Hrana u Crnoj Gori poskupila 6,8 posto

Cijene hrane u svijetu su tijekom 2012. godine snižene za 7 posto u odnosu na 2011. godinu, ali su u Crnoj Gori porasle za 6,8 posto.

U izvješću za jugoistočnu Europu Svjetska banka navodi da su od listopada 2011. do listopada 2012. godine cijene porasle 6,8 posto u Crnoj Gori, 6 posto u Hrvatskoj, 5,9 posto u Makedoniji i 3 posto u Albaniji i na Kosovu.

Minimalna potrošačka košarica u Crnoj Gori u studenom je iznosila 800,5 eura, od čega su troškovi za hranu i bezalkoholna pića iznosili 252,8 eura, dok je prosječna plaća iznosila 480 eura.

Za osnovnu prehranu građani Crne Gore potroše 54 posto plaće, u BiH 50 posto, u Srbiji 40 posto, u Sloveniji i Hrvatskoj 20 do 25 posto, a u EU 15 posto. (Limun.hr)

Srbija: Kruh neće poskupjeti

Predsjednik Unije pekara Srbije i potpredsjednik Asocijacije malih i srednjih poduzeća Zoran Pralica izjavio je da kruh za sada neće poskupjeti.

Prema njegovim riječima, realna cijena kruha je oko 70 euro centi, koliko i iznosi cijena kruha u Crnoj Gori. Pralica kaže da su u Srbiji malo niži troškovi prijevoza, pa bi cijena kruha u Srbiji trebala biti između 75 i 80 dinara.

Pekari su prošle godine tražili od države odobrenje za povećanje minimalne cijene bijelog kruha na 55 dinara, što nije prihvaćeno.

Pralica je dodao da u Srbiji radi puno malih pekara, ali i velikih, industrijskih pekara. Konkurencija je spustila cijene na razinu koja je prihvatljiva i za građane, rekao je. (Danas.rs)

Globalne cijene hrane smanjene za sedam posto

Cijene hrane na svjetskom tržištu u 2012. su smanjene za sedam posto u usporedbi s godinom ranije, objavila je UN-ova organizacija za hranu i poljoprivredu FAO, umirivši bojazni koje su se pojavile prije nekoliko mjeseci da bi svijetu mogla prijetiti nova kriza hrane.

Cijene hrane u prosincu su smanjene treći mjesec zaredom, dodaje se u priopćenju FAO-a.

Indeks cijena hrane, koji izrađuje ta UN-ova agencija, u 2012. je u prosjeku iznosio 212 bodova i bio je za sedam posto manji u usporedbi s godinom ranije, što se ponajprije pripisuje padu cijena šećera, mliječnih proizvoda i biljnih i životinjskih masnoća.

Prema FAO-ovom indeksu, mjesečnom pokazatelju promjena cijena košarice prehrambenih proizvoda, cijene su u prosincu smanjene 1,1 posto, uz pad vrijednosti odgovarajućeg indeksa na 209 bodova. Time se njegova vrijednost smanjila treći mjesec zaredom.

“Takav rezultat obilježava zaokret u odnosu na situaciju u srpnju prošle godine, kada je oštar rast cijena izazvao bojazni od nove krize hrane”, rekao je Jomo Sundaram iz FAO-ovog odjela za gospodarski i društveni razvoj.

“Međunarodna suradnja, kao i opadajuća potražnja u stagnirajućem međunarodnom gospodarstvu pomogli su ipak da skok cijena bude kratkog vijeka i umirili su tržišta, tako da su cijene u 2012. završile na nižim razinama nego u godini ranije”, dodao je Sundaram.

Najveći pad cijena u 2012. zabilježen je kod šećera (17,1 posto), mliječnih proizvoda (14,5 posto) i biljnih i životinjskih masnoća (10,7 posto), a bio je osjetno manje izrazit u slučaju žitarica (2,4 posto) i mesa (1,1 posto), pokazalo je najnovije izvješće UN-ove agencije. (H)

BiH: Hrana poskupljuje za još 15 posto

Samo u posljednje dvije godine hrana u BiH poskupjela je za 34 posto, ali udarima na džepove građana nije kraj jer se nova poskupljenja najavljuju već početkom ove godine, javlja Dnevni avaz.

Predstavnici potrošača upozoravaju da će poskupjeti voće i povrće, ali i mlijeko, kukuruz i pšenica i to u prosjeku za 10 do 15 posto.

Mesud Lakota, direktor Potrošačke zadruge EUROBiH Sarajevo, tvrdi da će cijene porasti nakon poskupljenja nafte, plina i ostalih važnih energenata.

“Stoga je sasvim normalno da moramo očekivati poskupljenje prehrambenih proizvoda čim porastu cijene u području energije”, smatra Lakota. On podsjeća i na to da su prošlogodišnje vremenske nepogode prepolovile pojedine prinose. (Dnevni avaz)

Rasprava o cijenama namirnica ne jenjava

Pojedini stručnjaci tvrde da su banke i makleri na burzama odgovorni za povećanje cijena živežnih namirnica. Istodobno, neki stručnjaci uzroke za siromaštvo traže negdje drugdje.

Između 2007. i 2008. godine diljem svijeta su buktali nemiri: tisuće su prosvjedovale protiv previsokih cijena namirnica u Maroku, u takozvanoj “pobuni kruha”. Rast cijena u Meksiku je izazvao tzv. “Tortilja krizu”. Nasilni prosvjedi potresali su Pakistan, Somaliju i Indiju. U Burkini Faso i Senegalu građani su izašli na ulice zbog “skupog života”. Zajedničko svim tim nemirima je bio uzrok: osjetno povećanje cijena živežnih namirnica, piše Deutsche Welle.

Cijene riže, pšenice, kukuruza i soje višestruko su se povećale između lipnja 2007. i lipnja 2008. U Etiopiji je cijena kukuruza porasla za gotovo 200 posto, pšenica je u Somaliji poskupjela za 300, a u Sudanu za oko 90 posto.

Pokušaj objašnjavanja ovih trendova neminovno vodi k raspravama o špekulacijama cijenama namirnica. Preko poljoprivrednih fondova, banke, hedge-fondovi i državni ulagači se mogu kladiti na buduće cijene namirnica poput pšenice, kukuruza ili soje.

Pojedine banke ulagačima nude posebne fondove koji profitiraju ako cijena sirovina raste. Novac se tada ulaže u skladu sa stanjem na tržištu”, objašnjava Markus Henn iz nevladine organizacije Veed.

Veed i ostale nevladine organizacije kao što je Foodwatch ili Oxfam smatraju da ovi mehanizmi snose dio odgovornosti za nedostatak hrane.

Jesu li špekulanti dosita krivi?
Istraživači sa Sveučilišta Halle-Wittenberg nisu tog mišljenja. Pregled znanstvenih radova i studija u razdoblju od 2010. do 2012. doveo ih je do zaključka da financijske špekulacije ne uzrokuju visoke cijene hrane – već drugi čimbenici: “Ljudi se danas hrane bolje nego ranije, naročito su dostupne mesne prerađevine. To povećava potražnju za prirodnim sirovinama”, objašnjava Ingo Pies, ekonomski etičar Sveučilišta Halle-Wittenberg i jedan od autora istraživanja.

Uz to, subvencije za ekološka goriva utječu na tržište. Velike površine koriste se za uzgoj biljaka iz kojih se dobiva energija, pa zbog toga nisu dostupne u procesu prerade hrane.

No predstavnici nevladinih organizacija optužuju istraživače iz Halle-Wittenberga da nisu uzeli u obzir sve relevantne studije.

“Oni su razmatrali studije koje njima odgovaraju”, kaže Markus Henn iz organizacije Veed. Studije koje se ne uklapaju kritizirane su do u najsitniji detalj, dok su rezultati onih drugačijih jednostavno prihvaćani, kaže on.

Međutim, Ingo Pies kaže da se pojedine studije koje su poslale organizacije “ne pozivaju na znanstvenu literaturu, nego na literaturu koju nisu napisali znanstvenici”.

Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) priznaje da su se špekulacije vezane uz poljoprivredno zemljište naglo intenzivirale od 2008., ali to za njih nije direktan uzrok za povećanje cijena.

“Ta vrsta financijskih špekulacija možda i ima djelomičan utjecaj na kretanje cijena, ali dugoročni rast cijena se ne može objasniti time”, kaže Carmel Cahill, glavna savjetnica u Upravi za trgovinu i poljoprivredu u toj organizaciji.

Ponovno prijeti glad
I Michael Brüntrup iz Njemačkog instituta za razvojnu politiku prati raspravu o trgovini hranom. Pročitao je istraživanje sa Sveučilišta Halle-Wittenberg i zalaže se za drugačiji, odvojeni pristup. “Na cijene utječe mnogo čimbenika. Na primjer, one se mijenjaju zato što su u Americi, Rusiji ili Australiji smanjeni prinosi”, objašnjava on. U takvoj situaciji je vrlo teško odrediti točan utjecaj špekulacija.

U OECD-u kažu da će cijene namirnica kao što su kukuruz, riža i pšenica, i dalje rasti zbog povećanja broja stanovnika. “Cijena pšenice upravo je porasla za 80 posto, i to će se logično odraziti na cijenu kruha”, kaže Momar Ndao, predsjedavajući organizacije za zaštitu potrošača ASCOSEN u Senegalu.

Pierre Nacoulma, predsjedavajući slične organizacije u Burkini Faso, to potvrđuje: “Nedavno smo imali problem jer su pekari štrajkali zbog povećanja cijena pšenice.” Ako cijene osnovnih živežnih namirnica budu i dalje rasle, mnogima će biti ugrožena egzistencija i ponovno će doći do gladi.

Savjeti iz Europske unije
Nevladine organizacije žele banke i druge financijske čimbenike natjerati na to da se suzdrže od špekulacija u segmentu osnovnih živežnih namirnica. Commerzbank, druga po veličini banka u Njemačkoj, odlučila je još u studenom 2011. prekinuti ponudu investicija u tom sektoru.

Znanstvenici sa Sveučilišta Halle-Wittenberg tome međutim ne pridaju veliku važnost. “Financijske špekulacije su sporedna stvar. Moramo postaviti mnogo važnija pitanja”, kaže Ingo Pies.

U prvom redu je važno “da se isprave greške političara, ojačaju tržišta i da se podrži prijenos tehnologije. Potrebno nam je da tehnologija stigne do zemalja u razvoju”. Tako bi se omogućila veća proizvodnja.

“To je neophodno kako bi se prehranilo devet milijardi ljudi koliko će na Zemlji živjeti u 2050. godini”, kaže Ingo Pies za Deutsche Welle.

I EU namjerava usvojiti nova pravila za poljoprivredna tržišta početkom sljedeće godine. Predsjedavajući odbora za poljoprivredu i razvoj u Europskom parlamentu, Paolo de Castro, tim povodom je za Deutsche Welle rekao: “Zaista se moramo boriti protiv špekulacija. Ali ne bismo smjeli zaboraviti da je pravi razlog nestabilnosti u poljoprivredi velika razlika između ponude i potražnje na tržištu.” (Deutsche Welle)

Next Page »