Bomboni – trendovi i brendovi: Okusi djetinjstva

Iako se često može čuti kako su bomboni samo za djecu, istraživanje pokazuje kako je i nama odraslima taj slatki zalogaj itekako drag

Jedna od prvih asocijacija na djetinjstvo za većinu nas su slatkiši, a među mnogim vrstama koje su dostupne značajno mjesto, meni osobno, zauzimaju bomboni.

Šareni papirići koji u sebi kriju još šarenije slatke zalogaje u trenutku me vraćaju u bezbrižno razdoblje kojeg se s nostalgijom sjećam. I u odrasloj dobi mnogi za njima rado posežu kako bi se bar na trenutak vratili u prošlost.

SLATKA POVIJEST
Povijest konzumiranja bombona seže još u doba špiljskog čovjeka koji je kao prve bombone, odnosno slatkiše, uzimao med iz pčelinjih košnica kako bi se zasladio. Kasnije su Egipćani pravili bombone od voća i orašastih plodova umočenih u med, dok su stari Iranci prvi osmislili postupak za proizvodnju šećera u čvrstom obliku i počeli pripremati bombone vrlo slične današnjima.

Sve do 17. stoljeća cijena šećera bila je visoka i samo su bogati mogli si priuštiti moderne bombone sa šećerom. Kako je cijena rafiniranog šećera padala s nicanjem tvornica šećera diljem Europe, ta je slatka poslastica postala dostupna i popularna među širim stanovništvom.

BRANDpuls BOMBONA
U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju bombona i brendova unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, lifestylea potrošača, te njihovih kupovnih navika.

Marketinški su pokazatelji važno sredstvo za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u prvoj polovini 2012. godine na teritoriju Hrvatske, Srbije, Bosne i Hercegovine te Slovenije.

Važno je naglasiti da se BRANDpuls istraživanje provodi na populaciji od 15 do 64 godine i da njime nije obuhvaćena populacija mlađa od 15 godina među kojom, prema Ipsos omnibus istraživanju iz 2009. godine (provedenom na uzorku djece od 7 do 14 godina), ima više od 90% konzumenata bombona.

STABILNA KATEGORIJA
Oko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine konzumira bombone. Radi se o stabilnoj kategoriji koja u zadnjih nekoliko godina nije zabilježila značajnije promjene u razini korištenja. Konzumiraju ih otprilike podjednako muškarci i žene, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina).

U Bosni i Hercegovini i Sloveniji bomboni se konzumiraju nešto češće (konzumira ih oko 60% populacije), dok se u Srbiji bombonima zasladi tek oko 40% populacije.

Demografska struktura potrošača u ostalim zemljama regije vrlo je slična onoj u Hrvatskoj: uglavnom se radi o osobama mlađe životne dobi. Kada je riječ o stavovima potrošača, većina konzumenata bombona kaže kako bombone ne koristi samo za osvježavanje daha, već zbog potrebe za slatkim, a više od polovine njih smatra da su pakiranja bombona u vrećicama osobito praktična.

Posebice je zanimljivo kako većina potrošača, njih gotovo tri četvrtine, smatra da bomboni nisu namijenjeni samo djeci, već da su prilagođeni i konzumiranju odraslih.

BREND NIJE BITAN
U kategoriji bombona među potrošačima se zamjećuje niska razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda. Više od dvije trećine potrošača kategorije izjasnilo se kako im uopće nije bitan ili da im je brend malo bitan prilikom odabira bombona, iz čega je vidljivo da su potrošači skloniji prelasku s jednog brenda na drugi prilikom odabira.

U odnosu na neke druge kategorije slatkiša (npr. keksi, praline, čokoladice, čokolade…), kod bombona je također zamijećena najniža razina lojalnih korisnika među korisnicima brendova – takvih je tek oko 20%.

POPULARNOST BRONHIJA
Vodeći brend u kategoriji bombona je Bronhi. Njega koristi oko trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Drugi brend, s neznatno nižom razinom korištenja, je Kiki (28%), a zatim slijedi skupina brendova s gotovo podjednakim korištenjem – Cedevita, Tic Tac, Mentol Kraš i 505 s crtom – koje koristi oko 20% populacije.

Iz navedenog je vidljivo da su Kraševi brendovi, koji su tradicionalno prisutni u kućanstvima, zauzeli visoke pozicije, kao i Atlanticova Cedevita. Tic Tac je jedini strani brend prisutan u top 5 brendova bombona prema korištenju u Hrvatskoj.

U susjednoj Bosni i Hercegovini Bronhi je također vodeći brend prema razini korištenja, a vrlo mu je blizu Pionirov Negro koji je ujedno i vodeći brend u Srbiji, gdje je Bronhi drugi brend s gotovo dvostruko nižom razinom korištenja.

U Sloveniji je Tic Tac prvi brend prema razini korištenja, a slijede ga Haribo i Werther’s original. Od hrvatskih brendova u Sloveniji jedino se Bronhi nalazi među top 10.

BRANDscore LJESTVICA
Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore.

BRANDscore uspoređuje brendove unutar kategorije bombona i pokazatelj je snage na tržištu. Promatranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu osobito je vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja tržišne snage.

Prema BRANDscore-u, Bronhi je vodeći brend u kategoriji bombona u Hrvatskoj.

Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima. Kiki je i po ovom parametru drugi brend u kategoriji.

Zanimljivo je naglasiti da se, gledajući sveobuhvatnu snagu brenda, osobito izdvaja 505 s crtom koji se nalazi na trećem mjestu (za razliku od 6. mjesta prema razini korištenja), zahvaljujući visokom poznavanju, najčešćem korištenju i lojalnosti u okviru kategorije.

NOVI TRENDOVI
Trend pokazuje kako kriza nije značajno utjecala na prodaju bombona. Štoviše, prodaja je čak i rasla. Čini se kako se tu ipak radi o užitku kojega se potrošači ne žele tako lako odreći.

Ono što se donekle mijenja su kanali prodaje pa se tako bilježi porast kupovine općenito slatkiša, pa tako i bombona, u diskonterima. U Hrvatskoj, prema BRANDpuls podacima za 2012. godinu, vodeća tri lanca u kojima se najčešće kupuju slatkiši i grickalice su Konzum, Lidl i Kaufland.

Drugi trend, koji se nametnuo zbog povećanja svijesti potrošača oko brige za zdravlje, je adaptacija odnosno dopunjavanje proizvodnih linija s proizvodima bez šećera ili s nižom razinom šećera, a i inovacije u okusima uvijek su dobrodošle. Oba trenda su sveprisutna i na našem tržištu te nam ostaje vidjeti kojim se novim okusima u budućnosti možemo radovati.

Maja Ćuk
Product Manager

Ledeni čajevi – trendovi i brendovi: Okus važniji od brenda

Za razliku od drugih kategorija bezalkoholnih pića, kod potrošača ledenih čajeva je zamijećena nešto niža razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda

U ljetno doba koje je pred nama osvježenje je uvijek dobrodošlo, a ledeni čaj je idealan odabir za skore tople dane te će sigurno mnogi upravo za njim posegnuti kako bi utažili svoju žeđ.

Popularizaciju ovog napitka, a neki tvrde čak i otkriće, možemo zahvaliti Englezu Richardu Blechyndenu, trgovcu čajem koji je za vrijeme održavanja svjetskog sajma u St. Louisu 1904. godine planirao dijeliti besplatne uzorke vrućeg čaja porijeklom iz Indije. Cilj mu je bio posjetitelje upoznati sa širokom paletom okusa čajeva koji su se nudili u toj egzotičnoj zemlji.

Budući da je grad upravo tijekom održavanja sajma zahvatio val vrućine, nitko od posjetitelja nije bio pretjerano zainteresiran za degustaciju vrućeg čaja pa je tako domišljati Richard odlučio iskoristiti led s obližnjeg štanda i servirati čaj s ledom, što je rezultiralo neočekivanim uspjehom.

Posjetitelji sajma bili su oduševljeni tim osvježavajućim napitkom i tako je rođen ledeni čaj. Prvo je osvojio američko tržište, a kasnije se uspješno proširio i ostatkom svijeta.

POPULARAN KOD MLADIH
U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju ledenih čajeva i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, životnih te kupovnih navika potrošača.

Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz sliku stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2011. godini.

Oko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine pije ledene čajeve. Piju ih otprilike podjednako muškarci i žene, a osobito im je sklona mlađa populacija (u dobi od 15 do 19 godina).

Sukladno dobnoj strukturi, među potrošačima ledenog čaja, češće od prosjeka nalazimo neudane/neoženjene, koji nemaju osobnih prihoda. Također, češće od prosjeka potrošače ove kategorije nalazimo u Zagrebu i okolici, a nešto rjeđe u Lici i Banovini.

IDEALNO LJETNO PIĆE
U susjednoj Bosni i Hercegovini ledeni se čajevi piju nešto rjeđe. Oko 40% populacije u dobi od 15 do 64 godine konzumira pića iz ove kategorije. Ipak, demografska struktura potrošača vrlo je slična kao i u Hrvatskoj s obzirom na to da se većinom radi o osobama mlađe životne dobi.

Oko polovine potrošača ledenog čaja smatra kako taj napitak ljeti osvježava bolje od bilo kojeg drugog pića, što govori u prilog činjenici da je ledeni čaj doista idealno ljetno piće, a čak 2/3 ispitanih ističe kako im je važan okus voća od kojeg je napravljen ledeni čaj.

S druge strane, gotovo 70% konzumenata ledenog čaja smatra kako bi proizvodi iz ove kategorije mogli biti još povoljniji cijenom.

VAŽNOST BRENDA
Za razliku od drugih kategorija bezalkoholnih pića (izvorska voda, gazirana voda, bezalkoholna gazirana pića i sl.), kod potrošača ledenih čajeva zamijećena je nešto niža razina važnosti brenda prilikom odabira proizvoda.

Tek oko 1/3 potrošača ledenih čajeva se izjasnilo da mi je jako važan brend prilikom odabira ledenog čaja, iz čega se može zaključiti da pri konzumaciji lakše prelaze s jednog brenda na drugi.

Vodeći brend u kategoriji ledenih čajeva je Nestea koji koristi oko trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine. Piramida brenda koju ima Nestea ujedno je i najbolja koju je moguće postići unutar promatrane kategorije.

Drugi brend u kategoriji je Jamnica koju konzumira oko 16% populacije. Prva dva brenda u kategoriji postižu relativno visoke vrijednosti na razini poznavanja brenda, ali se zbog činjenice da tek 50% populacije pije ledene čajeve vrijednosti brend indikatora smanjuju kako se penjemo prema vrhu piramide.

Vindi i Studena postižu otprilike podjednake vrijednosti za gotovo sve brend indikatore te dijele treće mjesto prema razini korištenja u kategoriji.

Situacija u Bosni i Hercegovini je slična. Nestea je vodeći brend u kategoriji, no s nešto manjom razlikom u korištenju nego u Hrvatskoj, u odnosu na Fructal i Jamnicu koji ga slijede.

LIDER NESTEA
Kombinacijom najvažnijih marketinških pokazatelja uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore.

BRANDscore uspoređuje brendove unutar kategorije ledenih čajeva i pokazatelj je snage na tržištu.

Promatranje cjelokupnog uspjeha brenda na tržištu je osobito vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja snage na tržištu.

Prema BRANDscore-u Nestea je vodeći brend u kategoriji ledenih čajeva u Hrvatskoj. Svoju poziciju može zahvaliti visokim vrijednostima koje je postigao na svim brend indikatorima.

Jamnica je, uzimajući u obzir sveobuhvatnu snagu, drugi brend u kategoriji, dok su Vindi i Studena podjednako jaki na diobi trećega mjesta.

Zanimljivo je istaknuti da je i četvrto mjesto u kategoriji podijeljeno i to između Lera i Maraske, koji su po svojoj vrijednosti postignutog BRANDscore-a izjednačeni te su vrlo blizu trećem mjestu.

PRIMJER SAD-a
Ledeni čaj (ready-to-drink) jedna je od rijetkih kategorija proizvoda koje su u 2011. godini, usprkos teškoj situaciji na tržištu, zabilježile rast u SAD-u (za razliku od, primjerice, pada u potrošnji bezalkoholnih gaziranih pića).

Potrošači orijentirani zdravlju okrenuli su se ledenom čaju u zamjenu za druga bezalkoholna pića (posebice derivatima kole), zbog zdravih sastojaka koje mnogi ledeni čajevi sadrže, poput antioksidansa.

Potrošačima je dodatno privlačna činjenica da nezaslađeni ledeni čajevi gotovo uopće nemaju kalorija. Najpopularniji okus u SAD-u je crni čaj s limunom, a sve popularniji su i zeleni i bijeli čaj.

Iako tek polovina populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine pije ledene čajeve, gledajući trendove koji su prisutni u svijetu čini se da na našem tržištu ipak ima prostora za proširivanje baze korisnika kategorije i to upravo prilagođavanjem proizvoda zdravstvenim potrebama potrošača.

Upravo iz tog razloga, ledeni su čajevi idealna kategorija za kombiniranje orijentiranosti potrošača prema zdravlju i osvježenju.

Maja Ćuk
Product Manager

Univerzalna sredstva za čišćenje: Proljetni ritual

Bilo da se radi o kulturno-civilizacijskom nasljeđu ili praktičnoj potrebi, proljetno čišćenje naših domova neizbježna je aktivnost koja nam se može ne sviđati, ali je sigurno da se, po obavljenu poslu, ugodnije osjećamo u životnom prostoru

Kada nam stigne sezona za akciju velikog proljetnog čišćenja vjerojatno nitko od nas nije pretjerano oduševljen. No, iako većina ne može izbjeći tu sezonalnu aktivnost, sigurno tek rijetki znaju porijeklo ovog iskonskog običaja. Naime, nekoliko vrlo starih kultura, poput Iranaca i Židova, imaju sličan ritual koji je kasnije preuzet i u većini suvremenih zemalja.

U Iranu Nova godina stiže 21. ožujka za vrijeme proljetnog ekvinocija, a slavlje traje dva tjedna. Običaj vuče korijene još iz predislamske povijesti njihove kulture, a New Rouz, kako je još zovu, vrijeme je regeneracije i duhovnog preporoda za Irance. U dva tjedna, koja joj prethode, kupuju novu odjeću i detaljno čiste svaki dio svojih domova kako bi spremno dočekali proljeće i godinu koja slijedi.

U židovskoj tradiciji također postoji veliki blagdan Pesah kojemu prethodi detaljno čišćenje doma, a sličnu tradiciju još imaju i Kinezi.

NEIZBJEŽNO ČIŠĆENJE
Kojoj god kulturi pripadali, čini se da se proljetnom čišćenju ne može pobjeći, tako da je najbolje naoružati se svim potrebnim sredstvima i prihvatiti posla. Kategorija proizvoda za kojom će većina potrošača najprije posegnuti su univerzalna sredstva za čišćenje, koja ujedno čine i najznačajniji dio kategorije sredstava za čišćenje (uz sredstva za čišćenje kupaonice, stakla, podova, kuhinje i sl.).

U okviru BRANDpuls istraživanja kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju univerzalnih sredstva za čišćenje i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu demografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika. Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike njegovog stanja i ranog uočavanja mogućih problema i prilika. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2011. godini.

‘ŽENSKA’ POSLA
Oko dvije trećine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi univerzalna sredstva za čišćenje u kućanstvu te nema zamjetne promjene trenda korištenja kategorije kroz posljednjih nekoliko godina.

Očekivano, osnovna značajka korisnika univerzalnih sredstava za čišćenje je da se tu ipak radi o ženama i to kućanicama. Naime, više od tri četvrtine korisnika kategorije čine upravo žene. Kod ostalih socio-demografskih parametara nema značajnih razlika između korisnika kategorije i prosjeka populacije.

Što se tiče učestalosti korištenja kategorije, u susjednoj Bosni i Hercegovini je situacija vrlo slična, dok u Srbiji tek oko polovine populacije u dobi od 15 do 64 godine koristi univerzalna sredstva za čišćenje. Ipak, u obje zemlje su korisnici i dalje dominantno žene, kućanice, kao i u Hrvatskoj.

I STRANO I DOMAĆE
Korisnici univerzalnih sredstava za čišćenje se većinom izjašnjavaju da im je važnije da je proizvod za čišćenje univerzalan, nego da je prilagođen određenoj površini (za staklo, kupaonu, podove i sl.),  te naglašavaju da u kućanstvu uvijek imaju više različitih sredstava za čišćenje.

Gotovo polovina korisnika smatra da im oglasi na TV-u pružaju informacije što bi novoga u kategoriji mogli kupiti. S druge strane, podjednako rado kupuju domaće i strane marke univerzalnih sredstava za čišćenje te smatraju da i nema prevelikih razlika između različitih marki proizvoda.

VODEĆI BRENDOVI
U kategoriji univerzalnih proizvoda za čišćenje vodeći brend je Domestos. Njega koristi 38% potrošača u dobi od 15 do 64 godine, što se promatrano na ciljnoj skupini korisnika kategorije dodatno penje na gotovo dvije trećine potrošača koji koriste upravo ovu robnu marku.

Odmah iza vodećeg brenda nalazi se Arf koji koristi oko trećine populacije. Među top 5 brandova po učestalosti korištenja također se nalaze i Ajax, Sanitar i Pronto s otprilike podjednakim postotkom korisnika koji se uz određene oscilacije kroz godine nije značajno mijenjao.

U susjednoj Bosni i Hercegovini prva dva brenda po razini korištenja su također Arf i Domestos, dok je u Srbiji, uz Domestos, vodeći brend na tržištu univerzalnih sredstava za čišćenje Cif, koji je u Hrvatskoj, primjerice, značajno slabije korišten.

Kombinacijom svih najvažnijih marketinških pokazatelja uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore – koji uspoređuje brendove unutar kategorije univerzalnih sredstava za čišćenje i, kao takav, pokazatelj je snage na tržištu.

BRANDscore LJESTVICA
Promatranje cjelokupnog tržišnog uspjeha brenda osobito je vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja može dobiti prava slika stanja na tržištu.

Prema BRANDscore-u Domestos i Arf trenutačno su vodeći brendovi u Hrvatskoj u kategoriji univerzalnih sredstava za čišćenje, a slijede ih Ajax, Pronto i Sanitar. Budući da BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu te daje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu, Pronto ima ipak nešto bolju poziciju nego kada promatramo samo rezultate koje postiže na razini korištenja.

U SAD-u je zamjetan ubrzani rast proizvodnje i potrošnje nešto skupljih, “zelenih”, univerzalnih sredstava za čišćenje. Takvi proizvodi ciljaju skupinu koja je u stalnom porastu. To su potrošači kojima je važno ne samo da proizvodi koje kupuju dobro čiste, nego jednako tako i da su neškodljivi za okoliš i, što je još važnije, da su potpuno sigurni za zdravlje njih i njihove obitelji.

Radi se o rastućem trendu u većini zemalja zapadnog svijeta, a koji će nesumnjivo u većoj mjeri zahvatiti i naše tržište i to ne samo putem naglašavanja benefita već postojećih proizvoda, nego i uvođenja sasvim novih.  Kada, na koji način i koliko uspješno će to biti, ostaje nam da vidimo.

Maja Ćuk
Product Manager

Smrznuta gotova jela: Jelo dinamičnog života

Tek svaki četvrti građanin Hrvatske koristi smrznuta gotova jela, što govori u prilog tome da je trend korištenja ovih proizvoda u našoj zemlji još uvijek na niskoj razini u usporedbi sa zapadnom Europom

Kada se govori o smrznutim gotovim jelima nemoguće je ne spomenuti čovjeka koji ih je uspio maksimalno popularizirati i prodati u gotovo svaki američki dom. Gerry Thomas je svojim inovativnim konceptom “Swanson TV dinner” u potpunosti osvojio američko tržište.

I prije njega su se javljali različiti proizvođači i proizvodi na tržištu, no kada je 1953. Thomas prepoznao dva važna post-ratna trenda: potrebu za jelima koja štede vrijeme prilikom pripreme i fascinaciju rastućim korištenjem televizije, tržište smrznutih gotovih jela je procvalo.

Namjena im je bila konzumiranje u večernjim satima ispred TV-a, te su se nudili odresci, mesne štruce, piletina s krumpirom i graškom u aluminijskoj ambalaži. Potrošači su bili oduševljeni.

Od vremena “TV dinner”, korištenje smrznutih gotovih jela u zapadnim zemljama je bilježilo samo rast, a u prilog toj činjenici zasigurno su išle i promjene stila života ljudi. Naime, sve se veći broj žena zapošljavao čime im je ostajalo manje vremena za brigu za kućanstvo i kuhanje. Bilo koji proizvod koji štedi vrijeme bio je dobrodošao.

NISMO U ‘TRENDU’
U okviru BRANDpuls istraživanja, koje provodi agencija Ipsos Puls, kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju smrznutih gotovih jela i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu sociodemografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.

Marketinški pokazatelji su važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike stanja brenda i ranog uočavanja mogućih problema. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u 2011. godini.

Oko četvrtine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi smrznuta gotova jela, a u 2011. nije došlo do značajnih pomaka u korištenju kategorije u odnosu na prijašnje godine. Kada promatramo situaciju u regiji, niti u Srbiji niti u Bosni Hercegovini nema većih razlika u razini korištenja u odnosu na Hrvatsku.

Iz navedenog je vidljivo da građani Hrvatske većim dijelom ipak nisu skloni konzumiranju smrznutih gotovih jela te da nešto sporije prihvaćaju trend koji je vrlo raširen u većini razvijenih zemalja, a na sličan način se ponašaju i naši susjedi.

BRZINA I JEDNOSTAVNOST
Korisnici smrznutih gotovih jela imaju ponešto specifičan sociodemografski profil. Gotovo podjednako se tu radi o muškarcima i ženama. Ipak, češće od prosjeka među korisnicima pronalazimo potrošače u dobi od 15 do 19 godina (dakle mlađu populaciju), stanovnike Zagreba i okolice, te osobe s višim osobnim prihodima (6000 kuna pa naviše).

Uz smrznutu hranu općenito se često vežu predznaci nezdravog, tako da je zanimljivo istaknuti kako većina korisnika smrznutih gotovih jela smatra da gotova jela nemaju isti okus kao i svježa (60%). S druge strane, više od polovine ih smatra da se smrznuta gotova jela spremaju jednostavnije od svježih.

Stoga se nameće zaključak kako se potrošači, premda većinom uočavaju razliku između okusa smrznutih gotovih jela i svježih jela, ipak odlučuju na konzumaciju smrznutih zbog benefita koje im pružaju (poput jednostavnosti pripreme i uštede vremena).

Otprilike 1/3 korisnika kategorije kaže da im je prilikom odabira smrznutih gotovih jela brend jako važan, dok ostatak smatra da je brend malo ili slabo bitan iz čega se može zaključiti da većini korisnika kategorije prilikom odabira koje će smrznuto gotovo jelo pripremati robna marka nije presudan jezičac na vagi za donošenje odluke. I u drugim smrznutim kategorijama (povrće, riba, tijesto, slastice i dr.), situacija je slična.

PROIZVOĐAČI I POTROŠAČI
U kategoriji smrznutih gotovih jela lider po stupnju korištenja je Ledo, brend koji koristi 17% populacije u dobi od 15 do 64 godine u Hrvatskoj. Kada promatramo postotak korištenja vodećeg brenda na ciljnoj skupini korisnika kategorije, onda korištenje doseže udio od 65%, iz čega se dâ zaključiti kako je gotovo 2/3 korisnika kategorije koristilo Ledo u posljednjem periodu.

Osim pozicije lidera, koju drži Ledo sa svojim asortimanom, na tržištu smrznutih gotovih jela u Hrvatskoj postoji nekoliko većih brendova koji su po svojoj razini korištenja uglavnom podjednaki. Između 5 i 10 % korištenja tako imaju Cekin, Podravka, Vindon/Vindija i Puris.

Kada gledamo samu strukturu korisnika pojedinih brendova, zanimljivo je napomenuti da nešto češće od prosjeka među korisnicima Ledo i Podravka smrznutih gotovih jela nalazimo osobe s visokim obrazovanjem. Oni mlađe životne dobi (15 – 19) češće od prosjeka konzumiraju Cekin, dok potrošači u dobi od 20 – 29 češće od prosjeka konzumiraju Puris.

U susjednoj Bosni i Hercegovini među top tri brenda smrznutih gotovih jela nalazimo dva hrvatska. Tako je Ledo lider na tržištu, a druga po učestalosti korištenja su Podravka smrznuta jela, dok je lokalni proizvođač Jami na trećem mjestu prema razini korištenja i snazi brenda. U Srbiji je uvjerljivo vodeći Frikom (vodeći srpski proizvođač smrznute hrane), zatim slijede Dr. Oetker smrznuta gotova jela te opet jedan lokalni brend – Premia (inače trgovačka marka Maxi trgovačkog lanca).

PROSTOR ZA RAST
Kombinacijom svih važnih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore. BRANDscore uspoređuje brendove unutar kategorije smrznuta gotova jela i pokazatelj je snage na tržištu.

Prema vrijednostima BRANDscore-a postignutim u 2011. godini, Ledo, Podravka, Cekin, Vindon/Vindija i Puris trenutačno su vodeći brendovi u Hrvatskoj u kategoriji smrznutih gotovih jela.

Kako BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu, on pokazuje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu.

I dalje se Ledo izdvaja kao vodeća robna marka s najvećim postignutim BRANDscore-om, dok su preostala četiri vrlo blizu jedan drugome prema postignutim vrijednostima.

Preferencije i životni stil potrošača zasigurno će, kako vidimo iz iskustva europskih zemalja i SAD-a, ići u prilog porastu korištenja smrznutih gotovih jela, kao i demografski trendovi (porast broja kućanstava s jednim članom). Budući da se radi o kategoriji koju konzumira tek četvrtina Hrvata, prostora za razvoj definitivno ima.

U Europi je također sve rašireniji trend premium smrznutih gotovih jela, tako da slične proizvode s vremenom možemo očekivati i u Hrvatskoj. Jedno je, čini se, sigurno, noviteta i dinamike na tržištu smrznutih gotovih jela u Hrvatskoj neće nedostajati.

MAJA ĆUK
Ipsos Puls, Product Manager

Preparati za oblikovanje kose: Postojana frizura kao i kategorija

Novi trendovi na tržištu preparata za oblikovanje kose su fokusiranje na proizvode koji omogućuju dugotrajan učinak, one sa svjetlucajućim svojstvima, te proizvode biljnog porijekla

Moderno oblikovana frizura u današnje je vrijeme vrlo važna i ženama i muškarcima, no čini se da se u prošlosti ipak mislilo na to kako pomoći muškarcima.

Naime, prije nego što je tvrtka Chemico Works izumila gel za kosu u Engleskoj krajem dvadesetih godina prošlog stoljeća, muškarci su koristili razna pomagala kao što su vazelin ili ulje kako bi kosa koju su pomno začešljali ostala na mjestu.

Tvrtka Chemico Works je u to vrijeme bila poznata po proizvodnji jakih proizvoda za čišćenje u kućanstvu, a njihov izum Brylcreem je bio prvi gel za kosu na tržištu. On je najprije osvojio Englesku i Europu, a ubrzo i Sjevernu Ameriku kao moderan proizvod za oblikovanje kose.

Razvijene su i različite linije proizvoda za muškarce i žene, a vrlo brzo su se pojavila i konkurentska poduzeća sa svojim verzijama te je gel postao proizvod za široke mase.

USPJEŠNO VOĐENJE BRENDA
Od tog vremena do danas, puno se toga promijenilo na tržištu preparata za oblikovanje kose. Pojavile su se nove vrste preparata i veliki broj brendova između kojih potrošači mogu odabrati prilikom donošenja svoje odluke o kupnji.

U okviru BRANDpuls istraživanja, koje provodi agencija za istraživanje tržišta Ipsos Puls, kontinuirano se prate marketinški pokazatelji uspjeha za kategoriju preparata za oblikovanje kose i brendove unutar nje, a podaci se analiziraju u pogledu sociodemografije, životnog stila potrošača te njihovih kupovnih navika.

Marketinški su pokazatelji važni za uspješno vođenje brenda kroz dobivanje slike njegovog stanja i ranog uočavanja mogućih problema. Podaci korišteni u analizi koja slijedi prikupljeni su u proljeće 2011. godine.

TRENDOVI KORIŠTENJA
Oko polovine populacije Hrvatske u dobi od 15 do 64 godine koristi preparate za oblikovanje kose. Kada gledamo trend korištenja kategorije, posljednjih godina nije bilo značajnijih promjena, no specifičnosti su ipak vidljive u spolnoj i dobnoj strukturi korisnika.

Naime, žene takve proizvode koriste više od muškaraca: oko 60% žena u Hrvatskoj u dobi od 15 do 64 godine kaže da koriste proizvode za oblikovanje kose, a isto to kaže čak dvostruko manje muškaraca (30%). Postotak korisnika kategorije se isto tako smanjuje kako se penjemo prema gore po dobnim skupinama.

Dok u najmlađim dobnim skupinama (15 – 19) oko 2/3 potrošača koriste proizvode za oblikovanje kose, u najstarijoj dobnoj skupini (60-64) ih je oko 1/3. Prema tome, iz navedenog se može zaključiti kako se radi o tipu proizvoda koji nešto češće od prosjeka koriste žene i potrošači mlađe životne dobi.

U susjednoj Srbiji je situacija što se tiče korištenja kategorije drugačija. Naime tek 1/3 potrošača u dobi od 15 do 64 godine kaže da koristi preparate za oblikovanje kose.

Ipak, kada se uđe u samu strukturu korisnika, nema bitne razlike u odnosu na korisnike kategorije u Hrvatskoj (češće se radi o ženama i mlađoj populaciji). Što se tiče važnosti brenda, korisnicima kategorije je uglavnom bitan brend proizvoda koji kupuju u okviru kategorije, što navodi gotovo polovina ispitanika.

Ipak, u usporedbi s korisnicima drugih kozmetičkih kategorija, kao što su preparati za bojenje kose, proizvodi za njegu tijela ili šamponi, u kategoriji preparata za oblikovanje kose brend je manje važan, odnosno potrošači se ipak nešto lakše prebacuju s jedne robne marke na drugu unutar same kategorije.

Kada promatramo specifičnosti kategorije, preparate za oblikovanje kose potrošači u Hrvatskoj koriste uglavnom izvan frizerskih salona. Također prilikom korištenja jasno su izražene preferencije prema određenim vrstama preparata za oblikovanje kose.

Tako vosak u odnosu na kremu ili gel preferira tek oko 10% korisnika kategorije, dok lak za kosu najčešće koristi oko 1/3 korisnika. Otprilike jednak postotak korisnika kategorije se slaže i ne slaže s tvrdnjom da su kreme najmanje štetne za zdravlje kose, tj. neodlučni su po tom pitanju.

TAFT, NIVEA, PANTENE…
Po razini korištenja u kategoriji preparata za oblikovanje kose vodeći je brend Taft koji koristi oko 25% potrošača u dobi od 15 do 64 godine.

Kada promatramo postotak korištenja vodećeg brenda na ciljnoj skupini korisnika kategorije, korištenje prelazi i 50%, iz čega je vidljivo da je više od polovine korisnika kategorije koristilo Taft u posljednjem periodu.

Preparati za oblikovanje kose su kategorija u kojoj su pozicije prva tri brenda jasno definirane. Gledajući po postotku korištenja, nakon Tafta dolaze Nivea i Pantene.

Taj se poredak vodećih brendova, uz određene oscilacije u vrijednosti samih indikatora za brendove, nije promijenio od 2006. godine od kada se BRANDpuls istraživanje provodi. Slična situacija je i u susjednoj Srbiji. Taft i Nivea vodeći su u kategoriji od početka istraživanja, dok treće mjesto drži, u Hrvatskoj manje korištena, Intesa.

Sljedeću skupinu brendova prema postotku korištenja u kategoriji preparata za oblikovanje kose u Hrvatskoj čine Subrina, Studio (L’Oreal), Keune, Syoss i Wella.

Od poznavanja, preko iskustva, korištenja, razmatranja, najčešćeg korištenja do lojalnosti, ovdje se radi o brendovima uglavnom jednakih vrijednosti svih marketinških pokazatelja, odnosno razina BRANDpiramide.

Na ljestvici top 5 brandova u kategoriji, uz Taft, Niveu i Pantene, uglavnom se izmjenjuju navedeni brendovi, s time da je postotak korištenja (usage) bio jednak za sve u zadnjem periodu istraživanja – oko 6%.

BRANDscore LJESTVICA
Kombinacijom svih najvažnijih marketinških pokazatelja, uzetih s potrošačke razine (od poznavanja brenda, korištenja, uzimanja u obzir prilikom kupnje, lojalnosti i sl.), dobivena je jedinstvena mjera koja omogućuje usporedbu brendova na tržištu – BRANDscore.

Promatranje cjelokupnog tržišnog uspjeha brenda osobito je vrijedno u situacijama kada brendovi na određenom marketinškom pokazatelju postižu vrlo slične vrijednosti pa se tek uzimanjem u obzir svih pokazatelja dobiva prava slika stanja na tržištu.

Prema BRANDscore ljestvici, Taft, Nivea, Pantene i Keune trenutačno su vodeći brendovi u Hrvatskoj u ovoj kategoriji, dok Subrina i Studio (L’Oreal) dijele petu poziciju. Budući da BRANDscore uključuje i emocionalni i bihevioralni odnos potrošača prema brendu, on pokazuje sveobuhvatnu snagu brenda na tržištu.

Dok je situacija s pozicijom prva tri brenda nepromijenjena, gledajući snagu brenda Keune se pokazao najboljim iz skupine brendova s podjednakim stupnjem korištenja (Subrina, Studio, Keune, Syoss i Wella). Na to je utjecalo uzimanje u obzir vrijednosti svih marketinških pokazatelja brenda.

TRENDOVI NA TRŽIŠTU
Trend koji je trenutačno aktualan u Europi, a tiče se karakteristika proizvoda za oblikovanje kose je fokusiranje na proizvode koji omogućuju dugotrajan učinak, one sa svjetlucajućim svojstvima, te proizvode biljnog porijekla.

Ono što se također očekuje je i značajnije smanjenje korištenja sprejeva za oblikovanje kose zbog specifične dobno – prihodovne strukture njihovih korisnika (nešto zrelija populacija s nižim prihodima).

Sve su to trendovi koji su već zahvatili ili čekaju i naše tržište. No, neovisno o trendovima, inovativnost u karakteristikama proizvoda i kreativnost u marketinškoj komunikaciji elementi su koji osiguravaju opstanak na tržištu i koje će potrošači znati prepoznati. Niti kategorija preparata za oblikovanje kose nije u tome iznimka.

Next Page »