Na ZWGW-u više od 6000 posjetitelja

Ovogodišnji Zagreb Wine Gourmet Weekend brojem posjetitelja nadmašio je prošlogodišnje izdanje. Vrlo bogat program, koji su činile interesantne radionice sa svjetskim stručnjacima, filmske projekcije, izložbe, cooking show s vrhunskim kuharima, zabavni večernji program uz 150 izlagača vina i delicija, zainteresirali su više od 6000 posjetitelja koji su u dva dana trajanja Zagreb Wine Gourmet Weekenda uživali u prostoru Gliptoteke HAZU i Centra Kaptol, izvijestili su organizatori.

ZWGW ponovo je dokazao svoj međunarodni karakter, uz pedesetak izlagača iz Francuske, Španjolske, Italije, Slovenije, Austrije, Srbije, BiH, Crne Gore i Makedonije, brojni svjetski značajni vinski eksperti sudjelovali su u festivalskom programu.

Uoči ulaska Hrvatske u EU na festivalu je održana radionica Hrvatsko vino u EU. Na okruglom stolu je uz domaće stručnjake Snježanu Blažić, Božicu Marković i Ivicu Matoševića, sudjelovao i predsjednik udruge Austria Wine Marketing, Willi Klinger, koji je ohrabrio domaće vinare rekavši: “Nemojte se pribojavati EU, u Austriji se danas prodaje veći postotak domaćih vina, no što je to bio slučaj prije ulaska u Europsku uniju. Nema razloga zbog kojih se u Hrvatskoj ne bi ostvario isti scenarij.”

“Jako smo zadovoljni ovogodišnjim ZWGW-om prvenstveno jer smo uspjeli u svom naumu proširenja festivalskog sadržaja, kroz dva tjedna Warm up događanja, Fuliranjem u dvorištu Gliptoteke i ostalim događanjima koji su naišli na izvrstan odaziv publike. U dva dana festivala ugostili smo više od 6000 ljudi, što je impresivna brojka i za značajne festivale organizirane na puno većim vinskim tržištima. Bogatstvo programa i iznimna posjećenost prvo su što su naši međunarodni gosti zamijetili na ovogodišnjem festivalu, što je još jedan dokaz uspješnosti Zagreb Wine Gourmet Weekenda. Zahvaljujem se svim našim sponzorima i suradnicima koji su ovaj festival i omogućili, posebice sam zahvalan Zagrebačkoj banci, koja od samog početka prepoznaje značaj i podržava festival”, rekao je direktor festivala Dražen Lazić po završetku programa.

Uoči Party programa u subotu, u sklopu ZWGW-a dodijeljene su nagrade Dobri restorani 2013. Najbolji restoran Hrvatske ove godine je Bistro Apetit koji je ujedno proglašen i najboljim restoranom grada Zagreba. Ponovljeni uspjeh iz 2012. potvrdio je da su Sanja i Christian Cabalier dobro pogodili goste konceptom “kuhanja za publiku”, a ne za gastronomske kritičare.

To nije jedina nagrada koja je dodijeljena u sklopu ZWGW-a. Udruga Women on Wine dodijelila je svoje nagrade za najbolje WOW vino u četiri kategorije. Najbolje bijelo vino po izboru članica i simpatizerki udruge je Tomac Amfora 2008.

Trapan Revolution 2010. najbolje je crveno vino, a u kategoriji desertnih vina pobjednik je Corona Grande 2011. vinarije Benvenuti. Vinarija Senjković ove godine ima najbolje ružičasto vino “Spoža 2011.” koje je i osvojilo i Grand Prix nagradu.

“Svaka nagrada je posebna jer znači priznanje ljudi za koje i radimo vina i pri tom očekujemo da im se svide”, zahvalila se WOW-icama Magdalena Senjković.

“Spoža je savršena za toplije dane godine koji su pred nama i ima WOW efekt koji smo tražile. Bilo nam je važno da se radi o vinu autohtone sorte Plavac mali. Vino je elegantno i ozbiljno, slijedi ideju da je laganije crveno vino, a s druge strane prati ideju biti veliko vino. Najbolje ga je uživati tamo odakle dolazi, na suncu uz more“, rekla je prilikom dodjele nagrade članica udruge WOW Nina Levičnik.

Kao specifičnost ZWGW-a vrlo je dobro prihvaćen i večernji, Party program, u sklopu kojeg su od četvrtka do subote nastupili bendovi Hotline, Whatta Band, u suradnji s Mojo Barom i Jazz Busters, Cuban Service te Mate Grgat i prijatelji, kao i DJ-i: Phat Phillie, Bizzo Bodega, Vedran Rako i Ozren Kanceljak.

ZWGW potvrdio se kao najznačajnija regionalna izložba vina i gastronomije te postao nezaobilazno mjesto za prezentaciju i promociju vina i hrane domaćim te stranim kupcima i medijima, ali i mjesto na kojem se svi zainteresirani mogu informirati o najnovijim međunarodnim trendovima i iskustvima u području vinarstva i gastronomije.

Američko tržište spremno za hrvatska vina

U organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Ministarstva poljoprivrede u New Yorku je 26. veljače održana promocija i kušanje hrvatskih vina.

Kako navode iz HGK, događanje je posjetilo više od 400 gostiju iz vinskog svijeta, dok su dvije master class radionice također pobudile veliko zanimanje te bile iznimno dobro posjećene.

“Iznimno smo zadovoljni ovogodišnjom promocijom, odaziv je bio golem, tražilo se mjesto više. Hrvatska gospodarska komora kontinuirano radi na promociji i brendiranju hrvatskih vina u Europi i svijetu, a ovako velik odaziv gostiju potvrđuje da je Hrvatska spremna za proboj na američko tržište”, rekla je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Ove se godine, ispred Udruženja vinarstva HGK, predstavilo 29 hrvatskih vinara s više od stotinu različitih etiketa. Riječ je o gotovo svim najboljim hrvatskim vinarijama: Badel 1862, Baković, Belje, Bibich, Bodren, Bolfan, Boškinac, Damjanić, Franc Arman, Gospoja, Grgić, Iločki Podrumi, Ivan Katunar, Korta Katarina, Kozlović, Krauthaker, Kutjevo, Matošević, Meneghetti, Mokalo, Nada, Pelješki Vinogradar, Roxanich, Šipun, Škegro, St Hills, Trapan, Vinoplod i Zlatan Otok.

Igor Barbarić iz Udruženja vinarstva HGK poručio je kako su sklopljena nova poznanstva i kontakti koji bi trebali rezultirati poslovnim uspjesima.

“Udruženje vinarstva HGK započelo je stvaranje brenda ‘Vina Croatia – Vina Mosaica’ s ciljem zajedničkog brendiranja hrvatskih vina, otvaranja inozemnih tržišta, stvaranja konkurentnosti, prezentiranja Hrvatske kao vinske zemlje te pozicioniranje hrvatskih vina na svjetskoj vinskoj i turističkoj karti, što u završnici vodi boljoj prodaji vina na domaćem i stranom tržištu”, rekao je Barbarić.

I Ivica Matošević, čelnik Vinistre, zadovoljan je uspješnošću i velikom posjećenošću ove manifestacije koja je, kako je rekao, stručnjacima i kupcima jasan orijentir u hrvatsku vinsku ponudu.

“Hrvatska je vinarska industrija, uoči ulaska zemlje u EU, pred velikim tržišno-izvoznim izazovima, a zajednički nastup hrvatskih vinara u New Yorku pokazatelj je sazrijevanja spoznaje da samo zajedničkim naporima možemo osvajati zahtjevna inozemna tržišta”, naglasio je Matošević.

“Vina Croatia – Vina Mosaica”

Dalmacija – Vina svjetske baštine, Istra – Posvećenje proljeća, Slavonija i Podunavlje – Čisto zlato, Bregovita Hrvatska – Vina Bregi

“Prošlo je već deset godina od kada sam se zaljubio u Hrvatsku i sad više vremena provodim ovdje nego u Velikoj Britaniji, Italiji ili u SAD-u gdje se nalaze naši uredi”, rekao je Antony Hodges koji je na današnjem okruglom stolu “Vina Croatia – Vina Mosaica”, održanom u organizaciji Hrvatske gospodarske komore u hotelu Esplanade u Zagrebu, predstavio brendiranja hrvatskih vina “Vina Croatia – Vina Mosaica”.

Za artikulaciju brenda iznimno su važni vinski istraživači koji mogu znatno pripomoći u tom procesu. Međutim, za sada premali broj renomiranih istraživača vina poznaje hrvatska vina, ali se to ubrzano mijenja sustavnom i planiranom akcijom brojnih subjekata povezanih s proizvodnjom vina u Hrvatskoj.

“Vinske regije Dalmacija, Istra, Slavonija i Podunavlje te Bregovita Hrvatska imaju bogatu i specifičnu kulturnu baštinu koje se moraju objediniti kako bi se zauzela specifična pozicija na svjetskoj karti vina”, rekao je Hodges.

Za afirmaciju vinskog brenda uz sortu grožđa, klimu i tlo važna je priča koja prezentira ljude, kulturu i povijest. Brend “Vina Croatia – Vina Mosaica” prezentira hrvatske specifičnosti, ali gradi i jedinstvenu središnju priču.

Hodges je tako Dalmaciju predstavio kao područje s vinima svjetske baštine, Istru kao posvećenje proljeća, Slavoniju i Podunavlje kao čisto zlato, a Bregovitu Hrvatsku kao područje vina Bregi.

Naglasio je i važnost tržišnog fokusiranja i segmentacije, pri čemu je korisno znati da zemlje Beneluksa, Skandinavije i Britanskih otoka zajedno imaju manje od dva posto svjetskog stanovništva, ali su uvoznici 28 posto ukupnih svjetskih količina vina.

“Primarni korak svih nas vinara je taj da zajedno moramo ispričati priču o tome da je Hrvatska zaista vinska zemlja i prenijeti je u svijet. No vino se ne brendira samo, već radimo na integriranom pristupu kroz turizam, gastronomiju, kulturnu baštinu i podneblje”, objasnio je Đuro Horvat, direktor Agrokor vina.

Direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK Božica Marković istaknula je pak kako je brend “Vina Croatia – Vina Mosaica” doprinos hrvatskog vinarstva svjetskom.

Snažan je brend od iznimne važnosti za prodaju odnosno izvoznu prodajnu strategiju vina, pri čemu su hrvatske godišnje zalihe oko milijun hektolitara, a proizvodnja oko 1,4 milijuna hektolitara.

Brend “Vina Croatia” uključuje stvaranje i zajedničko djelovanje četiri regionalne udruge: Slavonija i Hrvatsko Podunavlje, Dalmacija, Istra i Bregovita Hrvatska, koje će s Udruženjem vinarstva HGK pridonijeti razvoju marketinga i u konačnici prodaji vina na domaćem i stranom tržištu, navode iz HGK.

U sklopu 7. zagrebačkog međunarodnog festivala vina i kulinarstva “Zagreb VINOcom” koji se održava 30. studenoga i 1. prosinca u hotelu Esplanade HGK je organizirala predstavljanje hrvatskih proizvoda pod nazivom “Kušajte nagrađeno”.

Promovirat će se vrhunske hrvatske delicije kao što su vino i proizvodi prehrambene industrije, sir, maslinovo ulje, pršut i kulen koji su u 2012. godini osvojili najviša odličja na međunarodnim i domaćim natjecanjima.

Funkcionalna hrana u Hrvatskoj

Svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedi 30 milijardi eura

Svjetski trend upućuje na sve više prehrambenih proizvoda obogaćenih dodacima, u čemu nema iznimke i na hrvatskom tržištu. Tom zanimljivom problematikom suočio se već tradicionalni 5. stručni skup “Funkcionalna hrana u Hrvatskoj”, koji je danas održan u HGK ponudivši rješenja i smjerove djelovanja u prehrambenoj industriji i ostalim relevantnim subjektima.

Tom prilikom je direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo, Božica Marković, naglasila da svjetsko tržište funkcionalne hrane vrijedi 30 milijardi eura, pri čemu u Hrvatskoj možemo biti zadovoljni jer je najveći dio funkcionalnih prehrambenih proizvoda nastao u našim razvojnim i istraživačkim laboratorijima.

Razvojni su potencijali funkcionalne hrane u Hrvatskoj veliki, a bit će još veći našim ulaskom u EU. Funkcionalna hrana je poslovni izazov, tim više što predstavlja proizvode s većom dodanom vrijednošću u odnosu na tradicionalne prehrambene proizvode, istaknula je Marković.

Tehnološki razvoj je pored visokog obrazovanja i znanosti prepoznat kao važan segment djelovanja Sveučilišta, rekao je dr. sc. Srđan Novak, predstavnik Sveučilišta u Zagrebu.

Zbog toga je, među ostalim, u sklopu zagrebačkog sveučilišta osnovan Centar za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije koji može pripomoći razvoju funkcionalne hrane u Hrvatskoj. Jedan od projekata Centra je Tehnološko mapiranje uz pomoć kojeg će se evidentirati sveukupni tehnološki potencijal Sveučilišta koji se mogu ponuditi domaćoj industriji, a trenutačno je u završnoj fazi. Transfer znanja je iznimno važan, kako za prehrambenu industriju, tako i za naš gospodarski sustav, naglasio je Novak.

Edita Volar-Pantić, načelnica u Ministarstvu poljoprivrede, ustvrdila je da funkcionalna hrana izaziva sve veću pozornost kupaca, industrije i znanosti. U Republici Hrvatskoj ne postoje zakonski propisi kojima je pojam funkcionalne hrane definiran.

Kako je zakonodavstvo RH najvećim dijelom usklađeno sa zakonodavstvom Europske unije, niti u propisima Europske unije nije definiran navedeni pojam. Japan je prva zemlja koja je definirala funkcionalnu hranu zakonskim propisima kao hranu koja dokazano djeluje povoljno na zdravlje ljudi i dobiva oznaku FOSHU (Foods for Specified Health Use).

Ipak, EU ima niz propisa kojima se uređuje područje funkcionalne hrane. Zasigurno je sve većem zanimanju za funkcionalnu prehranu pridonio i nutricionizam kao znanstvena disciplina 21. stoljeća, pri čemu se sve više financijskih sredstava ulaže u razvoj i proizvodnju, pojasnila je Volar-Pantić.

Pred razvojem funkcionalne hrane u pogledu istraživanja i proizvodnje su važni izazovi, rekao je dr. sc. Damir Karlović, predstavnik Hrvatskog društva prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista.

Nutricionizam, kako je rekao, veliku pozornost posvećuje metaboličkim i genetskim različitostima te istražuje na koji način hrana ulazi u naše stanice. Više od 10.000 kemikalija hranom i pićem ulazi u naš organizam pa su prehrambene navike važne za očuvanje našeg zdravlja.

Funkcionalna hrana je ona koja sadrži bioaktivne sastojke za koje je znanstveno utvrđeno da imaju povoljno djelovanje na zdravlje ljudi. Tržište funkcionalne hrane naučilo je potrošača da prepoznaje funkcionalnu hranu i svrstava je u kategoriju hrane koja ima jače izražen povoljan utjecaj na zdravlje ako je na ambalaži navedena zdravstvena tvrdnja, iako to nije uvjet za označavanje funkcionalne hrane.

U pravilu je takva hrana i skuplja. Navođenje zdravstvenih i prehrambenih tvrdnji regulirano je Pravilnikom o prehrambenim i zdravstvenim tvrdnjama. Ipak, treba napomenuti da sve hranljive tvari iz hrane povoljno djeluju na zdravlje. U protivnom se ne bi smjela nalaziti na tržištu i konzumirati pa se općenito može ustvrditi da je sva hrana na neki način funkcionalna, rekao je Karlović.

Na skupu se, pored ostalog, raspravljalo o dodacima prehrani – ulazak u EU, dijetoterapiji kroz informatički program, potencijalima proizvoda od voća u konceptu funkcionalne hrane, funkcionalnoj hrani animalnog porijekla, probiotičkom konceptu, laktoznoj intoleranciji – mliječnim  proizvodima  sa smanjenim sadržajem laktoze, ekološkom pčelarstvu – ekološkom medu te prehrambenim proizvodima obogaćenim omega-3 masnim kiselinama – svojstvima i utjecaju na zdravlje.

Organizatori skupa bili su Hrvatska gospodarska komora, Hrvatsko društvo prehrambenih tehnologa, biotehnologa i nutricionista, Ministarstvo poljoprivrede i Sveučilište u Zagrebu.

U HGK predstavljen Novosadski sajam

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, s 88. godina dugom tradicijom sajmovanja, lani je posjetilo 300.000 posjetitelja po čemu je na 10. mjestu u Europi

Na 79. međunarodnom poljoprivrednom sajmu, koji će se od 12. do 18. svibnja održati u Novom Sadu, uz zajednički nastup članica ŽK Osijek, samostalno nastupaju i brojne druge članice Komore koje sa svojim proizvodima sudjeluju i u ocjenjivanju njihove kvalitete, istaknula je Božica Marković, direktorica Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo pri HGK na današnjem predstavljanju sajamskih i kongresnih događanja u 2012. godini.

S hrvatske je strane velik interes za posjet Novosadskom sajmu, na kojem se ostvaruju i poslovni rezultati. Za ovogodišnji je nastup rezerviran zajednički izložbeni prostor od 100 četvornih metara te se očekuju rezultati na prošlogodišnjoj razini, kazala je Marković te napomenula kako HGK i Ministarstvo poljoprivrede iniciraju kandidaturu Hrvatske za zemlju partnera na Novosadskom poljoprivrednom sajmu 2013. godine. Također je istaknula i ovogodišnje Svjetsko natjecanje u oranju, koje će se održati u Hrvatskoj.

Generalni direktor Međunarodnog poljoprivrednog sajma u Novom Sadu, Goran Vasić, naglasio je kako Hrvatska i Srbija kao i cijela regija imaju velike neiskorištene potencijale u proizvodnji hrane te prerađevina, što je osobito pogodno za investitore.

Međunarodni poljoprivredni sajam u Novom Sadu, s 88. godina dugom tradicijom sajmovanja, lani je posjetilo 300.000 posjetitelja, a po tome je na 10. mjestu u Europi, te je najjači takav sajam na Balkanu, kazao je Vasić dodavši kako će ove godine zemlja partner na sajmu biti Austrija.

Lani je na sajmu nastupilo 1500 izlagača od kojih je 35 posto bilo inozemnih na 60.000 četvornih metara otvorenog i 25.000 zatvorenog izložbenog prostora. Toliki se broj izlagača očekuje i ove godine.

Prošlogodišnji je sajam ostvario sedam posto bolje rezultate od sajma 2010. godine. Značajan segment sajma je stočarstvo te ocjenjivanje kvalitete proizvoda, u čemu sudjeluju i komisije iz regije. Tako je, primjerice, kvalitetu maslinovog ulja na sajmu provodio Institut iz Splita, rečeno je na predstavljanju.

Predstavljeni su i ostali značajni međunarodni sajmovi regionalnog tipa poput međunarodnog sajma “Lorist”, sajma Turizma, međunarodnog sajma konjogojstva “HorseVille”, međunarodnog sajma investicija “Investexpo”, sajma Dani energetike i drugih.

Next Page »