Sjeverna Hrvatska: Orijentacija na izvozna tržišta

Sve četiri županije Sjeverne Hrvatske – Međimurska, Varaždinska, Koprivničko-križevačka i Krapinsko-zagorska – bilježe suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom

Regija Sjeverna Hrvatska nalazi se na samoj granici s Austrijom, Mađarskom i Slovenijom. Zemljopisni položaj kroz povijest je imao presudan utjecaj na kulturni i gospodarski razvoj cijele regije koja danas predstavlja važnu poveznicu središnje s jugoistočnom Europom.

Takav povijesni utjecaj, može se zaključiti, sasvim je sigurno i jedan od razloga što je ova regija, u većoj mjeri nego neke druge u Hrvatskoj, bila otvorenija prema stranim investicijama nudeći sigurnost i stječući povjerenje ulagača. To je, povratno, imalo utjecaja i na ukupnu robnu razmjenu jer od deset hrvatskih županija koje imaju pozitivnu vanjsko-trgovinsku bilancu njih četiri nalaze se u ovoj regiji.

Kroz Sjevernu Hrvatsku vode dvije važne autoceste prema Sloveniji i Mađarskoj, a sama regija smještena je na manje od 300 km od Beča, Budimpešte, luka u Rijeci i Trstu te Beograda. Regija svoj napredak sve više bazira na razvoju naprednih tehnoloških sektora i sofisticiranih industrijskih procesa.

Najveće hrvatske tvornice za proizvodnju i preradu hrane i centri za razvoj procesa prerade nalaze se u ovoj regiji te čine jak temelj za razvoj biotehnološke industrije.

MEĐIMURSKA ŽUPANIJA
Na krajnjem sjeverozapadu Hrvatske, na dodiru dviju velikih reljefnih cjelina – Istočnih Alpa i Panonske nizine, smješteno je Međimurje. Područje je omeđeno prirodnim granicama – rijekama Murom na sjeveru i istoku i Dravom na jugu.

Prema popisu iz 2011. godine, u Međimurskoj županiji živi 114.414 stanovnika. Grad Čakovec upravno je, kulturno i političko središte županije, a važna urbana središta su i Prelog i Mursko Središće.

Međimurje razvija i njeguje pograničnu suradnju sa susjedima Mađarskom i Slovenijom kroz mnogobrojne programe Euroregije Mura – Drava te ostalim zemljama Europe.

U Međimurskoj županiji je u prvih šest mjeseci 2012. poslovalo 2092 poslovna subjekta, od čega je 2040 bilo malih, 45 srednjih i sedam velikih poduzetnika. Od ukupnog broja poslovnih subjekata Republike Hrvatske (92.787) Međimurska županija zauzima udio od 2,3% te se među ostalim županijama nalazi na desetom mjestu.

Prema broju trgovačkih društava najzastupljenija djelatnost je trgovina s ukupno 551 poslovnih subjekata, a slijede prerađivačka industrija s 441 i građevinarstvo s 298. U prerađivačkoj industriji najznačajnije grane su metalna industrija (150 tvrtki), tekstilna industrija (64) te drvna industrija (50).

Prehrambena industrija, koja uključuje proizvodnju prehrambenih proizvoda i proizvodnju pića, na četvrtom je mjestu imala ukupno 49 tvrtki i 11,1% udjela u broju svih tvrtki prerađivačke industrije u županiji.

Poduzetnici Međimurske županije u prvom polugodištu ove godine povećali su ukupne prihode za 2,3% na nešto iznad 5 milijardi kuna. Pritom su velikim poduzetnicima prihodi rasli za 8,2% na 762 milijuna kuna, mali poduzetnici su zabilježili rast od 4,8% na 2,49 milijardi kuna, dok su srednji poduzetnici smanjili prihode za 3,2% u odnosu na isto lanjsko razdoblje s ostvarenih 1,76 milijardi kuna.

Saldo prihoda i rashoda ukupnog gospodarstva Međimurske županije iznosio je u prvih šest mjeseci 2012. godine 226,9 milijuna kuna.

Gledano po djelatnostima, u prerađivačkoj industriji u prvih šest mjeseci ove godine ostvarilo se više od polovice prihoda županijskog gospodarstva (53%) ili ukupno 2,66 milijardi kuna. U okviru te djelatnosti prehrambena industrija imala je ukupne prihode od 551,77 milijuna kuna i pozitivan saldo ukupnih prihoda i rashoda u iznosu od 22,4 milijuna kuna.

Slijedi trgovina na veliko i malo s udjelom od 21,4% i prihodom od 1,07 milijardi kuna te pozitivnim saldom prihoda i rashoda od 38,9 milijuna kuna.

Gledano na tržište radne snage, broj zaposlenih u prvom je polugodištu ove godine u odnosu na isto razdoblje prošle godine smanjen za 0,4%.

Najveći broj djelatnika zaposlen je u prerađivačkoj industriji, njih 13.427, što čini udjel od 55,9% u ukupnom broju zaposlenih. Slijedi građevinarstvo s 3216 (13,4%), te trgovina s 2833 zaposlenih (11,8%).

Važno je naglasiti kako je u prerađivačkoj industriji Međimurske županije najveći porast zapošljavanja u prvih šest mjeseci 2012. godine zabilježen u poddjelatnosti proizvodnje pića i to za čak 150%. Međimurska županija nadalje bilježi značajan suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

U 2011. godini izvezeno je roba u vrijednosti od 549 milijuna američkih dolara, što je 30% više u odnosu na prethodnu godinu. Uvoz je također povećan za 26,8% na ukupno 442 milijuna dolara. Najviše se izvozi u Njemačku, Austriju, Italiju, Francusku i Sloveniju.

VARAŽDINSKA ŽUPANIJA
Prema prvom pisanom spomenu, Varaždinska županija je najstarija, među prvima organizirana kao upravno teritorijalna jedinica u hrvatskim zemljama. Spominje se već 20. kolovoza 1181. godine u Povelji hrvatsko-ugarskog kralja Bele III.

Smještena južno od Međimurja, Varaždinska županija obuhvaća kraj uz rijeku Bednju između planina Ivančice i Kalnika i rijeke Drave. Prema popisu stanovništva iz 2011., Varaždinska županija je imala 176.046 stanovnika.

U gospodarstvu posebno mjesto zauzimaju tekstilna industrija, ljevaonica, prehrambena i drvna industrija, a najveća urbana središta su, uz glavni županijski grad Varaždin, još i Ivanec, Novi Marof i Ludbreg.

Težište gospodarstva županije leži na prerađivačkoj industriji, a osobito su razvijene prerada mlijeka, proizvodnja mliječnih proizvoda i pića, zatim mesna industrija, proizvodnja kožne obuće, proizvodnja ženske i muške konfekcije, tkanina i drugih tekstilnih proizvoda, metalna industrija te proizvodnja kvalitetnog drvenog namještaja i drugih proizvoda od drva.

“Daljnji razvoj industrije temelji se na inovativnosti i novim proizvodima, visokoj kakvoći proizvoda, širenju na države regije, razvoju trgovačkih marki proizvoda, stranim ulaganjima, tehnološkom transferu i zaštiti okoliša”, ističu iz HGK Županijske komore Varaždin.

Najveći gospodarski subjekti u Varaždinskoj županiji po ukupnom prihodu u 2011. godini su Vindija, Boxmark leather, Koka, Zagorje-Tehnobeton, Ytres i Varteks. Od tvrtki iz djelatnosti trgovine najbolje su plasirani Trgonom na devetom i TP Varaždin na 13. mjestu.

U Varaždinskoj županiji lani je poslovalo 2758 tvrtki, među kojima je bilo 12 velikih i 61 srednja, a sve ostalo su mali poduzetnici. Broj zaposlenih u aktivnim tvrtkama u 2011. godini iznosio je 36.488, pri čemu prerađivačka industrija zapošljava više od polovice tog broja, dok u trgovini radi 4811 osoba ili 13,2% od ukupno zaposlenih osoba. Također, na području županije lani je bilo aktivno 2956 obrta koji su zapošljavali 5299 ljudi.

Poduzetnici Varaždinske županije u 2011. godini ostvarili su ukupne prihode u vrijednosti od 21,2 milijarde kuna čime je ostvaren nivo iz 2006. godine. U odnosu na 2010. ukupni prihodi su porasli za 8,1%, ali u odnosu na 2008. pali su za 9,2%.

Trgovina je vodeća djelatnost po ukupnim prihodima s ostvarenih 4,3 milijarde kuna i stopom rasta od 11,4% u odnosu na prihode ostvarene u 2010. godini, a slijedi je proizvodnja prehrambenih proizvoda s 3,5 milijardi kuna prihoda i udjelom od 16,7% uz stopu rasta od 4,8% na razini godine.

Pozitivan je pokazatelj i dobit tekućeg razdoblja koja je ostvarena u vrijednosti od 769,9 milijuna kuna, što je porast od 25,2%. U prerađivačkoj industriji ostvareno je 59,2% ukupne dobiti županije, a slijedi je djelatnost trgovine s udjelom od 16,1%.

Usprkos teškoj ekonomskoj situaciji, poduzetnici Varaždinske županije u robnoj razmjeni ostvaruju vrlo dobre rezultate. Tako su u 2011. godini izvezli robe u vrijednosti 654 milijuna eura, dok je uvoz istodobno iznosio 499 milijuna eura.

Najznačajnije izvozno orijentirane grane su proizvodnja kožne obuće i galanterije koja je lani izvezla robe u vrijednosti 257 milijuna eura, potom dolazi proizvodnja odjeće sa 125 milijuna eura realiziranih u izvozu i proizvodnja prehrambenih proizvoda s 33 milijuna eura.

KOPRIVNIČKO-KRIŽEVAČKA ŽUPANIJA
Koprivničko-križevačka županija obuhvaća prostor koji omeđuju gradovi Koprivnica, Križevci i Đurđevac. Prema popisu iz 2011. godine na području županije živjelo je 115.582 stanovnika.

Ovaj dio Hrvatske je važan element razvojne osovine koja se pruža transverzalno od Podravine preko Zagreba do sjeverno-jadranskog prometnog pročelja. Povoljan centralni položaj prema istočnoj i središnjoj Europi te na jug prema Zagrebu i Jadranu stvara Koprivničko-križevačkoj županiji značajne razvojne mogućnosti.

Prema ukupno ostvarenim prihodima u prošloj godini, najznačajniji sektori gospodarstva županije su prerađivačka industrija s udjelom od 52%, trgovina s 27% te građevinarstvo sa 6%. Vodećih pet poduzetnika po ukupnim prihodima su Podravka, KTC, Belupo, Danica i Carlsberg Croatia.

Razvojna strategija Koprivničko-križevačke županije 2011.-2013. kao jednu od najvećih mogućnosti za daljnji razvoj vidi nastavak provedbe programa izgradnje infrastrukture uz korištenje sredstava nacionalnih programa i pretpristupnih fondova EU.

U robnoj razmjeni i ova županija bilježi pozitivne trendove. Tako je u 2011. izvoz roba i usluga Koprivničko-križevačke županije iznosio 317,7 milijuna američkih dolara, što je u odnosu na godinu ranije povećanje za 14,5%, dok je uvoz roba i usluga istodobno iznosio 234,5 milijuna dolara čime je ostvaren značajan suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

“Koprivničko-križevačka županija interesantna je za maloprodajne lance u velikoj mjeri jer je jedna od razvijenijih županija u Republici Hrvatskoj čemu će dovršetak brze ceste još dodatno doprinijeti. Županiji pak nedostaju specijalizirani prodajni lanci koji prodaju građevinske materijale i opremu”, navode iz HGK Županijske komore Koprivnica.

Prošle je godine u djelatnosti trgovine na malo bilo 138 tvrtki (11 više nego 2009.), no zapošljavala je 1953 djelatnika ili 141 manje nego u 2009. godini. Dobit razdoblja također se smanjila u protekle tri godine za 2,99 milijuna kuna, dok su ukupni prihodi smanjeni za 80,5 milijuna kuna.

Specifičnost djelatnosti trgovine je velika fluktuacija broja tvrtki koje započinju s radom i onih u stečaju i likvidaciji. Tvrtke koje bilježe značajan rast su KTC iz Križevaca, ABM iz Koprivnice i Sloga Podravska trgovina iz Đurđevca.

Maloprodajnu mrežu na području ove županije obilježava usitnjenost, što se odražava u dominaciji malih prodavaonica do 100 m², ali u strukturi prodavaonica sve značajnije mjesto zauzimaju i supermarketi koji se koncentriraju u županijskim središtima.

Naime, u prethodnih nekoliko godina u Koprivničko-križevačkoj županiji izgrađeni su prodajni objekti trgovačkih lanaca KTC, Konzum, Pevec, Billa, Plodine, Lidl, Kaufland, Mercator i Interspar koji su bitno izmijenili sliku trgovačke ponude na ovom području.

KRAPINSKO-ZAGORSKA ŽUPANIJA
Iako po svojim zemljopisnim i gospodarskim karakteristikama u većoj mjeri pripada području središnjeg dijela naše zemlje, Krapinsko-zagorsku županiju za potrebe ove analize smještamo u regiju Sjeverne Hrvatske.

Riječ je o još jednoj graničnoj županiji koja otvara vrata prema Sloveniji i dalje prema Europi, ali i s novoizgrađenom autocestom predstavlja važan koridor za ulazak na cijelo područje jugoistočne Europe.

U ovoj županiji po zadnjem popisu stanovništva iz 2011. živjelo je 133.064 stanovnika. Tijekom 2011. godine u Krapinsko-zagorskoj županiji poslovao je 1381 poduzetnik koji su zbrojno zapošljavali 15.359 djelatnika. Ukupni prihodi poduzetnika ove županije iznosili su 9,0 milijardi, a rashodi 9,1 milijardu kuna, čime je ostvaren gubitak prije oporezivanja od 135,5 milijuna kuna.

Ohrabrujuće je što investicije, kao nužan generator gospodarskog rasta, povećanja zaposlenosti i izvoza, u 2011. godini bilježe rast od 13,8% u odnosu na 2010. godinu. Povrh toga, u prvih šest mjeseci 2012. godine rast je još izraženiji i iznosi 78,3% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

Ovakav porast investicija u prethodnom razdoblju uvjetovan je značajnijim ulaganjima tvrtki Kvadra, Presečki grupa, Strahinjčica, Terme Jezerčica, Terme Tuhelj, Trgocentar, Trgostil, Vetropack Straža i ZMH Horvat. Po ukupnim prihodima najveća tvrtka u županiji je Vetropack Straža, a slijede Gorup, Omco Croatia i Jedinstvo, dok maloprodajne tvrtke Trgocentar iz Zaboka i Trgostil iz Donje Stubice zauzimaju peto i šesto mjesto. U 2011. godini ostvaren je izvoz u iznosu od 388,6 milijuna američkih dolara te je zabilježen pozitivan saldo vanjskotrgovinske razmjene u iznosu od 76,4 milijuna dolara.

Djelatnosti koje određuju kretanja na razini ukupnog gospodarstva Krapinsko-zagorske županije su prerađivačka industrija, trgovina te građevinarstvo jer zajedno ostvaruju 79,4% ukupnih prihoda i zapošljavaju 77,8% zaposlenih.

Prerađivačka industrija temeljna je grana gospodarstva koja je u 2011. godini činila je 43,6% ukupnih prihoda županije i u ovoj grani zaposleno je 49,9% radne snage. Najvažnije djelatnosti unutar prerađivačke industrije su tekstilna industrija, proizvodnja nemetalnih mineralnih proizvoda i metaloprerađivačka industrija.

Imenovani predsjednik Uprave Danice i interni revizor Podravke

Maja Janach je interni revizor Podravke, a Vladimir Bunić predsjednik Uprave Danice

Na današnjoj sjednici Uprave Podravke donesena je odluka o imenovanju Maje Janach za internog revizora Podravke, dok je Vladimir Bunić preuzeo dužnost predsjednika uprave Danice, priopćeno je iz Podravke.

Janach je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu, nakon čega se obrazovala za Ovlaštenog internog revizora pri Hrvatskoj sekciji internih revizora Hrvatske te za Certified Fraud Examiner na Association of Fraud Examiners.

Svoju profesionalnu karijeru započela je u Podravki obavljajući poslove Voditelja plana i analize za društva u inozemstvu te Voditelja kontrolinga u Podravka International u Varšavi.

Nakon toga, svoju karijeru nastavlja u Luri d.d. kao Internal Auditor, a potom odlazi u Deloitte Hrvatska na radno mjesto Senior Consultant for Internal Audit. Osim toga, u jednom periodu obavlja poslove Pomoćnika direktora Sektora za Računovodstvo Grupe i konsolidaciju u Hrvatskom Telekomu te u Dukat d.d. na poslove Internog revizora gdje je do sada radila.

Na istoj sjednici Uprava Podravke je – kao Skupština povezanog društva Danica d.o.o. – u interesu daljnjeg unaprjeđivanja poslovanja Danice d.o.o., donijela odluku o izmjeni osnivačkog akta Danice i to na način da se Uprava Danice d.o.o. sastoji od predsjednika i člana Uprave.

Za predsjednika Uprave Danice imenuje se Vladimir Bunić, diplomirani ekonomist koji je zadnjih godina u Podravki obavljao poslove direktora Sektora upravljanja uslugama, Sektora proizvodnje, savjetnika Predsjednika Uprave te direktora za restrukturiranje.

Dosadašnji direktor Danice, Dragan Habdija, nastavlja svoj mandat kao član Uprave Danice tvrtke.

“Ovime će se osnažiti upravljački tim Danice kako bi mogao odgovoriti izazovima redovnog vođenja poslovanja društva kao i posebnim zadaćama vezanim uz rast i restrukturiranje mesnog programa”, kaže se u priopćenju.

Podravka zatvara klaonicu u sklopu mesne industrije Danica

Iz koprivničke prehrambene tvrtke Podravka danas su izvijestili kako je donesena odluka o zatvaranju linije klanja stoke koja posluje u sastavu tvrtke kćeri Danica d.o.o.

Kao razlog navodi se nastavak procesa racionalizacije poslovanja Grupe Podravka te podizanja razine profitabilnosti na višu razinu od dosadašnje.

“Nakon izrade studije opravdanosti obavljanja poslova klanja stoke u Podravkinoj mesnoj industriji Danici d.o.o., a koja je razmatrana od strane Nadzornog odbora Danice i Uprave Podravke d.d., zaključeno je da je s trenutnim stupnjem iskoristivosti kapaciteta linija klanja stoke u 2011. godini ostvarila oko 14 milijuna kuna gubitka te se ovaj trend nastavlja i u tekućoj godini”, kaže se u priopćenju.

Pritom dodaju kako se u proteklih šest mjeseci prodaja svježeg mesa obavljala u smanjenom obimu i to samo za gastro kupce čime se ugrožava i ukupna profitabilnost Danice na njenom ostalom proizvodnom programu.

Iz tih razloga Uprava Podravke prihvatila je prijedlog menadžmenta Danice da se linija klanja stoke obustavi s 31. prosincem 2012. godine čime se žele ostvariti dodatne uštede u poslovanju.

Radnici Danice d.o.o. koji trenutno rade na poslovima klanja bit će raspoređeni na druge poslove unutar Grupe Podravka, zaključuje se u priopćenju.

Dragan Habdija novi direktor Danice

Dragan Habdija, dosadašnji direktor Sektora ljudskih potencijala i korporativne administracije Podravke, imenovan je na mjesto direktora Podravkine mesne industrije Danica d.o.o., izvijestili su iz koprivničke kompanije.

Odluka o ovom imenovanju donesena je na današnjoj skupštini društva Danica d.o.o.

Habdija će od 1. lipnja ove godine zamijeniti dosadašnjeg direktora Željka Tonklina. Osim toga, na skupštini društva donesena je i odluka o novom Nadzornom odboru u koji su imenovani Miroslav Klepač, kao predsjednik Nadzornog odbora, te Zvonimir Mršić, kao član Nadzornog odbora Danice, navode iz Podravke.

Brendovi našeg djetinjstva: Lino – sprema nešto fino

Lino je jedna od najpoznatijih Podravkinih robnih marki koja obuhvaća širok asortiman proizvoda dječje hrane, kremnih namaza i žitarica za djecu

Tradicija proizvodnje dječje hrane u Podravki duža je od 40 godina, a medvjedić Lino uveseljava djecu svojim kalendarom i zanimljivim zgodama od 1979. godine.

Lino pahuljice s dodatkom čokolade, lješnjaka, keksa, meda ili voća već dugi niz godina osvajaju potrošače od najranijeg djetinjstva.

Naime, Lino dječja hrana uvodi se u prehranu djeteta od šestog mjeseca starosti i ostaje jedan od omiljenih obroka ili međuobroka do odrasle dobi.

DOLAZAK MEDVJEDIĆA
Proizvodnja dehidrirane dječje hrane u Podravki počela je 1970. godine kada je Podravka sklopila ugovor o poslovno tehničkoj suradnji s njemačkom tvrtkom “Dr. Ritter&Co.” iz Koelna.

Prvi proizvodi na bazi grisa s čokoladom, medom i voćem proizvodili su se pod markom Aurora te su, kao suradnja hrvatske i njemačke kompanije, dobili naziv Aurora Čokolino, Aurora Medolino i Aurora Frutolino. Prema zahtjevu Podravke, na bočnu stranu kartonskog pakiranja dječje hrane 1972. godine stavljen je lik medvjedića, omiljenog lika djece diljem svijeta.

MEDOLINO
Godine 1974. počeo se razvijati asortiman dječje hrane na bazi žitarica, a 1978. ističe licencni ugovor s “Dr. Ritterom” koji nije obnovljen. Tako se dječja hrana više ne prodaje pod markom Aurora, a medvjedić zauzima ključno mjesto na pakiranju i postaje njen zaštitni znak. U početku se slatki medvjedić zvao Medolino, a proizvodi su dobivali imena prema sastavu – Čokolino, Frutolino, Grisolino…

Godine 1995. odlučeno je da se ime medvjedića pojednostavi u Lino, što je do tada bio zvučni i poznati nastavak u svakom nazivu proizvoda. Od samog početka proizvodnje, dječja hrana se pakira u kartonske kutije od 200 g ili 250 g.

Godine 1999. nakon više od 20 godina uslijedio je redizajn ambalaže, gdje se po prvi puta uz lik medvjedića pojavljuje i njegovo ime – Lino. Danas se Lino dječja hrana prodaje u dvadesetak zemalja svijeta, a potrošači su prepoznali kvalitetne proizvode koje karakterizira brza i jednostavna priprema, odličan okus, laka probavljivost i hranjivost.

LINO LADA
Ove se godine obilježava 30 godina tvornice Lino lade, koja je u ožujku 1982. počela s probnom proizvodnjom u Koprivničkoj industrijskoj zoni Danica. Tada je Podravka proizvodila kremni namaz Kinder lada prema licenci talijanske tvrtke Ferrero.

Po isteku licencnog ugovora Podravka je odlučila razviti vlastiti dvobojni kremni namaz na bazi mlijeka i lješnjaka, koji 1997. godine dobiva naziv Lino lada. Danas u asortimanu Lino kremnih namaza imamo Lino ladu duo, Lino ladu milk i Lino ladu nougat.

LINO ŽITARICE
Lino žitarice su najmlađa grupa proizvoda pod okriljem marke Lino. Kao dobar poznavatelj dječjih navika i želja, Lino širi asortiman proizvoda na Žitarice za djecu i Mix&play žitarice. Žitarice za djecu  su hrskave, ukusne, s okusom prave čokolade i toliko jednostavne za pripremu da ih svako dijete može pripremiti samo.

LINO KALENDAR
Lino kalendar je ono što povezuje sve grupe Lino proizvoda i njegove vjerne potrošače od davne 1979. godine. Brižno, tijekom cijele godine skupljaju se lentice Lino medvjedića s pakiranja proizvoda kako bi ostvarili pravo na svoj primjerak Lino kalendara.

Svake godine Lino svojim zgodama uveseljava i educira više od 100.000 djece iz cijele regije. Uz Lino kalendar za 2012. godinu o ekologiji i važnosti zaštite okoliša učit će više od 120.000 djece na sedam tržišta od Hrvatske do daleke Australije.

Jadranka Lakuš
Trade marketing, Podravka

Next Page »