Hrvatske kompanije sele pogone u BiH, ali ne i Srbiju

Hrvatske tvrtke, pred ulazak zemlje u Europsku uniju 1. srpnja, masovno sele proizvodnju u druge države jer carine koje će susjedne zemlje uključujući i Srbiju uvesti na hrvatsku robu učinit će je potpuno nekonkurentnom, piše Blic. Ipak, tvrtke za selidbu ne biraju Srbiju.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi, čije su članice sve zemlje Balkana, a koje nisu u EU. Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Kažu da će im se, ukoliko prebace izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu pojaviti višak zaposlenih. Istu dilemu ima i “Zvečevo”, koji veći dio proizvodnje seli iz požeških pogona u Čapljinu. “Gavrilović” će, pak, dio proizvodnje raditi u Čitluku.

To znači da bi za mesne, mliječne, konditorske proizvode i cigarete, koje Hrvatska izvozi u BiH, ta zemlja od srpnja morala plaćati carinu u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Zato je moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio i TDR, a prehrambeni div “Franck” je poručio da će pojačati proizvodnju u Grudama u BiH, kao što će i hrvatski konditor “Kraš” imati izvozni program u Prijedoru.

Aleksandar Miloradović, savjetnik u Agenciji za strana ulaganja Srbije, kaže za “Blic” da ono što te tvrtke mogu dobiti u Bosni i Hercegovini jeste relativno niža cijena i više raspoložive radne snage.

“Biznis neće slušati politiku, odlučit će hrvatski poduzetnici, a Srbija je ipak najatraktivnije tržište u regiji. Nama je realna konkurencija Bugarska, pa i Makedonija, ali Bosna nije. Možda su u prednosti samo u radno intenzivnim granama”, tvrdi Miloradović.

U Hrvatskoj kažu da je izabrana BiH jer je to najznačajnije tržište na koje Hrvatska izvozi. Tatjana Tomić iz Državnog ureda za trgovinsku politiku kaže da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 poduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva i da polovica tih kompanija već sada radi u BiH. (Blic.rs)

TDR bi mogao proizvoditi u Mostaru

Sarajevski Dnevni avaz piše kako je TDR pokazao zanimanje za korištenje objekta tvornice duhana u Mostaru, koja je već godinama napuštena, kako bi tamo nastavio proizvodnju nakon ulaska Hrvatske u EU i tako osigurao povoljniji plasman svojih proizvoda na tržište država članica CEFTA-e

Duhanska kompanija TDR pokazala je zanimanje za korištenje objekta tvornice duhana u Mostaru kako bi nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju osigurala povoljniji plasman svojih proizvoda na tržište zemalja CEFTA-a, prenio je u srijedu sarajevski Dnevni avaz, dok iz rovinjske tvornice danas nisu potvrdili tu informaciju.

Direktor korporativnih komunikacija Adris grupe Predrag Grubić za Hinu je izjavio kako nema činjenica koje bi potvrdile informaciju vezanu uz tvornicu u Mostaru.

No, napominje kako TDR razmatra različite poslovne mogućnosti kao odgovor na poteškoće koje će TDR-u stvoriti izlazak iz trgovinskog režima CEFTA-e.

Sarajevski Dnevni avaz piše kako je TDR pokazao zanimanje za korištenje objekta tvornice duhana u Mostaru, koja je već godinama napuštena, kako bi tamo nastavio proizvodnju nakon ulaska Hrvatske u Europsku uniju i tako osigurao povoljniji plasman svojih proizvoda na tržište država članica Srednjoeuropskog ugovora o slobodnoj trgovini (CEFTA).

Ministar gospodarstva Hercegovačko-neretvanske županije Amer Zagorčić kazao je ovom listu kako su “neki kontakti” s TDR-om već ostvareni.

“Istina, nama u ministarstvu iz TDR-a se još nitko službeno nije obratio, no mi smo pokušali stupiti u kontakt s predstavnicima TDR-a preko Gospodarske komore Mostara i očekujemo uskoro odgovor”, kazao je Zagorčić.

Većinski vlasnik mostarske tvornice duhana, koja je već godinama izvan pogona, je Vlada Federacije BiH koja je do sada sedam puta raspisivala javni poziv za prodaju svog vlasničkog udjela od 67 posto, no svi su završili neuspješno.

Nakon toga su vjerovnici, i to uglavnom radnici, pokrenuli postupak prodaje cjelokupne imovine tvornice, a javna je licitacija po sudskoj odluci zakazana za 6. lipnja.

Ukoliko TDR prije toga pošalje pismo namjere županijskim vlastima i potvrdi zanimanje za kupnju mostarske tvornice bila bi zatražena odgoda licitacije, a postoji i zakonska osnova za raspisivanje novog javnog poziva za prodaju državnog udjela. (H)

Što nakon CEFTA-e: Sa Srbijom pregovori idu dobro, problemi s BiH

Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). Mnogi smatraju da će to Hrvatskoj nanijeti velike štete u međunarodnoj trgovini i da će time najviše profitirati BiH.

Zemlje CEFTA-e će uvesti nove ili povisiti postojeće carine na robu uvezenu iz Hrvatske zbog čega su neke hrvatske tvrtke najavile preseljenje proizvodnje u BiH. Time će Hrvatska izgubiti dodatnih 4.000 radnih mjesta u situaciji kada je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 356.000 građana. Moguću selidbu u Mostar ili Banja Luku je najavio TDR, Kraš će izvozni program proizvoditi u Prijedoru dok će Franck, najavljeno je u ožujku, pojačati proizvodnju u Grudama.

Ekonomski institut iz Zagreba je procijenio da će izlazak iz CEFTA-e negativno utjecati na hrvatski BDP za 0,4 posto. No ekonomski stručnjaci s kojima je razgovarao Deutsche Welle misle da je budućnost u ovom trenutku ipak teško predvidjeti, obzirom da ni sami ne znaju pod kojim će uvjetima Hrvatska trgovati sa sadašnjim članicama CEFTA-e.

Da situaciju treba gledati na dvije razine, upozorava Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore (HGK).

“Jedno su industrijski proizvodi, a drugo su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi”, kaže i dodaje da CEFTA tržište u hrvatskom izvozu sudjeluje s 21 posto.

Promjene će nakon 1. srpnja, što se tiče industrijskih proizvoda, zahvatiti izvoz prema Srbiji, jer će se za dio tih proizvoda do konca ove godine povećati carine, da bi se prvim danom 2014. godine vratile na nultu stopu. Obzirom da Kosovo i Moldova nemaju sklopljen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, porast carina će zahvatiti i izvoz u te zemlje.

Situacija je puno gora s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, objašnjava Gelo za Deutsche Welle. Udio tržišta CEFTA-e u izvozu tih proizvoda iznosi 45 posto i ono je važnije od tržišta Europske unije, unatoč činjenici da je europsko tržište višestruko veće.

Pri tome je za Hrvatsku najznačajnije tržište Bosne i Hercegovine u koju je lani izvezeno hrane u vrijednosti od 450 milijuna dolara. Postojeći će trgovinski režim sa Zagrebom prestati važiti nakon 1. srpnja, a počinje primjena dogovorenih režima koje je svaka članica CEFTA-e dogovorila s EU kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Hrvatska i BiH ne primjenjuju carine prilikom razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, no uskoro će se situacija dramatično promijeniti. Na ulasku u BiH će se tako cariniti hrvatskih proizvoda u vrijednosti 100 milijuna dolara; posebice mesni, mliječni i konditorski proizvodi te cigarete.

Ovakva situacija nije novost na području EU-a i događala se prilikom proširenja. Gelo podsjeća da je Hrvatska, kada je Slovenija ušla u EU, promijenila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na način da je u njega ugradila trgovinske odnose koje je ranije imala sa Slovenijom.

“Hrvatska sada ima pravo da se Sporazum EU-a i BiH izmijeni na način da se u njega ugrade koncesije koje je dosada imala te da se takav postupak primjeni na preostale članice CEFTA-e”, objašnjava naša sugovornica.

Napominje da je međunarodna trgovinska politika takva da se nikada ne ide unatrag u pogledu liberalizacije. Hrvatska, dakako, nema pravo sama voditi takve pregovore, već za nju to obavlja Europska komisija uz praćenje Državnog ureda za trgovinsku politiku (DUTP).

Da se pregovori vode već neko vrijeme potvrđuje i zamjenica predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku Tatjana Tomić: “Moglo bi se reći da su već gotovi s tri države: s Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Dobro napreduju sa Srbijom, ali ima problema u pregovorima s BiH. Očekujemo da će EK to donekle ispregovarati.”

“Ne bih rekla da su ta tržišta nenadoknadivo izgubljena, jer su naši proizvodi tamo prisutni. Mi smo u to ulagali desetljećima i ta će prepoznatljivost sasvim sigurno ostati”, kaže Gelo. “U ovom trenutku ne znamo što će se primjenjivati od srpnja. Tvrtke koje planiraju izvoz bi to već morale znati. Njima je to jako važno. Naš izvoz jest donekle ugrožen, ako se izmjene Sporazuma ne dogovore.”

O najavljenim gubicima radnih mjesta i preseljenju proizvodnje u BiH, Ružica Gelo kaže da su velike hrvatske tvrtke već prisutne na taj način u regiji.

“Ne bih rekla da će doći do masovnog preseljenja. Moguća su otvaranja nekih postrojenja. Tvrtke će kalkulirati s daljnjom liberalizacijom trgovine unutar EU-a. Ne bismo se upuštali ni u procjene učinka na BDP dok se ne postignu dogovori oko izmjena Sporazuma”, zaključuje direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore.

Da se ne može govoriti o drastičnim gubitcima misli i Tatjana Tomić iz DUTP-a, budući da će 70 posto trgovine s državama CEFTA-e, ponajviše industrijskim proizvodima, ostati netaknuto. “S druge strane, preuzimamo zajedničku trgovinsku politiku EU-a koja s jedne strane hrvatskim tvrtkama nudi mogućnost uvoza jeftinijih sirovina s tržišta s kojima nismo imali liberaliziranu trgovinu. Istovremeno padaju sve carinske barijere za prehrambene proizvode na tržištu EU-a.”

Pri spomenu mogućnosti preseljenja proizvodnje u BiH, Tomić podsjeća da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 tvrtki, u obliku vlasništva ili predstavništva. Od toga je oko 300 tvrtki već sada u BiH.

“Neki od poznatih hrvatskih brendova su već preselili dio proizvodnje ili proširili proizvodnju u BiH. Odnedavno je to učinila i jedna tvrtka iz mesne industrije”, kaže.

Ipak, dodaje, riječ je o poslovnoj odluci.

“S druge strane, vjerujemo da bi tvrtke iz BiH htjele imati i lakši pristup na europsko tržište. U tom slučaju bi one mogle preseliti svoju proizvodnju u Hrvatsku”, zaključuje Tomić. (Deutsche Welle)

Podravkine salame će se proizvoditi i u Makedoniji

Na 16. međunarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru dominiraju velike tvrtke iz Hrvatske, koje nakon ulaska u EU moraju promijeniti svoj dosadašnji način poslovanja u zemljama CEFTA-e, poput koprivničke Podravke.

“Naš prioritetni interes je ostati na tržištu BiH, ali i ostalih članica CEFTA-e. Tako već imamo određene pregovore s našim partnerima u BiH i Makedoniji gdje bi pokrenuli proizvodnju”, kazao je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Riječ je uglavnom o mesnim proizvodima i konzervama jer će upravo oni biti najopterećeniji carinama nakon 1. srpnja.

Uvođenje carina prema zemljama CEFTA-e dodatno će opteretiti prehrambenu industriju u Hrvatskoj. Međutim, dio opterećenja će se kompenzirati ukidanjem nekih carina i davanja prema zajedničkom tržištu EU-a.

“Snažnom marketinškom kampanjom Podravka očekuje povećanje prodaje svojih brendova, uglavnom Vegete u zemljama EU-a. Oko 5 milijuna eura carine platilo bi se na granici EU-a prema zemljama CEFTA-e ako ne bismo ništa radili, odnosno ne bismo izmještali dio proizvodnje”, zaključio je Mršić. (Slobodna Dalmacija)

Srbiji neprihvatljivi ustupci za hrvatske cigarete

Glavni kamen spoticanja u pregovorima srpske vlade s Europskom komisijom (EK) o reviziji prijelaznoga trgovinskog sporazuma je izvoz Tvornice duhana Rovinj na srpsko tržište pod postojećim uvjetima.

Vlada smatra kako su neprihvatljivi pritisci EK, koja predlaže da TDR plaća istu carinu na izvoz cigareta u Srbiju i nakon što Hrvatska postane članicom EU.

Prema prijedlogu EK, TDR bi na srpsko tržište godišnje izvozio 1625 tona duhanskih proizvoda s time da 25 tona bude oslobođeno carine, dok bi na 1600 tona plaćao 15 posto carinske pristojbe, kao i do sada.

Prema trgovinskom sporazumu Srbije s EU, njezine države članice na izvoz duhanskih proizvoda na srpsko tržište plaćaju carinu od 57,6 posto, pa srpska vlada traži da se to odnosi i na Hrvatsku nakon njezinog ulaska u EU, čime prestaje biti članica Cefta sporazuma.

Srbija je, s druge strane, zatražila reviziju prijelaznog trgovinskog sporazuma jer bi od 2014. godine trebala otvoriti tržište za robu iz EU. Srbija je prilikom njegova potpisivanja računala kako će do tada i sama postati članicom EU.

Kako je to postalo upitno i neizvjesno kada bi se moglo dogoditi vlada je zatražila reviziju kako bi zaštitila vlastito tržište i poslije 2014. godine. (Poslovni.hr)

Next Page »