Grbešićevoj čokoladnoj ofenzivi prijete EU i CEFTA

kandit-cokolada-proizvodnja-largeKada je Mirko Grbešić kupio osječki Kandit, svi su taj potez ocijenili, u najmanju ruku, hrabrim. Prethodni vlasnik Marko Pipunić, u čijem se okrilju konditorski biznis nekadašnjega konglomerata IPK Kandita nalazio ni pola godine, razloge hitre prodaje objasnio je vrlo kratko i jasno – bilančna situacija je teška, treba uložiti jako mnogo novca, a Kandit je nestao s polica. To što navodno ima najbolju čokoladu u Hrvatskoj nije mu mnogo značilo.

Dok je Pipunić tvrdio da njegov poljoprivredni biznis nije u sinergiji s proizvodnjom čokolade i bombona, Grbešić, vlasnik širokobriješke Mepas Grupe, upravo je u sinergiji sa svojim postojećim biznisima, prije svega proizvođačem keksa Koestlinom, vidio logiku zašto se za Kandit isplati dati šest milijuna eura i tek potom odriješiti kesu da se brend vrati na police i u mozak potrošača.

Od tog trenutka prošlo je skoro godinu i pol dana i ne može se reći da se u Osijeku ništa ne radi. Na tržište se lansiralo mnogo novih i redizajniranih proizvoda, a potrošači hvale kvalitetu čokolade i ostalih čokoladnih izvedenica.

Mepas je preuzevši Kandit preuzeo i obvezu da konditorsku proizvodnju dislocira s postojeće lokacije u Osijeku do sredine 2014. godine. U tu svrhu Kandit je dobio kredit HBOR-a od 15 milijuna eura, kojim će zatvoriti financijsku konstrukciju za investiciju u novu tvornicu u osječkom prigradskom naselju Nemetinu, vrijednu ukupno 20 milijuna eura.

Iako je ciljani termin preseljenja početak 2014., prema nekim informacijama iz Kandita to bi se moglo dogoditi potkraj iduće godine. Vođenje Kandita Grbešić je povjerio svom prokušanom mladom kadru Mariju Muelleru, koji je u Saponiji bio član Uprave za prodaju.

Gradnjom nove tvornice i instaliranjem suvremene proizvodne opreme Kanditovi kapaciteti povećat će se na 14 tisuća tona različitih artikala. Nove linije Kanditu će otvoriti i mogućnost plasmana novih proizvoda u skladu sa svjetskim trendovima i standardima u proizvodnji konditorskih proizvoda, što dosad nije bio slučaj.

Dio opreme preselit će se, a dio kupiti, što, ako uzmemo u obzir potrebu zapošljavanja stručne radne snage koja će moći raditi na novim strojevima i velika ulaganja koja će tražiti marketing, čitavu priču čini prilično skupom.

Ključno je pitanje ima li dovoljno tržišta za prodaju čokolada i bombona da se ta ulaganja isplate. Prema svemu sudeći, u Hrvatskoj će ga biti sve manje, a u najjačim izvoznim tržištima Cefte hrvatski će proizvodi nakon uvođenja carina biti teško konkurentni.

Poznavatelji stanja u industriji smatraju da je budućnost proizvođača čokolade upitna jer će se naći u vrlo teškoj situaciji nakon ulaska u Europsku uniju i ukidanja postojećih zaštitnih mehanizama, od carina do sanitarnih kontrola i sličnih administrativnih prepreka.

Kada tih prepreka više ne bude, stranih proizvoda poput već sada jake Milke, nešto slabije zastupljenih čokolada Nestle i drugih proizvedenih u obližnjim europskim zemljama bit će sve više, a ako to budu željeli, bit će im i otvoren put za uništenje domaće konkurencije niskim cijenama.

Teško je analizirati neki trend u rezultatima poslovanja Kandita jer je u financijskom izvješću za 2010. godinu samo zadnji mjesec, budući da je ovakav Kandit d.o.o., u koji je Pipunić izdvojio konditorski biznis, osnovan početkom studenoga 2010. godine.

Lani je tako zabilježen ukupni prihod od 151 milijun kuna i gubitak od 5,4 milijuna kuna. Potraživanja od kupaca iznosila su 35,1 milijun kuna, a obveze su prema dobavljačima bile 35,8 milijuna kuna.

U kontekstu Zakona o financijskom poslovanju, koji propisuje rokove plaćanja od 60 dana, prosječan broj dana naplate potraživanja Kandita u 2011. je bio 106 dana. Zbog novih investicija i kredita raste i stupanj zaduženosti, koji je porastao na 47,5 posto.

Utješan pokazatelj za novog vlasnika može biti da je rezultat redizajna proizvoda i marketinških aktivnosti u prvih sedam mjeseci ove godine rast prodaje na hrvatskom tržištu od 19,31 posto te izvoza za 15,4 posto u odnosu prema istom razdoblju prošle godine.

Glavni biznis Kandita je proizvodnja čokolada, ali jednako se ulaže i u bombone. Precizni podaci o tržišnim udjelima poslovna su tajna, pa se zna samo da je u svim konditorskim kategorijama i dalje lider Kraš, a da Kandit trenutačno ima najmanji udio u čokoladama, od svega par posto.

kandit-proizvodna-traka-radnica-midiS obzirom na sadašnje stanje Kandit, stoga, bar još neko vrijeme ima prostora za rast na domaćem tržištu na račun Kraša i Zvečeva. Izvoz mu je kao i konkurentima mahom orijentiran na tržišta BiH i Srbije, a nova je ekipa u Kanditu očito uspjela pomaknuti stvari u smjeru rasta budući je u zadnja dva tjedna zaposlio 40-ak radnika na određeno vrijeme zbog povećanih narudžbi, mahom iz inozemstva.

Među najvažnijim proizvodima koje je u zadnje vrijeme plasirao na tržište potpuno je nova linija čokolada Kandit te bombona i karamela Bonko. Lansiranju čokolada prethodilo je ulaganje u novu tehnologiju vrijednu približno dva milijuna eura, koja omogućava proizvodnju prema novoj recepturi visokokvalitetne čokolade i novo pakiranje.

Nove su čokolade dobile i atraktivniji dizajn, a za sada je u ponudi šest okusa: Lješnjak, Petit Beurre, Mliječna čokolada, Tutti-Frutti, Confettino i Nugasso.

Posljednje dvije novost su na tržištu, prva je čokolada s bombonima Confettino, a Nugasso je čokolada punjena kremom lješnjaka iz bombonijere Kandit For You. U prvih šest mjeseci ove godine Kandit je na tržište plasirao petnaestak novih proizvoda, a u završnoj su fazi razvojne aktivnosti na još 20-ak novih proizvoda.

Ukupna brojka novih artikala od dolaska novog vlasnika do kraja ove godine, najavili su u Kanditu, penje se na 50 i rezultat je potpunog preobražaja asortimana. Osim toga, započeta je strategija revitalizacije jednog od najvažnijih i najprepoznatljivijih Kanditovih brendova, Rum pločice.

S obzirom na jaku, što domaću, što stranu konkurenciju u segmentu čokoladnih tabli pretpostavlja se da će Kanditova strategija biti fokusirana na nišne proizvode poput dražeja, prutića i sličnih artikala, gdje se može postići i veća cijena.

U tom kontekstu revitalizirao se i taj dio proizvodnje u vidu proizvoda za najzahtjevnije potrošače Kandit Dragee te Finest Collection. Problema zasad nema ni s 330 radnika koliko ih je Grbešić preuzeo s Kanditom.

Dragutin Štiglec, predsjednik Sindikalne podružnice PPDIV-a, posebno je zadovoljan trendom zapošljavanja stručne mlade snage, a trogodišnjim kolektivnim ugovorom koji je sindikat potpisao s novim poslodavcem predviđeno je zadržavanje dosadašnje visine plaća.

U planu nema otpuštanja, već, kako stvari stoje, zapošljavanja. Grbešić je prilikom preuzimanja najavio da će Saponia, Koestlin i Maraska morati dati svoj doprinos u vraćanju Kandita na tržišnu poziciju koja mu pripada. Zasad se ta sinergija očituje u vidu zajedničke tvrtke za distribucija proizvoda Koestlina, Maraske i Kandita na hrvatskom tržištu.

Mepas je dugi niz godina distributer Kandita za područje BiH pa se akvizicijom suradnja u distribuciji prenijela i na druga tržišta. Unatoč sadašnjim pozitivnim pokazateljima i tržišnom uzletu Kandita, koji je prilično dugo spavao dok je konkurencija osvajala police u trgovačkim lancima, mnogo prostora ima u povećanju efikasnosti, modernizaciji i racionalizaciji poslovanja u svakom smislu. Strateški cilj je postaviti temelje za respektabilnu tržišnu poziciju u regiji.

Pitanje na koje će u idućoj godini Kandit, kao i drugi domaći konditori, morati odgovoriti je kako ostati konkurentan na domaćem, a kamoli na stranim tržištima i hoće li uopće biti moguće ići s niskim cijenama proizvoda ako se žele isplatiti ulaganja i kompenzirati skuplji uvjeti poslovanja u odnosu na strane konkurente. S druge strane, već danas, neovisno o tek nadolazećoj stranoj ponudi, slažu se tržišni akteri, ljudi kupuju cijenu, a posao se radi u akcijama. (Lider)

Potpisan novi kolektivni ugovor u Kanditu

09.03.2012  
Rubrika Iz zemlje

kandit-proizvodna-traka-radnica-midiU osječkom Kanditu d.o.o. jučer je potpisan novi kolektivni ugovor na trogodišnje razdoblje kojim se predviđa zadržavanje postojeće razine plaća za svih 330 djelatnika koliko trenutno radi u osječkom konditoru, priopćeno je iz te tvrtke.

Ugovor su potpisali direktor Kandita Mario Müiller i predstavnika sindikalne podružnice PPDIV-a Dragutin Štiglec, a potpisivanju je prisustvovao i predsjednik Sindikata PPDIV-a Josip Pavić.

“Važno je istaknuti da je novi kolektivni ugovor dio ukupnog restrukturiranja Kandita koji kreće u snažan investicijskih zamah budući da je upravo pokrenut projekat izgradnje nove, suvremene tvornice čokolade i bombona. Ulaganjem u nove tehnologije Kandit će ulagati i znanje i stručnost djelatnika i tako ukupnom investicijom od 15 milijuna eura osigurati rast i perspektivu svim zaposlenima”, kaže se u priopćenju Kandita.