja gdje kupci mogu po istim cijenama koje smo prezentirali, počevši od danas, kupovati sve ove artikle koji su trajno sniženi”, zaključuje Brkić.

BiH nezadovoljan trgovinskim odnosima s Hrvatskom i Srbijom

Zirojević je dodao kako razumije teškoće poljoprivrednika u BiH zbog CEFTA-e, no istaknuo je kako slobodna trgovina u susjedstvu ipak donosi više koristi nego štete, jer omogućuje pristup tržištu s više od 530 milijuna ljudi

Bosanskohercegovački ministar vanjske trgovine Mladen Zirojević izjavio je u ponedjeljak kako trgovinski odnosi njegove zemlje s Hrvatskom i Srbijom ne zadovoljavaju, optuživši susjede kako unatoč svim upozorenjima nisu uklonili brojne necarinske barijere koje onemogućuju izvoz iz BiH, napose prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda.

Zirojević je na konferenciji za novinstvo u Banjoj Luci izjavio kako je BiH na vrijeme upozorio vlade u Zagrebu i Beogradu na neprihvatljive mjere kojima se ograničuje ili onemogućuje izvoz prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda. Po njegovim riječima, do sada nije bilo prihvatljiva reagiranja.

“O tome smo izvijestili i Glavno tajništvo CEFTA-e”, podsjetio je Zirojević te dodao kako očekuje da se barijere uklone do 18. listopada, kad se trebaju sastati ministri članica CEFTA-e.

“Ako se ni tada ne riješe problemi sa Srbijom i Hrvatskom…, sazvat ću sastanak predstavnika svih kontrolnih i inspekcijskih tijela u BiH kako bismo razmotrili stanje i po načelu recipročnosti reagirali”, kazao je bosanskohercegovački dužnosnik.

Zirojević je dodao kako razumije teškoće poljoprivrednika u BiH zbog CEFTA-e, no istaknuo je kako slobodna trgovina u susjedstvu ipak donosi više koristi nego štete, jer omogućuje pristup tržištu s više od 530 milijuna ljudi. (Nacional)

Next Page »