U svibnju nastavljen pad maloprodaje za 3,7 posto

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine nominalno bio manji za 3,5 posto, a realno za 3,7 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku.

Tako je u svibnju dvadeseti mjesec za redom nastavljen pad prometa u trgovini na malo na godišnjoj razini, a pad je nešto usporeniji nego u travnju kada je nominalni pad bio 7,8 posto, a realni 8 posto. Statistički podaci za pet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje lani pokazuju pad prometa od trgovine na malo nominalno za 5,7 posto, a realno za 6,1 posto. Na mjesečnoj razini statistika prometa od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, zabilježio je nominalni rast za 3,8 posto, a realni za 3,6 posto.

Pritom su gotovo sve trgovačke struke na mjesečnoj razini zabilježile nominalni rast prometa, a najveći je rast u prodaji motornih vozila i u svibnju je porast iznosio 16,5 posto u odnosu na travanj. No, na godišnjoj razini prodaja motornih vozila i nadalje ima najizrazitiji pad prometa i u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine nominalni je pad bio 20,1 posto, dok je u pet mjeseci još izraženiji i iznosio je 31,8 posto.

Izrazitiji pad na godišnjoj razini zabilježen je u ostaloj trgovini na malo u specijaliziranim prodavaonicama i iznosio je 14,9 posto, u maloprodaji namještaja, opreme za rasvjetu i drugih proizvoda za kućanstvo 14 posto, u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama 11,4 posto.

U najvažnijoj trgovačkoj struci, nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama na koje se odnosi više od trećine ukupne hrvatske maloprodaje, promet je u svibnju ove godine u odnosu na svibanj prošle godine bio nominalno manji za 1,4 posto.

Pet je trgovačkih struka u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine zabilježilo nominalni rast prometa od trgovine na malo. Rast u prodaji motornih goriva i maziva iznosio je 4,6 posto, željezne robe, boja i stakla 8,6 posto, ljekarni, medicinskih i ortopedskih proizvoda 9,8 posto, ostale trgovine na malo izvan prodavaonica 10,3 posto te električnih aparata za kućanstvo 10,6 posto. (H)

RBA: Oporavak maloprodaje tek u drugom dijelu 2010.

Prema posljednjim podacima DZS-a promet u trgovini na malo u svibnju je zabilježio pad od 3,7 posto realno

Prema posljednjim podacima Državnog zavoda za statistiku promet u trgovini na malo u svibnju je zabilježio pad od 3,7 posto realno, odnosno 3,5 posto nominalno u odnosu na isti mjesec prošle godine, pišu analitičari Raiffeisen Consultinga u novim RBA istraživanjima.

Nakon što je u travnju relativno visokim padom iznenadila tržište, u svibnju je pad u maloprodaji bio nešto manji od očekivanja, navode iz RBA.

Na nešto slabiji pad zasigurno je utjecalo i bazno razdoblje s obzirom da je lani u svibnju promet u trgovini na malo zabilježio godišnju stopu pada od 19,3 posto.

Međutim, trgovina na malo koja je zbog visoke elastičnosti na recesijska kretanja jedan od najjače pogođenih sektora, pod izravnim je utjecajem nepovoljnih kretanja na tržistu rada i posebno visoke razine potrošackog pesimizma.

Zato ne čudi, kažu RBA analitičari, da je stopa realnog godišnjeg rasta od listopada 2008., dakle 20 mjeseci, konstantno negativna.

Iako podaci za pojedine djelatnosti jos uvijek nisu dostupni, analitičari očekuju da je padu najviše doprinio pad prodaje trajnih potrošnih dobara, poput motornih vozila, bijele tehnike i namještaja, dok su vjerojatno negativna kretanja najmanje izražena kod prodaje prehrambenih proizvoda i bezalkoholnih pića.

Godišnji pad maloprodaje 2 posto
U mjesecima koji slijede, oporavak maloprodaje još uvijek nije izgledan s obzirom na još uvijek prisutne nesigurnosti na tržistu rada u pogledu zadržavanja postojećih radnih mjesta.

Nadalje, potrošači su svoje potrošačke navike prilagodili neizvjesnosti ostvarivanja dohotka pa odgađaju kupnju svih onih dobara koja im nisu neophodna.

Tako i u sljedećim mjesecima može se očekivati nastavak ”racionalne” potrošnje. Tek u drugoj polovini godine analitičari očekuju blage pozitivne pomake.

Naime, uspješna turistička sezona zasigurno bi djelovala na oporavak maloprodaje, dok bi ukidanje niže stope posebnog poreza na plaće i ostala primanja moglo imati pozitivan psihološki učinak na potrošnju, navodi se u analizi.

Medutim, koliko bi ukidanje takozvanog ”kriznog poreza” moglo potaknuti potrošački optimizam, najava povišenja administrativno utvrđenih cijena (prije svega najava rasta cijena električne energije) mogla bi imati upravo suprotan učinak.

Stabilizacijske mjere ekonomske politike, budu li se provele, potaknut će oporavak cjelokupnog gospodarstva pa tako i maloprodaje.

Međutim, njihov utjecaj se očekuje s određenim vremenskim odmakom tako da je kratkoročno bez oporavka na tržistu rada teško očekivati značajniji oporavak trgovine na malo. Za cijelu ovu godinu analitičari očekuju da će pad u maloprodaji premašiti 2 posto. (Bankamagazin)

Pad prometa od trgovine na malo u svibnju usporio na 3,7%

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u svibnju ove u odnosu na svibanj prošle godine nominalno bio manji za 3,5 posto, a realno je smanjen za 3,7 posto, prvi su podaci koje je danas objavio Državni zavod za statistiku.

Time je i u svibnju nastavljen negativan trend u trgovini na malo koji traje već dvadeset mjeseci, ali je pad prometa znatno usporen.

Tako je promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u travnju na godišnjoj razini zabilježio realni pad za 8 posto, u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine realni pad maloprodaje bio je 2,8 posto, dok je u veljači realno smanjen za 7,3 posto, a u siječnju za 9,3 posto.

Državni zavod za statistiku je s početkom ove godine započeo s novom koncepcijom publiciranja podatka o maloprodaji radi postizanja potpune usklađenosti s regulativom Eurostata i dostave mjesečnih pokazatelja o kretanju prometa u trgovini na malo prema predviđenim rokovima (jedan mjesec nakon isteka promatranog mjeseca).

Tako se i prvi rezultati prometa u trgovina na malo objavljuju ranije nego inače.

Zbog kratkog roka i mogućnosti naknadnih korekcija podataka, DZS će za dva tjedna objaviti revidirane i detaljne pokazatelje u svom redovnom priopćenju.

U slučaju značajnijih metodoloških promjena ili korekcija podataka, DZS će prema potrebi revidirati podatke i za prethodna razdoblja.

Iz indeksa nisu uklonjeni sezonski i kalendarski utjecaji, napominju statističari.(H)

Stopa inflacije u svibnju 0,8 posto

Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. u prosjeku su više za 0,2%, a u odnosu na svibanj 2009., tj. na godišnjoj razini, više su za 0,8%, dok su u godišnjem prosjeku više za 1,2%., objavio je danas Državni zavod za statistiku.

Promatrano po glavnim skupinama prema namjeni potrošnje, u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. na porast indeksa potrošačkih cijena najviše su utjecale cijene rekreacije i kulture, koje su više za 1,5%, te cijene odjeće i obuće, koje su više za 1,3%. U svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. cijene alkoholnih pića i duhana više su za 0,3%, cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva, cijene pokućstva, opreme za kuću i redovitog održavanja i cijene ugostiteljskih usluga po svakoj skupini u prosjeku su više za 0,2% te cijene prometa i cijene ostalih dobara i usluga, koje su po svakoj skupini u prosjeku više za 0,1%.

Porast indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. ublažile su cijene prehrane i bezalkoholnih pića, koje su u prosjeku niže za 0,1%.

Istodobno su cijene zdravstva, cijene komunikacija i cijene obrazovanja u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. u prosjeku ostale na razini cijena iz travnja.

Najveći doprinos porastu indeksa potrošačkih cijena u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. imale su cijene odjeće i obuće (za 0,10%),  cijene rekreacije i kulture (za 0,09%), cijene stanovanja, vode, energije, plina i drugih goriva (za 0,03%) te cijene alkoholnih pića i duhana (za 0,02%), a doprinos smanjenju porasta indeksa imale su jedino cijene prehrane i bezalkoholnih pića (za -0,03%).

U okviru indeksa potrošačkih cijena, cijene dobara u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. u prosjeku su više za 0,2%, a cijene usluga u prosjeku su više za 0,5%.

Promatrano po podindeksima, u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. indeks ukupno bez energije, prehrane, pića i duhana viši je za 0,5%, indeks ukupno bez energije i prehrane, indeks ukupno bez energije i neprerađenih prehrambenih proizvoda, indeks industrijskih neprehrambenih proizvoda bez energije i indeks prerađenih prehrambenih proizvoda u prosjeku su viši svaki za 0,4%.

Indeks ukupno bez energije i indeks dobara bez prehrane, pića i duhana u prosjeku su viši svaki za 0,3%, dok su indeks dobara bez električne energije i indeks dobara bez električne energije i vode u prosjeku su viši svaki za 0,2%, a indeks energije viši je za 0,1%.

Istodobno je indeks prehrane, pića i duhana u svibnju 2010. u odnosu na travanj 2010. u prosjeku ostao nepromijenjen, dok je indeks neprerađenih prehrambenih proizvoda niži za 0,7%.

Detaljno izvješće DZS dostupno je klikom na sljedeći link.

Pad maloprodaje u travnju 8 posto

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u travnju ove u odnosu na travanj prošle godine nominalno bio manji za 7,8 posto, a realno je smanjen za 8 posto, podaci su Državnog zavoda za statistiku

Tako je u travnju, nakon određenog usporavanja pada u dva prethodna meseca, ponovno ubrzan negativan trend u trgovini na malo koji traje već devetnaest mjeseci.

Naime, u ožujku je u odnosu na isti mjesec prošle godine promet od trgovini na malo zabilježio realni pad za 2,8 posto, u veljači za 7,3 posto, dok je u siječnju na godišnjoj razini realni prometa od trgovine na malo smanjen za 9,3 posto.

Na mjesečnoj razini pak u travnju u odnosu na ožujak ove godine promet od trgovine na malo nominalno je bio veći za 3,5 posto, a realno za 2,8 posto.

U prva četiri mjeseca ove godine u odnosu na isto razdoblje lani promet od trgovine na malo nominalno je bio manji za 6,3 posto, a realno za 6,8 posto.

Statistički podaci po trgovačkim strukama pokazuju da je i u travnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine najviše pao promet kod prodaje motornih vozila, nominalno za 39,2 posto.

Izrazitiji pad zabilježen je u maloprodaji namještaja, opreme za rasvjetu i drugih proizvoda za kućanstvo za 23,9 posto, kod ostalih nespecijaliziranih prodavaonica 18,1 posto, tekstila i odjevnih predmeta za 17,6 posto itd.

U najvećoj trgovačkoj struci, u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, na koje se u travnju odnosi 34,3 posto hrvatske maloprodaje, promet je na godišnjoj razini nominalno smanjen za 8 posto.

Cjelokupni izvještaj možete pročitati klikom na sljedeći link.

Next Page »