Bavčar i Šrot za privođenje optužuju Zorana Jankovića

Još prije godinu dana Zoran Janković podnio je kaznenu prijavu protiv Boška Šrota i Igora Bavčara zbog zloporabe pri otkupu Mercatora 2005. godine. No to je samo dio složene priče niza malverzacija oko Istrabenza, Pivovarne Laško i drugih tvrtki pod vodstvom tog dinamičnog dvojca.

Prošlotjedna velika policijska akcija u operaciji ‘Čista aktovka’ odjeknula je u slovenskoj javnosti kao grom iz vedra neba. Policija je privela Boška Šrota, donedavno nedodirljivog predsjednika Uprave Pivovare Laško i putem lanca poduzeća većinskog vlasnika ne samo Pivovare nego cijelog carstva prestižnih slovenskih tvrtki poput Fruktala, Radenske, Dela i Večera. Na udaru kriminalističke policije, a po nalogu tužilaštva, u toj je operaciji i Igor Bavčar, donedavno također nedodirljivi gazda u koparskom koncernu Istrabenz. Sumnje u zloporabu gospodarskog zakonodavstva i pranje novca pri preuzimanju Istrabenza glavni su razlozi te akcije, u kojoj je izvršeno 19 kućnih pretresa i privedeno osam osumnjičenihkoji su nakon završenih pretresa pušteni na slobodu. Istražne organe ponajprije zanima sporna prodaja 7,3 posto dionica Istrabenza.

Boško Šrot i Igor Bavčar, koji su više godina, posebice od kupnje Mercatora 2005., tijesno surađivali i cijelo vrijeme hodali po rubu zakona, postali su najpoznatije ikone slovenske tranzicije. Malo im je trebalo da postanu i najveći slovenski tajkuni. U pozadini prošlotjednih događaja također su neraščišćeni računi u trokutu Bavčar-Šrot-Janković. Igor Bavčar optužuje Zorana Jankovića tvrdeći da su aretacije njegovo maslo. Naime, sadašnji je gradonačelnik Ljubljane prije nešto više od godinu dana zbog zloporabe pri otkupu Mercatora 2005. podnio kaznenu prijavu protiv Šrota i Bavčara. Čini se da je to učinio jer je tijekom privatizacije Mercatora ispao iz igre, a zatim po Janšinoj želji i smijenjen s čelne funkcije u Mercatoru.

U tim sumnjivim poslovima neki su i masno zaradili, tvrdi nekadašnji prvi čovjek Mercatora, Zoran Janković. - Mislim da su u istražnom postupku bili uzeti u obzir i elementi iz moje kaznene prijave koju sam predao u lipnju prošle godine. U njoj sam naveo kako je išao taj poslovni lopovluk težak oko 25 milijuna eura, od Pivovare Laško preko Plinfina do Igora Bavčara i obratno, iz Istrabenza u korist Šrota, za isti iznos - kaže Janković. Boško Šrot smatra da nije učinio ništa pogrešno. Svaku krivnju odbacuje. Kaže da je uobičajeno da, kad vlast nema novac za plaće i mirovine, nekoga pritvori S time se slaže i Igor Bavčar, uvjeren da će pravna država funkcionirati i da će se njegova nevinost dokazati.

Veliki apetiti
Dolaskom recesije aktualna je politika donijela odluku da banke više ne smiju produljivati takozvane tajkunske kredite. Pivovara Laško ima oko 700 milijuna bankarskih kredita. Banke su na mig politike odmah reagirale i pokupile dionice koje su bile bankarska garancija za kredite, a za oživljavanje Šrotova imperija zahtijevale njegov odlazak s pozicije prve violine koncerna. Potkraj srpnja Šrot se odlučio uz pomoć jednog talijanskog poslovnog čovjeka ipak sačuvati svoje pozicije u koncernu. Igor Bavčar 2002. godine je u Istrabenz ušao na velika vrata i zasjeo na jednu od najprestižnijih fotelja na slovenskom Primorju. Mislilo se da je pravi nasljednik dugogodišnjeg prvog čovjeka Istrabenza Janka Kosmine. U njega se nije usuđivao sumnjati nitko. On je u poslovnoj torbi donio i novu poslovnu filozofiju koju je energično provodio.

Odustao je od Istrabenzove dotad osnovne djelatnosti i trgovca naftom zamijenio vrlo rizičnim i spekulativnim financijskim investicijama. Koliko je to bilo rizično, pokazalo se kada je udarila financijska kriza. Istrabenzove investicije većinom kupljene na kredit, jedna za drugom su padale na koljena. Bavčar ih je takve, ako bi našao kupca, odmah prodavao. Petrol. Droga Kolinska, Banka Koper… Dizgini Istrabenzova koncerna Bavčaru su konačno iz ruku ispali u proljeće ove godine. Dug Istrabenza narastao je na gotovo milijardu eura. Dvije godine prije toga bili su aktualni Bavčarovi osobni apetiti: da postane vlasnik koncerna koji vodi. Tada kreće komplicirana i lukava financijska serija, pri čemu se Bavčar prikrivanjem vlasništva, financijskim izigravanjem i spretnim izbjegavanjem zakona, te uz pomoć vjernih političko bankarskih lobija, dokopao zavidne imovine. Krahom burzovnih indeksa njegova se barka nije samo nasukala, nego kako stvari sada stoje potopila, i to tako brzo da nije imao vremena ni za častan odlazak.

Dimna zavjesa
Politika se od te policijske akcije distancirala unatoč tomu što su u Parlamentu, koji je također pratio događaje u Pivovari Laško i Istrabenzu, donosili zakone koji su omogućavali moralno sporna bogaćenja određene grupe pojedinaca na račun svih građana Slovenije. Aretacije i istraga tekle su po već uobičajenom scenariju koji je prva izmislila Janšina vlada. Pahorova garnitura samo je dodala neke finese. Ako su naprimjer tijekom vlade Janeza Janše sedamdesetogodišnjeg Ivana Zidara, direktora građevinskog diva SCT, u lipnju prošle godine u policijskoj akciji ‘Čista lopata’ kao najokorjelijeg kriminalca s lisicama na rukama strpali u policijski automobil, ovoga su puta aretacije bile znatno mirnije i civiliziranije, bez lisica i policijskih kombija. Slovenska je javnost skeptična. Već nekoliko godina gleda filmski izrežirane aretacije, koje dosad na nadležnim sudovima nisu imale nikakav sudski epilog. I ovoga puta je navodno za aretaciju kriva politika, koja na taj način dobiva političke bodove, a s druge preusmjerava pozornost s mnogo važnijih i konkretnijih životnih teškoća. Tako su upravo prošli tjedan Ured za makroekonomske analize i Banka Slovenije objavili dosta pesimističke podatke i predviđanja o slovenskoj gospodarskoj situaciji i perspektivama. A Vlada je usklađivala proračun koji će se donositi s interventnim zakonom o zamrzavanju plaća zaposlenicima državne uprave i polovičnim zamrzavanjem mirovina…(Liderpress)

Slovenska policija privela Šrota i Bavčara

Prema informacijama koje prenosi RTV Slovenija, sumnja se da je Bavčar prikupio temeljni kapital za svoju tvrtku Maksima Holding pomoću transakcije 7,3% dionica Istrabenza koje mu je prodala Pivovarna Laško

Slovenska policija privela je u srijedu bivše direktore Pivovarne Laško i Istrabenza Boška Šrota i Igora Bavčara, objavili su slovenski mediji. Policija je potvrdila kako su ih priveli u okviru istrage zbog sumnje u gospodarski kriminal, a prema medijima navodno je sporna prodaja 7,3 posto Istrabenza koji je Bavčareva tvrtka Maxima holding kupila prije dvije godine.

Prema informacijama koje prenosi RTV Slovenija na svojem portalu, sumnja se da je Bavčar prikupio temeljni kapital za svoju tvrtku Maksima Holding pomoću transakcije 7,3 posto dionica Istrabenza koje mu je prodala Pivovarna Laško. Nadalje, policija je ušla i u sam Istrabenz i sve radnike koji nemaju veze s istragom poslala kući dok su s Bavčarem otišli njegovom domu kako bi tamo nastavili istragu.

Što se tiče bivšeg predsjednika Uprave Pivovarne Laško Boška Šrota, njega su također priveli u policijsku stanicu u Celju, ali kako javljaju dopisnici Dela, Šrot je viđen oko 11 sati u šetnji centrom Celja.

Inače, rasprave o tajkunskoj privatizaciji u Sloveniji postale su češće nakon što je otkriveno da su neke od vodećih tvrtki preuzimale njihove vlastite uprave. Bavčar i Šrot, pišu slovenski mediji, u dionicama imaju 2,5 milijarde eura. Bavčar je u nekoliko godina postao posredni vlasnik četvrtine Istrabenza, a prema nekim procjenama njegovo se bogatstvo kreće iznad milijardu eura.

Koliko je cijela ta mreža komplicirana najbolje govori činjenica da se uz Bavčara i Istrabenz vežu i tvrtke poput Plinfina, Sportine, Microtrusta, PomInvesta, Poteze i FB Investicija.

Prepolovljena dobit Mercatora

Na poslovanje u inozemstvu slovenskog trgovačkog lanca negativno su djelovale tečajne promjene, osobito srbijanskog dinara

Slovenski trgovački lanac Mercator u prvoj je polovici ove godine ostvario 11,3 milijuna eura čiste dobiti, što je 49,6 posto manje nego u prvoj polovici prošle godine, objavila je u najveća slovenska kompanija.

Prihodi Mercatora iznosili su 1,3 milijarde eura, rast na tržištu u Sloveniji iznosio je 1,1 posto, a u inozemstvu 8,4 posto. Rast prihoda na razini grupacije je 3,4 posto, odnosno 0,9 posto, ako se uzme u obzir činjenica da su na poslovanje u inozemstvu negativno djelovale tečajne promjene, osobito srbijanskog dinara.

U prvih šest mjeseci ove godine Mercator je investirao 66 milijuna eura i to većinom u razvoj maloprodajne mreže, a trenutno je pri kraju proces ulaska na tržište Bugarske i Albanije gdje će slovenski trgovački lanac svoje prve trgovine otvoriti do kraja ove godine.

U polugodišnjim rezultatima objavljenim na Ljubljanskoj burzi također se kaže kako je cilj Mercatora ostati najveći trgovački lanac u Sloveniji, biti među dva najveća u Hrvatskoj, BiH i Srbiji i to preko strateškog povezivanja i razvojem vlastite maloprodajne mreže.

Uprava Mercatora je također najavila izlazak na tržišta jugoistočne Europe kako bi postao jedan od pet najvećih lanaca u toj regiji.

Inače, poslovanje Mercatora obilježila je i promjena strukture vlasništva jer nekadašnji većinski vlasnik Infond holding i Boško Šrot više ne upravljaju kompanijom jer su banke kreditori preuzele založene dionice Infonda i prodale ih same sebi pa su sada najveći vlasnici, osim Pivovarne Union, NLB, UniCredit Slovenija, Nova kreditna banka Maribor i Banka Celje. (Banka)

Slovenski Dnevnik dobio zabranu pisanja o potencijalnom kupcu Mercatora i Radenske!?

Slovenska novinarska zajednica užasnuta je sudskom zabranom listu Dnevnik, koji ubuduće ne smije pisati o talijanskom poduzetniku Pieru Paolu Ceraniju, zainteresiranom za kupnju Mercatora i Radenske čiju je mineralnu vodu namjeravao prodavati u SAD-u.

“Sudsku odredbu poštujemo, ali smo podnijeli žalbu jer mislimo da je povrijeđen interes javnosti i očekujemo da se o žalbi što prije odluči”, rekao je danas urednik ljubljanskog lista Dnevnik Aleksander Žerdin. S redakcijom lista, koja je o talijanskom ulagaču pisala kao o kontroverznom poduzetniku koji je bio upleten u neke međunarodne skandale, solidariziralo se više novinarskih udruga. “Ovakva sudska odredba vraća nas u vrijeme staljinizma”, ustvrdila je u otvorenom pismu Udruga slovenskih novinara i publicista, a postupak protiv lista osudio je i predsjendik Društva novinara Slovenije Grega Repovž koji smatra da za zabranu nije bilo razloga.

“Stvar je apsurdna i služi za podsmijeh našemu političkom i društvenom sustavu”, rekao je Repovž. Dodao je da su formulacije zbog kojih je sud dao embargo na objavu tekstova o Ceraniju uobičajene, te da je talijanski poslovni čovjek u slučaju da ih smatra uvrjedljivima mogao pokrenuti privatnu tužbu, a ne sudski zabranjivati objalvjivanje tekstova. U slučaju da nastavi objavljivati priloge u kojima se spominje talijanski poduzetnik i njegovi navodni financijski skandali, redakciji Dnevnika prijeti najprije kazna od 50.000 eura, a onda i viša sa svakom novom objavom.

Cerani je nedavno od slovenskog tajkuna i nekadašnjeg direktora Pivovarne Laško Boška Šrota za 3 milijuna eura kupio dionice njegovih privatnih tvrtki kojima je kontrolirao Pivovarnu Laško, Mercator, Fructal, Radensku i druge velike kompanije. No, dio medija smatra da je riječ o fiktivnom poslu. Njime bi Šrot, kojemu u Sloveniji najavljuju i suđenje zbog nepravilnosti u privatizaciji, mogao zaobići nadzor slovenskih regulatornih agencija i “parkirati” vlastitu imovinu do koje je do sada došao, tvrde mediji. (H)

Šrotov povratak: Traži sve svoje dionice natrag i ulaže tužbe

Mediji ističu da se Šrotova obrana temelji na navodnom oštećenju Infond Holdinga, iako pritome ne spominje puste milijune koje duguje bankama

Posrnuli slovenski tajkun Boško Šrot, koji je morao napustiti čelo Pivovarne Laško zbog nagomilanih dugova i sumnjivih poslovnih poteza odlučio se na povratak.

Kako pišu slovenski mediji, Šrot želi povratiti dionice Pivovarne Laško i Mercatora koje su mu zaplijenile banke zbog neplaćenih dugova pa je čak od svog odvjetnika zatražio da podnese zahtjev za privremenom blokadom prodaje dionica i najavio tužbu.

Šrotov odvjetnik, Rok Čefererin uvjeren je da je oduzimanje dionica “nezakonito i nemoralno”. Također, smatra da su banke prodajom dionica oštetile Šrota za nekoliko milijuna eura i tako ostvarile protupravnu korist.

Mediji ističu da se Šrotova obrana temelji na navodnom oštećenju Infond Holdinga, iako pritome ne spominje puste milijune koje duguje bankama.

“Banke su dionice samo prividno prodale na dražbi, a zapravo su prodane poznatom kupcu. Zapravo se radi o manevru da se prikrije zaplijena dionica, koja je nezakonita”, ističe Šrotov odvjetnik i najavljuje podizanje tužbe protiv banaka u roku od mjesec dana.

Hoće li Šrot uspjeti kao feniks uzdići se iz pepela i povratiti svoje carstvo, tek treba vidjeti. U međuvremenu se još neke banke kreditori spremaju na zaplijenu dionica jer Šrot i dalje ne plaća svoje dugove. (Nacional)

Next Page »