Hrvatska na 40 posto kupovne moći prosjeka EU

Postoje velike razlike u životnom standardu građana među pojedinim zemljama Europske unije pa je standard Luksemburžana prošle godine bio čak šest puta veći od onog stanovnika Bugarske, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Tako je Luksemburg prošle godine imao BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći više nego dva i pol puta veći od prosjeka Europske unije.

Nizozemska, Irska, Austrija, Švedska, Danska i Njemačka čine skupinu zemalja čiji je BDP po stanovniku mjeren paritetom kupovne moći prošle godine bio 20 do 30 posto iznad prosjeka Europske unije.

U slučaju Belgije i Finske on je u 2011. bio 10 do 20 posto iznad europskog prosjeka, a u Velikoj Britaniji i Francuskoj 10 posto iznad prosjeka Unije.

Prosječnim se standardom EU-a u 2011., mjereno BDP-om po stanovniku, može smatrati onaj u Italiji i Španjolskoj.

Cipar je oko pet posto ispod europskog prosjeka, dok je BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći u Malti, Sloveniji i Češkoj prošle godine bio 15 do 20 posto niži od prosjeka EU.

Estonija, Litva, Mađarska i Poljska zaostaju za prosjekom otprilike za trećinu, dok je hrvatski BDP po stanovniku mjereno paritetom kupovne moći bio u 2011. nešto manje od 40 posto ispod europskog prosjeka. (Tportal.hr)

Billa planira širenje na tržištima srednje i istočne Europe

Njemačka maloprodajna grupacija Rewe grupa najavila je širenje poslovanja svog lanca supermarketa Billa u sklopu kojega ovaj trgovac planira otvaranje 10 prodajnih objekata u Ukrajini i 13 u Rumunjskoj do kraja ove godine.

U cjelini Billa svojoj maloprodajnoj mreži u regiji srednje i istočne Europe kani dodavati po 50-80 prodavaonica godišnje. Kao što je ranije objavljeno, tvrtka također ima u planu otvaranje 10 do 15 prodavaonica u Rusiji.

U ovoj regiji, a posebice u Češkoj, Billa “se pozicionira kao regionalni supermarket”, rekao je Janusz Kulik, međunarodni menadžer za istočnu Europu u Rewe grupi. Na tržištu Češke domaći dobavljači osiguravaju 70 posto Billinog asortimana.

Češki pivari proizvode sve više piva s okusima

Sve veći broj ljudi u zemlji u kojoj je litraža popijenog piva pala na ‘samo’ 144 litre po osobi godišnje, za razliku od 160 litara sredinom prošlog desetljeća, pije slatkastu mješavinu piva i nekog dodatka, piše Večernji list

Zdraviji život, pomodarstvo ili jednostavno generacijski jaz ostavili su češke proizvođače piva nemalo iznenađenima kada se pokazalo kako se u zemlji koja je iznjedrila samu riječ ‘pilsner’ sve više piju ‘sokići’ s pivom, odnosno pivo s okusima.

Uz to što odgovaraju mlađoj češkoj populaciji odgovaraju, čini se, i nepcima turista koji dolaze u Češku, piše Večernji list.

Upravo zbog te promjene u željama ‘pivopija’ češka pivovarska industrija počinila je, po standardima istinskih pivopija, svetogrđe stvorivši ‘piva’ s okusima banane, kave, višnje.

Svi pravi pivopije i dalje se drže dobro znanog recepta i jedina stvar između koje mogu birati jest svijetlo ili tamno pivo, ali sve veći broj ljudi u zemlji u kojoj je litraža popijenog piva pala na ‘samo’ 144 litre po osobi godišnje, za razliku od 160 litara sredinom prošlog desetljeća, pije slatkastu mješavinu piva i nekog dodatka.

Još prije 10-ak godina htjeli su pivari u Češkoj zemlji predstaviti radler, ali nije im to pošlo za rukom, no sada je njihova ‘publika’ drugačija pa se proizvodnji takvih pića okreću i veliki proizvođači kao Staropramen, donosi Reuters.

“Otkad se proizvodi pivo s limunom, miješana pića takve vrste zauzela su tri posto tržišta, a u sljedeće dvije godine sigurno će dosegnuti pet posto cjelokupnog tržišta piva”, naglašava Jan Vesely, direktor češke udruge pivara, dok je, dodaje, bezalkoholnom pivu za takav rast trebalo 10 godina.

Nakon pada izvoza od 8,6 posto u 2010. i 5,9 posto u 2009. godine, u jeku globalne ekonomske krize u 2012. godini izvoz češkog piva zabilježio je rast od 1,4 posto. Ono što ohrabruje češke pivare i ukazuje im da su na pravom putu jest i činjenica da čak 70 posto osoba, pokazalo je istraživanje, koje piju radler nisu pivopije. Ipak, nitko ne očekuje da će piva sa slatkastim okusima ikada izgurati glavnu zvijezdu − češko svijetlo ili tamno pivo. (Vecernji.hr)

Potrošačka klima u Europi i SAD-u

Prema istraživanju “GfK Consumer Climate Europe and USA” u drugom kvartalu ove godine europska financijska kriza ponovno eskalira.

Procjena potrošača o budućnosti ekonomije, o njihovim osobnim primanjima i spremnosti na kupnju trajnih dobara ovisi o razvoju unutar svake od 12 zemalja i SAD-a, a često pokazuje loše raspoloženje stanovništva koje posebno prevladava u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji.

Zadnjih mjeseci u mnogim zemljama Europe eskalira bankarska i vraća se financijska kriza. Upravo stanje u Španjolskoj pokazuje koliko je sudbina neke zemlje usko vezana uz stanje u bankama.

Ipak, prema novim odlukama u EU, zemlje u krizi dobit će sada lakši pristup europskim fondovima spasa, ali eventualni stvarni učinci bit će vidljivi tek kroz nekoliko mjeseci.

SAD: Amerikanci se nadaju ekonomskom oporavku
Generalno gledano, Amerikanci su vidljivo pozitivnije orijentirani nego Europljani. Polažu nadu u daljnji oporavak tržišta rada u narednim mjesecima. Od kolovoza prošle godine indikator očekivanog  ekonomskog oporavka raste od minus 3,9 poena na sadašnjih 21,2 poena. Ipak, mnogi građani SAD-a manje su pozitivni kada je u pitanju njihova osobna financijska pozicija.

Raspoloženje prema kupnji trajnih dobara je slabo (u prosjeku su na minus 7 poena). Budući da u međuvremenu nije došlo do rasta nadnica i plaća potrošači ponovno kupuju na kredit a stopa štednje je najniža od kraja 2007. godine. Tržište nekretnina polako raste, ali procjenjuje se da se neće normalizirati prije 2016. godine.

Bankarski sektor se, također, još uvijek nije oporavio od hipotekarne krize a mnoge velike banke nedavno su dobile niže rejtinge. S druge strane, financijska kriza u Europi utjecala je na loša burzovna kretanja u svijetu i općenito slabi povjerenje.

Stoga američki potrošači doista kontroliraju svoju potrošnju a prema mišljenju eksperata to će se i dalje nastaviti.

Stanje u Europi
Ekonomski optimizam kod Nijemaca smanjio se i to prvenstveno jer je u vrijeme ovog istraživanja došlo do velikih turbulencija u eurozoni. Nepoznanica su bili rezultati izbora u Grčkoj te spašavanje banaka u Španjolskoj. To pogoršanje međunarodne klime i posebno rasprava o jedinstvenoj valuti evidentno je imalo utjecaja i na dobre izglede za ekonomiju u Njemačkoj.

Javio se i problem izvoza na ključna europska tržišta a time i nestabilna poslovna kretanja. Međutim, rast zaposlenosti i vidljivo pozitivnija kretanja osobnih primanja/dohotka dali su pozitivne efekte. Tome je doprinio i pad inflacije (ispod 2%) jer su u svibnju cijene troškova života pale. Potrošači su osjetili da je njihova kupovna moć ojačala i nisu više orijentirani na štednju u bankama, već na potrošnju.

Eskaliranje financijske krize utjecalo je na gotovo sve zemlje u Europi. Nada se javlja jedino u Portugalu i Rumunjskoj. Ekonomski oporavak najmanje očekuju  potrošači u Italiji (-60,2 poena) i Češkoj (-57,1 poen). Najveća vrijednost komponente ekonomskog oporavka zabilježena je u Francuskoj (-8,2 poena), Rumunjskoj (-2,6 poena) i dakako Njemačkoj (3,0 poena). Prosjek za EU je -35 poena, dok je isti indikator za SAD, kao što je već spomenuto, 21,2 poena.

Ekonomska očekivanja za Italiju imaju značajan pad (u ožujsku su iznosila -22,5 poena/u lipnju -60,2 poena). Ova je zemlja postala problem cijeloj Europi i njena duboka recesija nema izgleda za brzi oporavak. Potrošači odustaju od kupovina kao nikad te prodaja naglo pada.

Dodatno, vlada mora provoditi stroge mjere štednje, dok izvoz također značajno pada. Rejting agencije snizile su svoje ocjene. Tek će naredno razdoblje pokazati jesu li mjere donesene na lipanjskom EU samitu pomogle oporavku i vraćaju li povjerenje građana.

Ekonomska očekivanja u Austriji značajno se popravljaju. Stanovništvo ima povjerenja u vladine mjere. Austrijanci percipiraju vladin paket reformi kao konkretan put da se riješi dug i realizira dugotrajna financijska stabilnost zemlje.

Uslužne djelatnosti u zemlji i brojna srednje velika poduzeća prebrodila su rizike prošlih godina tako da su sada uspješni izvoznici i uspjeli su popuniti mnoge niše na globalnom tržištu.

Tako Austrija postaje jedna od najbogatijih nacija i može se pohvaliti s trećim najvećim ekonomskim učinkom u Europi. Na ovakvo čvrstim ekonomskim temeljem Austrija će vjerojatno preživjeti krizu u Europi s najmanjim negativnim učinkom.

Unatoč obnovi financijske krize u Europi ekonomska očekivanja u Rumunjskoj se oporavljaju. Dok je indikator za ekonomska očekivanja u ožujku iznosio -26,2 poena do lipnja se popeo na -2,6 poena. To je ujedno njegova najveća vrijednost od studenog 2008. godine (u lipnju 2010. iznosio je čak -71 poen).

Bez obzira na probleme ekonomija u Rumunjskoj ima neke znakove oporavka. U prošloj je godini rast BDP iznosio 2,5%. Prognoze za tekuću godinu su također pozitivne – između 1,5 i 2%.

Službeno registrirana nezaposlenost iznosi 7,7%. Sve je to ipak još uvijek na nesigurnom temelju i jako ovisi o ekonomskoj situaciji u eurozoni u kojoj se odvija 55% rumunjskog izvoza. Budući ekonomski razvoj ovisit će također o tome koliko će Rumunjska uspjeti oživjeti domaću potražnju.

U Portugalu su ekonomska očekivanja tek malo poboljšana, od -40,6 poena u ožujku na -37,7 poena u lipnju ove godine. Ipak, od rujna 2011. godine javlja se kontinuiran rast.

Vlada traži velika odricanja od građana, reže plaće u javnom sektoru i mirovine, ali i troškove u zdravstvu, obrazovanju i socijali. PDV je povećan na 23 posto. Zbog poreza na gorivo litra benzina stoji 1,78 eura (što je čak više nego u Njemačkoj).

Režu se i neki drugi troškovi (regres, božićnica) za javni sektor i umirovljenike, ukidaju se četiri nacionalna praznika u 2013. godini i još toga. No, do sada provedene reforme nisu još dale rezultata ali bar turizam pokazuje pozitivan trend. Stopa nezaposlenosti je na razini od 15%. Do pravog oporavka još je dugačak put.

Očekivanje dohotka
Premda na dosta niskoj razini u mnogim zemljama Europe potrošači u narednim mjesecima očekuju rast dohotka. Ovaj indikator je u dosta zemalja stabilan ili se čak malo popravio. Najniže vrijednosti su zabilježene u Portugalu (-33,7 poena), Grčkoj (-48,0 poena) i Italiji (-68,0 poena). Rast dohotka se očekuje kod Austrijanaca (-1,0 poen), Rumunja (1,6 poena) i Nijemaca (40,1 poen). Prosjek za EU iznosi -43 poena, a za SAD je taj indikator na 14,7 poena.

Nijemci dalje očekuju rast dohotka (u ožujku je taj indikator bio 34,3 poena a u lipnju je porastao na 40,1 poen). Premda je komponenta ekonomskih očekivanja nedavno nešto smanjena, zbog pada nezaposlenosti perspektive su ipak pozitivne. Sada je nezaposlenost na 6,6% što je najniža stopa od 1991. godine. U međuvremenu je pala i stopa inflacije (ispod 2%), a pale su i cijene benzina. Stoga potrošači osjećaju da im je opet porasla kupovna moć.

U Španjolskoj su stabilna, ali niska očekivanja komponente dohotka stanovništva. U ožujku je ovaj indikator iznosio -29,7 poena, u svibnju se popeo na čak -43 poena, dok u lipnju iznosi -32,9 poena.

Za Španjolce je najveći problem stopa nezaposlenosti koja sada iznosi 25 posto. Ta je stopa ujedno i najviša među industrijaliziranim zemljama svijeta. Još je teža spoznaja da čak 60% nezaposlenih (mladih i starijih) smatra da je gotovo nemoguće da u narednih 12 mjeseci nađu neki posao.

Kao rezultat velike nesigurnosti na financijskom tržištu deficit je svakim danom sve veći. Mjere Europske Komisije vjerojatno će tek u narednom razdoblju pokazati rezultate i sve to ima velike reperkusije na kupovnu moć stanovništva. Nezaposlenost i niska  primanja imat će i dalje sve negativniji učinak na kupovnu moć španjolskih građana.

Potrošači u Češkoj nemaju pozitivna očekivanja za svoja primanja. Ovaj je indikator u svibnju bio na -42,7 poena da bi se u lipnju popravio na -24.5 poena. Jedan od razloga ovog oporavka je povećana sezonska zaposlenost.

Sada je stopa nezaposlenosti 6,7 posto, ali po isteku sezone predviđa se ponovni rast tog pokazatelja. U drugom kvartalu ove godine Češka ekonomija je opet u padu. Za 2012. godinu predviđa se rast od svega 0,2%, a vlada za 2013. planira rast PDV-a s 14% na 20%, odnosno 15% na 21%.

Inflacija u Češkoj trenutno iznosi 2,7%. U reformskim zahvatima predviđa se da u javnom sektoru smanji zaposlenost jer imaju višak od više tisuća službenika. Dakle, Česi ne očekuju nikakav pozitivan korak u kupovnoj moći stanovništva.

U Grčkoj su jako negativna očekivanja vezano uz dohodak stanovništva (u veljači je taj indikator iznosio -66,6 poena a u lipnju se nešto smanjio na -48 poena).

Sveukupno situacija u zemlji je ekstremno kritična. Nezaposlenost je iznad 22%, a mnogi, sada još uvijek zaposleni, nisu primili plaću već mjesecima. Ekonomija je u dubokoj recesiji i ne vidi se izlaz. Kupovna snaga je tek nešto malo popravljena zbog pada cijena hrane i elektronskih uređaja.

Spremnost na kupnju trajnih dobara u većini Europskih zemalja je relativno konstantna, ali na niskoj ili vrlo niskoj razini. U nekim zemljama predviđen je rast PDV-a u narednom razdoblju pa tamo dio potrošača smatra da je sada dobro vrijeme za kupnju.

No, veliki je raskorak između želje za kupovinom i stvarne mogućnosti kupnje. Stoga mnogi potrošači ipak ne mogu sada donijeti odluku o kupovini. Tako potrošači u Poljskoj, premda su uvjereni u pozitivna ekonomska kretanja u svojoj zemlji, strahuju od razvoja situacije u ostatku Europe, posebno Grčke, Španjolske i Italije, te se teško odlučuju na kupovinu trajnih dobara veće vrijednosti.

U Bugarskoj raste sklonost kupnji. Taj indikator je u ožujku iznosio -7,4 poena da bi se u lipnju popeo na 8,5 poena. Uz Austriju i Njemačku upravo Bugarska je jedina zemlja s pozitivnim kretanjem indikatora sklonosti kupnji.

U prošloj je godini Bugarska imala ekonomski rast od 2,2% a u prvom kvartalu ove godine rast iznosi 0,5%, što i nije tako loše u svijetlu tekuće financijske krize. Zbog stope nezaposlenosti od 12% bugarski su potrošači nesigurni, no ipak se nadaju polaganom ali pozitivnom kretanju potrošnje.

Istraživanje “GfK Consumer Climate MAXX survey” provodi se u EU svaki mjesec za potrebe Europske komisije.

Slab rast utječe na europske potrošače

Državne mjere štednje i niska stopa ekonomskog rasta osnovna su kočnica potrošačima za rast većih kupovina i kupovanja trajnih dobara u zemljama Europske unije, pokazuje istraživanje GfK.

Novi rezultati “GfK Consumer Climate Europe” za prvi kvartal ove godine pokazuju vrlo različite ekonomske pokazatelje za pojedine zemlje EU.

Istraživanjem su obuhvaćene Austrija, Bugarska, Češka, Francuska, Njemačka, Italija, Poljska, Portugal, Rumunjska, Španjolska i Velika Britanija. Tih 12 zemalja čine oko 80% populacije 27 zemalja članica EU.

Početkom 2012. godine Europa je i dalje u ekonomskoj i financijskoj krizi. Akutna opasnost od Grčke se nastojala izbjeći, ali ostaje zabrinutost da će mnoge zemlje skliznuti natrag u recesiju.

Postavlja se pitanje jesu li krute mjere štednje koje se primjenjuju u EU pravi put izlaska iz krize, ali sigurno je da će ove godine gotovo sve EU zemlje imati niži ekonomski rast nego u  2011. godini.

Ekonomska očekivanja: Francuska iznenađuje pozitivnim pokazateljima
U usporedbi sa zadnjim kvartalom prošle godine neke zemlje imaju bolje pokazatelje. Predvodi Njemačka s najboljim rezultatom. Određeno poboljšanje iskazuju i potrošači u Poljskoj te Francuskoj. Na drugoj strani, veliki pesimizam prisutan je kod potrošača u Češkoj, pa zatim u Grčkoj i Portugalu, premda i tu građani imaju nadu u izlazak iz krize.

Francuski potrošači vjeruju u osjetan oporavak u sljedećih nekoliko mjeseci. Ekonomija u Poljskoj snažno je rasla u prošloj godini (rast investicija i proizvodnje), ali potrošači sada procjenjuju nešto niže stope.

Građani Portugala također se nadaju da će oštre mjere štednje u srednjem roku donijeti ponovni rast ekonomiji. Kritičan problem je nezaposlenost od 15% koja i dalje raste. No, neki pozitivni rezultati se pojavljuju u izvozu Portugala, posebno s Japanom i Turskom.

Očekivani prihodi: visoke cijene benzina i energije uznemiruju EU potrošače
Vrlo su promjenjiva očekivanja potrošača pojedinih EU zemalja s obzirom na raspoložive prihode građana. Nijemci su najveći optimisti, premda su i oni pogođeni rastom cijena benzina i energije.

Na drugom i trećem mjestu, ali dosta iza Njemačke, su očekivanja rasta dohotka kod Poljaka i Austrijanaca. Naravno, najnegativnija očekivanja su kod Grka, Talijana i Portugalaca.

Prihod potrošača u Bugarskoj uzdrman je inflacijom (rast cijena benzina, električne energije, servisnih i transportnih usluga), te rastom stope nezaposlenosti (sada je oko 11% a do kraja godine se procjenjuje na 19%).

Španjolska je skliznula natrag u recesiju (prognoza negativnog rasta od 1,3%) s najvećim problemom u nezaposlenosti (sada oko 24%). Svi slojevi društva zahvaćeni su problemom nezaposlenosti, mladi uopće ne mogu doći do posla, a kontinuirano dolazi do bankrota poduzeća i daljnjeg značajnog pada raspoloživog dohotka građana.

Spremnost na kupnju: Britanci i dalje očekuju stroge mjere štednje
Državne mjere štednje i niska stopa ekonomskog rasta osnovna su kočnica potrošačima za rast većih kupovina i kupovanja trajnih dobara u ovoj godini. Prema ovom indikatoru najbolja je situacija kod potrošača u Njemačkoj koji stvarno planiraju nove kupnje (38,6 poena) i kod Austrijanaca (26,6 poena).

Na trećem su mjestu Poljaci ali s nešto manjom potrošnjom (-3,8 poena). Posve suprotna kretanja očekuju potrošači u Velikoj Britaniji – drastičan pad kupnji (- 49,5 poena) i rast poreza, slično kao i u Grčkoj (-48,5 poena), te u Portugalu (-41,5 poena), zaključuje se u analizi GfK.

Next Page »