U ožujku inflacija skliznula ispod 4 posto

U ožujku je u Hrvatskoj inflacija skliznula s 4,9 posto, koliko je iznosila mjesec dana prije, na 3,7 posto, što se očekivalo i što je njezina najniža razina od travnja prošle godine.

Prema danas objavljenim podacima Državnog zavoda za statistiku, u ožujku su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na veljaču za 0,3 posto, dok su u odnosu na ožujak prošle godine porasle za 3,7 posto.

To predstavlja znatno usporavanje inflacije, s obzirom da je mjesec dana prije iznosila 4,9 posto. Inflacija od 3,7 posto najniža je od travnja prošle godine, kada je iznosila 2,6 posto.

Slabljenje inflacije u skladu je s očekivanjima. Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da su u ožujku potrošačke cijene porasle za 3,6 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 3,5 do 3,8 posto.

Zbog povećanja stope PDV-a u ožujku prošle godine, a kasnije cijena struje i plina, inflacija je lani postupno rasla, da bi se od kolovoza prošle godine probila iznad razine od 4 posto.

U siječnju ove godine inflacija je dosegnula 5,2 posto, najvišu razinu od listopada 2008. godine, da bi potom pala dva mjeseca zaredom.

“Uz učinak baznog razdoblja, odnosno razmjerno niskih stopa inflacije do svibnja 2012., inflatorni pritisci i dalje su uglavnom generirani prošlogodišnjim rastom administrativno utvrđenih cijena električne energije i plina u svibnju te rastom cijena prehrane, koje su bile pod utjecajem ljetne suše i prelijevanja negativnih cjenovnih kretanja s međunarodnih tržišta. Nadalje, izgledno je da dolazi i do odgođenog prelijevanja rasta proizvođačkih cijena iz prethodnih razdoblja na krajnjeg potrošača. Naime, ako iz indeksa potrošačkih cijena izuzmemo cijene energije, godišnja stopa rasta iznosila je 2,5 posto, a ako uz energiju izuzmemo i prehranu, potrošačke su cijene porasle za 1,3 posto”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

U ožujku su, u odnosu na prethodni mjesec, cijene dobara porasle za 0,4, dok su cijene usluga ostale nepromijenjene.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u ožujku su, u odnosu na veljaču, najviše porasle cijene odjeće i obuće, 7,1 posto, zbog novih kolekcija, dok su cijene prometa, koje sadrže cijena goriva za osobna vozila, ojačale 0,6 posto.

Cijene rekreacije i kulture porasle su na mjesečnoj razini 0,3 posto, a s rastom od 0,2 posto slijedile su cijene zdravstva.

Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su za 0,1 posto, kao i cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva te cijene ostalih dobara i usluga.

S druge strane, cijene prehrane i bezalkoholnih pića, uključujući cijene svježeg voća i povrća, pale su za 0,5 posto, dok su cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja oslabile za 0,3 posto.

Cijene komunikacija, obrazovanja i ugostiteljskih usluga ostale su, pak, nepromijenjene na mjesečnoj razini.

Inflatorne pritiske ublažava slaba domaća potražnja

Na godišnjoj su razini najviše, 11,3 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

“Tomu je najviše pridonio rast cijena goriva i energije od 16,7 posto godišnje, posebno električne energije, 19,8 posto, i plina, 21,3 posto, čiji će se učinak na godišnji rast cijena osjetiti sve do svibnja. Zbog poskupljenja u prosincu, cijene zagrijavanja stana su više za 17 posto godišnje”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

S rastom od 8,3 posto slijede cijene alkoholnih pića i duhana, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 4,5 posto.

Cijene zdravstva ojačale su 2,7 posto, a slijede cijene ostalih dobara i usluga, s rastom od 2,3 posto, te rekreacije i kulture, s rastom od 2,1 posto.

Cijene ugostiteljskih usluga porasle su u ožujku, u odnosu na isti lanjski mjesec, za 1,4 posto, dok su cijene pokućstva i opreme za kuću porasle 1,2, a obrazovanja 0,4 posto.

S druge strane, najviše su, 4,8 posto, na godišnjoj razini pale cijene odjeće i obuće.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobna vozila, cijene su oslabile 0,3 posto, dok su cijene komunikacija skliznule 0,1 posto.

“U ovoj godini očekujemo sličnu ili blago nižu stopu rasta potrošačkih cijena u usporedbi s prosjekom 2012. godine. U prvom dijelu ove godine, uz bazni učinak, inflatorne pritiske stvarat će ukidanje nulte stope PDV-a, povećanje trošarina na duhanske proizvode i više cijene grijanja. Ublažavanju inflatornih pritisaka i dalje pridonosi slaba i iscrpljena domaća potražnja”, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Proizvođačke cijene povrća porasle za 29,3 posto

Proizvođačke cijene mlijeka u trećem su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile niže za 10,9 posto, dok su cijene konzumnih jaja porasle za 15 posto.

Prosječne proizvođačke cijene žitarica u trećem su tromjesečju ove godine bile više u odnosu na isto lanjsko razdoblje za 4,6 posto. Visok rast, za 29,3 posto, bilježe proizvođačke cijene povrća, dok su cijene voća porasle 2,8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Statistika tromjesečnog indeksa cijena u poljoprivredi pokazuje da su prosječne proizvođačke cijene poljoprivrednih proizvoda u trećem tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile veće za 10,7 posto.

Pritom su cijene stoke, peradi i stočnih proizvoda bile više za 3,6 posto, dok su cijene biljnih proizvoda u povećane za 16,2 posto. Statistika u trećem tromjesečju ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi rast proizvođačkih cijena stoke, peradi i stočnih proizvoda za 3,6 posto.

Kod žive stoke, porasle su cijene svinja za 14,5 posto, goveda za 7,5 posto, ovaca i koza za 6,5 posto, dok su cijene peradi smanjenje za 0,5 posto, konja za 6,9 posto, a pale su i cijene stočnih proizvoda i to za 5,4 posto.

Proizvođačke cijene mlijeka u trećem su tromjesečju ove godine u odnosu na isto lanjsko razdoblje bile niže za 10,9 posto, dok su cijene konzumnih jaja porasle za 15 posto.

Cijene dobara i usluga za tekuću uporabu u poljoprivrednoj proizvodnji u trećem su tromjesečju na godišnjoj razini porasle za 4 posto. Pritom su cijene energije i maziva bile više za 9,5 posto, sjemena i sadnog materijala za 8,3 posto, a gnojiva 11,5 posto. (H)

Inflacija skočila na 5 posto prvi puta od 2008.

U rujnu je inflacija u Hrvatskoj dosegnula 5,0 posto, što je njezina najviša razina u gotovo četiri godine i znatno viša nego što se očekivalo, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u rujnu su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na kolovoz za 1,4 posto, dok su u odnosu na rujan prošle godine skočile za 5,0 posto. To predstavlja ubrzanje inflacije, s obzirom da je u kolovozu iznosila 4,0 posto na godišnjoj razini.

Inflacija od 5 posto nije zabilježena još od listopada 2008. godine, kada je iznosila 5,9 posto, i viša je nego što se očekivalo.

U anketi Hine pet makroekonomista procjenjivalo je u prosjeku da su u rujnu potrošačke cijene porasle za 4,1 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se u rasponu od 4,0 do 4,3 posto.

U rujnu su, u odnosu na kolovoz, cijene dobara porasle za 1,9 posto, dok su cijene usluga pale za 0,6 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u rujnu su, u odnosu na kolovoz, najviše porasle cijene odjeće i obuće, za 11,2 posto, što je posljedica sezonskog utjecaja.

Cijene prometa porasle su, pak, za 3,1 posto, pod utjecajem viših cijena goriva za osobna vozila. Cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle su za 1,1, a alkoholnih pića i duhana za 0,8 posto.

Cijene obrazovanja, te cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva porasle su za 0,5 posto, dok su cijene zdravstva ojačale za 0,4, a cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja za 0,2 posto.

Porast indeksa potrošačkih cijena u rujnu je, u odnosu na kolovoz, ublažio pad cijena rekreacije i kulture za 1,8 posto, dok su cijene komunikacija pale za 1,0, a ugostiteljskih usluga za 0,1 posto.

Cijene ostalih dobara i usluga ostale su u rujnu nepromijenjene u odnosu na kolovoz.

Cijene stanovanja skočile 13,5 posto na godišnjoj razini

Na godišnjoj su razini najviše, 13,5 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, dok s rastom od 5,5 posto slijede cijene prehrane i bezalkoholnih pića.

„Na godišnjoj razini rast cijena očekivano je najviše potaknut višim cijenama energije i prehrane. S obzirom na visoki udio u košarici potrošačkih dobara i neelastičnost navedenih cijena, ne iznenađuje njihov snažan utjecaj na kretanja potrošačkih cijena, unatoč slaboj potražnji. Potrošačke su cijene bez energije porasle 2,9 posto na godišnjoj razini, a isključimo li iz indeksa i cijene prehrane, rast iznosi 1,5 posto. Godišnji rast cijena prehrane je ubrzao te iznosi 6 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (18,2 posto) i povrća (25,1 posto), što je vjerojatno posljedica dugotrajnog sušnog razdoblja“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Cijene alkoholnih pića i duhana porasle su na godišnjoj razini za 5,4 posto, dok su u segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, cijene u prosjeku porasle za 4,6 posto.

Cijene zdravstva porasle su za 2,9 posto, u segmentu rekreacije i kulture za 2,6 posto, dok su cijene ugostiteljskih usluga ojačale za 2,5, a pokućstva i opreme za kuću 1,7 posto.

S druge strane, najveći su pad na godišnjoj razini, 3,4 posto, zabilježile cijene odjeće i obuće, dok su cijene komunikacija pale za 2,3, a obrazovanja 1 posto.

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a, poskupljenje električne energije i plina te više cijene prehrambenih proizvoda bit će do kraja godine vidljivi u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Do kraja godine očekujemo i rast cijena grijanja, pa bi godišnje stope rasta cijena mogle i dodatno ubrzati“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

U srpnju najviše pale cijene odjeće i obuće

U srpnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile za 3,4 posto veće u odnosu na isti lanjski mjesec, što ukazuje na nastavak slabljenja inflacije, nakon što je u svibnju dosegnula najvišu razinu u zadnje tri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u srpnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile niže u odnosu na svibanj za 1,0 posto, dok su u odnosu na srpanj prošle godine porasle za 3,4 posto.

To predstavlja nastavak blagog usporavanja inflacije na godišnjoj razini, s obzirom da je u svibnju ona iznosila 3,9 posto, što je bila njezina najviša razina od travnja 2009. godine, a u lipnju se blago spustila na 3,8 posto.

U srpnju su u odnosu na lipanj cijene dobara pale za 1,3 posto, dok su cijene usluga porasle za 0,3 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u srpnju su u odnosu na lipanj najviše pale cijene odjeće i obuće, u prosjeku za 10,6 posto (sezonska sniženja), cijene prometa, u prosjeku 2,3 posto (niže cijene goriva za osobna vozila), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, za 0,5 posto (niže cijene ulja za loženje i plina u plinskim bocama i cisternama), te cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja, koje su u prosjeku niže za 0,1 posto.

Pad indeksa potrošačkih cijena ublažile su cijene rekreacije i kulture, koje su u prosjeku više u odnosu na lipanj za 1,3 posto (paket aranžmani), cijene ugostiteljskih usluga, za 0,4 posto, te cijene ostalih dobara i usluga, cijene prehrane i bezalkoholnih pića i cijene zdravstva, koje su u prosjeku po svakoj skupini više za 0,1 posto.

Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u srpnju 2012., u odnosu na lipanj 2012., u prosjeku ostale na razini cijena iz lipnja.

Na godišnjoj razini, rast potrošačkih cijena najviše je bio potaknut višim cijenama energije i goriva – za 18,6 posto, te stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva – za 12,8 posto. I cijene prehrane bilježe razmjerno visok godišnji rast od 4,3 posto, pri čemu su najviše rasle cijene voća (12,7 posto) i povrća (9,2 posto).

„S obzirom na slabu domaću potražnju i izostanak gospodarskog oporavka, pritisci na rast cijena na strani potražnje na domaćem tržištu izostaju. Ipak, povećanje stope PDV-a te poskupljenje električne energije i plina bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Stoga, iako je u prvih sedam mjeseci prosječan rast potrošačkih cijena iznosio 2,5 posto, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije oko 3 posto“, ističu analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Inflacija skočila na 3,9%

U odnosu na svibanj prošle godine najviše, 14,9 posto, porasle su cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, objavio je DZS

U svibnju su potrošačke cijene u Hrvatskoj bile veće za 3,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, što je najviša stopa inflacije u više od tri godine, pokazuju danas objavljeni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Prema podacima DZS-a, u svibnju su cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u prosjeku bile više u odnosu na travanj za 1,7 posto, dok su u odnosu na svibanj prošle godine porasle za 3,9 posto.

To predstavlja daljnje jačanje inflacije, s obzirom da je u travnju iznosila 2,6 posto na godišnjoj razini. To je ujedno i najviša razina inflacije od travnja 2009. godine, kada je također iznosila 3,9 posto.

Viša od očekivanja
U anketi Hine pet makroekonomista očekivalo je manji rast potrošačkih cijena, u prosjeku za 3 posto na godišnjoj razini.

“U svibnju je nastavljeno intenziviranje rasta potrošačkih cijena u skladu s poskupljenjem električne energije i plina u svibnju te povećanjem stope PDV-a u ožujku. U odnosu na travanj, rastu cijena najviše su pridonijele cijene električne energije i plina, koje su porasle za 19,8, odnosno za 22 posto“, navode analitičari Raiffeisenbank Austria u osvrtu na podatke DZS-a.

U svibnju su u odnosu na travanj cijene dobara porasle za 2,0, a cijene usluga za 0,6 posto.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju su u odnosu na travanj najviše porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, koje su u prosjeku više za 9,6 posto, ponajviše zbog rasta cijena električne energije i prirodnog plina.

Cijene odjeće i obuće u prosjeku su porasle za 1,2 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, kao i cijene ugostiteljskih usluga porasle za 0,2 posto.

S druge strane, u svibnju su u odnosu na travanj osjetnije, 1,2 posto, pale cijene u segmentu prometa, što se zahvaljuje nižim cijenama goriva za osobne automobile. Istodobno su cijene alkoholnih pića i duhana u prosjeku ostale nepromijenjene u odnosu na travanj.

Na godišnjoj su, pak, razini najviše, 14,9 posto, porasle cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva.

U segmentu prometa, u kojem su sadržane i cijene goriva za osobne automobile, u svibnju su u odnosu na isti lanjski mjesec cijene u prosjeku porasle za 4,2 posto, a slijede cijene alkoholnih pića i duhana s rastom od 3,9 posto.

Očekivanja do kraja godine
U segmentu rekreacije i kulture cijene su na godišnjoj razini porasle 2,8 posto, dok su cijene prehrane i bezalkoholnih pića porasle za 2,6 posto, kao i cijene pokućstva te opreme za kuću.

U segmentu zdravstva cijene su u svibnju u odnosu na isti lanjski mjesec porasle za 2 posto.

Najveći pad, 5,7 posto, na godišnjoj su razini zabilježile cijene u segmentu komunikacija, dok su cijene odjeće i obuće u prosjeku pale za 4 posto.

“Povećanje stope PDV-a te poskupljenje električne energije i plina bit će do kraja godine vidljivo u godišnjim stopama rasta potrošačkih cijena. Iako je u prvih pet mjeseci prosječan rast potrošačkih cijena iznosio 2,2 posto, za cijelu godinu očekujemo prosječnu godišnju stopu inflacije od oko 3 posto“, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria. (H)

Next Page »