Jaka alkoholna pića: Domaći proizvođači diktiraju tempo
27.07.2012 www.jatrgovac.hr
Rubrika Kategorije
Za kategoriju jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj zanimljivo je kako u strukturi prodaje dominiraju proizvodi domaćih proizvođača na koje otpada čak 72% realizacije kategorije
Jaka alkoholna pića su sva pića koja u sebi sadrže etanol za koji se uobičajeno koristi naziv alkohol.
Dokaze o konzumaciji alkoholnih pića možemo pronaći daleko u prošlosti ljudskog roda.
Tako su u sjevernoj Kini u tragovima nađeni dokazi o proizvodnji miješanog fermentiranog pića od riže, meda i voća koji datiraju od prije kojih 9000 godina.
Otprilike u isti period spadaju i recepti o pripremi alkoholnih pića pronađeni u Mezopotamiji.
Alkohol se i u ta doba koristio u mnoge svrhe – kao dodatak prehrani, afrodizijak, umjetnička inspiracija, sredstvo za opuštanje, dakle ne baš posve različito od njegove svrhe u današnje doba.
Religije današnjeg svijeta, pak, imaju različit pristup alkoholu – neke ga zabranjuju, neke preporučuju suzdržavanje od konzumacije, a neke ga čak koriste prilikom vjerskih obreda.
PAD PRODAJE
Promatramo li kretanja na hrvatskom tržištu jakih alkoholnih pića, zamijetit ćemo da je i u ovoj kategoriji recesija imala negativnog utjecaja na prodajne rezultate.
Naime, kategorija jakih alkoholnih pića je u zadnjih 12 mjeseci, odnosno u periodu lipanj 2011. – svibanj 2012., na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih i ugostiteljskih objekata) ostvarila prodaju od 4,7 milijuna litara, što je za 4,0% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 418,3 milijuna kuna, što je za 3,7% manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
PODJELA KATEGORIJE
Po pravilniku o jakim alkoholnim i alkoholnim pićima, jaka alkoholna pića su sva pića koja sadrže minimalno 15% alkohola.
Pravilnik nadalje dijeli alkoholna pića na rakije, rakije po posebnim postupcima, jaka alkoholna pića po posebnim postupcima, likere i miješana jaka alkoholna pića pri čemu se svaka od tih grupa nadalje dijeli po vrstama.
U tom smislu definicija Nielsena ne odstupa puno od navedene, osim što se bavi točno specificiranim vrstama jakih alkoholnih pića: whiskey, brandy i cognac, rakija, vodka, gorki likeri, slatki likeri, rum te ostali.
Ovdje također vrijedi napomenuti kako navedena kategorija ne uključuje piva, vina, desertna vina, pjenušce i “cidere”.
UDJELI NA TRŽIŠTU
Po udjelu količinske prodaje (izražene u litrama) u maloprodajnim objektima, u kategoriji prednjače gorki likeri s 25,3%, a na drugom mjestu je brandy i cognac s 21,1%.
Na trećem mjestu slijedi vodka s 14,1%, zatim slatki likeri s 13,1%, rakije s 8,1%, rum sa 7,4%, whiskey sa 7,0%, te ostali s 3,9%.
Gledano prema veličini pakiranja, najprodavaniji su proizvodi u pakiranjima od 1 L (52%), zatim 0,7 L (21%), pakiranja manja od 0,5 L (19%), 0,5 L (7%), te ostala pakiranja (1%).
Sve vrste alkoholnih pića većinu prodaje ostvare uglavnom kroz pakiranje od 1 L, dok whiskey više od 70 posto količinske prodaje ostvari kroz pakiranje od 0,7 L.
LIDERI KATEGORIJE
Najvažniji formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m2) kroz koje se proda 39% ukupnih količina. Slijede srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m2) s 19%, velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m2) s 18%, zatim hipermarketi (iznad 2500 m2) s 15%, male trgovine mješovitom robom (do 40 m2) sa 7%, te trgovine na benzinskim postajama koje prodaju 2% od ukupnih količina. Zanimljivost je da se u ovoj kategoriji više prodaju proizvodi domaćih proizvođača na koje otpada čak 72% realizacije kategorije.
Jednako tako, zanimljivo je da su kod mnogih pića koja ne potječu iz naših krajeva (poput vodki, brandyja, konjaka i ruma) vodeći proizvođači domaći, dok strani proizvođači imaju zanemariv tržišni udio.
Vodeći proizvođači su Badel 1862 (Prima Brandy, Pelinkovac, Vigor), Zvečevo (Domaći Brandy, Pelinkovac), Maraska (Maraska, Pelinkovac, Kruškovac, Vodka), Mast-Jägermeister (Jägermeister), te Pernod Ricard (Ballantine’s, Canadian Special Old).
Jaka alkoholna pića spadaju u kategoriju sezonalnih pa se tako u sezoni od lipnja do rujna proda više od 40% ukupnih godišnjih količina. Sezona u 2011. godini bila je nešto jača od prethodne. Hoće li će se taj trend nastaviti, vidjet ćemo na kraju ovog ljeta.
Rakija najpopularnija među hrvatskim potrošačima
27.07.2012 www.jatrgovac.hr
Rubrika I&A
Jaka alkoholna pića dio su hrvatske proizvodne tradicije. Ono što ovu kategoriju, pak, izdvaja od mnogih drugih hrvatskih proizvodnji je njezina žilava opstojnost pa tako jaka alkoholna pića domaćih proizvođača drže gotovo tri četvrtine udjela na tržištu Hrvatske. Da ne bude sve tako dobro pobrinule su se brojne okolnosti, loše strategije, sivo tržište i porezne varijacije tako da baš ne cvjetaju ruže niti u ovoj branši.
Prema podacima agencije Nielsen, kategorija jakih alkoholnih pića je u zadnjih 12 mjeseci, odnosno u periodu lipanj 2011. – svibanj 2012., na hrvatskom maloprodajnom tržištu (bez Cash&Carryja, diskontnih i ugostiteljskih objekata) ostvarila prodaju od 4,7 milijuna litara, što je za 4,0% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna prodaja, pak, iznosila je 418,3 milijuna kuna, što je za 3,7% manje u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Vodeći proizvođači su, prema Nielsenu, Badel 1862 (Prima Brandy, Pelinkovac, Vigor), Zvečevo (Domaći Brandy, Pelinkovac), Maraska (Maraska, Pelinkovac, Kruškovac, Vodka), Mast-Jägermeister (Jägermeister), te Pernod Ricard (Ballantine’s, Canadian Special Old).
Inače, godišnja proizvodnja jakih alkoholnih pića u Republici Hrvatskoj, prema podacima Gospodarsko interesnog udruženja proizvođača pića (GIUPP), u 2011. je godini ukupno iznosila 10 milijuna i 374 tisuće litara, što je nešto manje od proizvodnje u 2010. godini od 10 milijuna i 837 tisuća litara.
Najveći udio u proizvodnji imaju gorki likeri (29%), domaći brandy (25%), vodka (12%), slatki likeri (10%), šljivovica (6%) i travarica (4,7%).
Izvoz jakih alkoholnih pića konstantno pada od 2008. godine pa je tako lani na strana tržišta plasirano 3791 tona jakih alkoholnih pića ukupne vrijednosti 12,3 milijuna američkih dolara. Najvažnije izvozne destinacije za plasman ove kategorije proizvoda su Bosna i Hercegovina (38%), Njemačka i Makedonija (po 15%) i Slovačka (10%).
Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o konzumaciji jakih alkoholnih pića u Hrvatskoj, u kojem je sudjelovalo 401 odraslih građana Hrvatske, pokazalo je kako je rakija (Lozovača, Travarica, Šljivovica, Medica…), najpopularnije piće u ovoj kategoriji koje je izbor gotovo polovice konzumenata.
Na općeniti upit konzumirate li jaka, žestoka alkoholna pića četiri petine ispitanih, odnosno njih 326 ili 81,3%, odgovara kako ne konzumira takva pića, dok se preostalih 75 ispitanika ili 18,7% izjašnjava kao konzument jakih alkoholnih pića.
U uzorku potrošača jakih alkoholnih pića najviše je onih koji ih piju nekoliko puta godišnje (36%), slijede odgovori nekoliko puta mjesečno (28%), te jednom tjedno (18,7%). Češće konzumiranje priušti si 9,3% potrošača (nekoliko puta tjedno), dok svakodnevnu konzumaciju kao svoj odgovor ističe 8% ispitanika.
Rakija (Lozovača, Travarica, Šljivovica, Medica…), najpopularnije je piće u ovoj kategoriji koje je izbor gotovo polovice konzumenata (49,3%). Likeri (Amaro, Pelinkovac, Jägermeister, Kruškovac, Maraschino…) najdraži su aperitiv za 38,7% ispitanika, a dalje slijede viski (20%), vodka (16%), tekila (4%), rum (2,7%), džin (1,3%) i ostalo (2,7%).
Na pitanje piju li češće jaka alkoholna pića samostalno ili ih miješaju sa sokom ili drugim pićima, gotovo dvije trećine ispitanih (64%) kažu da ipak preferiraju čisto piće, bez ikakvih dodataka, dok je za 36% njih ipak bolja kombinacija, određeni koktel ili tome slično.
Mišljenja su podijeljena kada je riječ o mjestu konzumacije jakih alkoholnih pića. Naime, kod kuće ih pije 42,7% sudionika ankete, dok se izvan kuće (kafić, restoran..) počasti 44% njih. Podjednako, kod kuće i izvan nje, jaka alkoholna pića konzumira 13,3% anketiranih.
Istraživanje je provedeno tijekom lipnja 2012. godine na nacionalno reprezentativnom uzorku od 401 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina metodom slučajnog odabira kućanstva i ispitanika unutar pojedinog kućanstva.

