Japan Tobacco International (JTI)

Kompanija Japan Tobacco International (JTI) međunarodni je ogranak Japan Tobacco grupe. JTI posluje u više od 120 zemalja svijeta i zapošljava više od 25.000 djelatnika, a sjedište kompanije nalazi se u Ženevi, Švicarska.

JTI je svojim dolaskom, kažu u tvrtki, nedvojbeno obogatio ponudu cigareta na hrvatskom tržištu svjetski priznatim brendovima Winston, Camel, Sobranie i LD.

“U našem hrvatskom portfelju trenutno se nalaze 22 duhanska proizvoda, što uključuje cigarete i rezani duhan. U svjetskim razmjerima Winston je druga, a Camel peta najprodavanija cigareta, dok najbrži rast među brendovima bilježi LD. U tom smislu, i Hrvatska slijedi svjetske trendove”, navode iz JT International Zagreb te dodaju kako su u protekloj godini ostvarili iznimno dobre prodajne rezultate i stvorili dobre temelje za dugoročnu prisutnost u Hrvatskoj.

“Iako je gospodarska situacija u zemlji utjecala i na duhansku kategoriju, zadovoljni smo rezultatima koje smo ostvarili te smo uvjereni kako će oni u ovoj godini biti još i bolji.”

Ulazak u EU smatraju iznimno važnim za sve kompanije te ističu kako Hrvatska tek treba uskladiti svoje razine oporezivanja s EU te se posljedično mogu očekivati povećanja trošarina na duhanske proizvode.

Smatramo kako je iznimno važno da ta povećanja budu postupna i predvidljiva budući da nagle i dramatične promjene sustava trošarina mogu donijeti neželjene posljedice, kao što su smanjenje prihoda u državnom proračunu i porast nezakonite trgovine duhanskim proizvodima, kažu u tvrtki.

Ujedno, smatraju kako je važno voditi računa o razlikama u oporezivanju između Hrvatske i zemalja regije koje povlače za sobom i razlike u maloprodajnim cijenama duhanskih proizvoda, a što također može potaknuti nezakonitu trgovinu duhanskim proizvodima. Zbog toga je najvažnije za Hrvatsku, kao uostalom za bilo koju drugu zemlju, da u budućnosti osigura stabilno i predvidljivo regulatorno i poslovno okruženje.

“Japan Tobacco International ostaje otvoren za dijalog s nadležnim institucijama po svim pitanjima, uključujući i utemeljenje politike trošarina do potpunog usklađivanja s EU razinama. Čvrsto vjerujemo kako samo politika predvidljivog i postupnog mijenjanja sustava oporezivanja, u obliku kalendara povećanja trošarina utemeljenog na Zakonu, može osigurati stabilne javne prihode kao i stabilnost na tržištu”, navode iz tvrtke.

100 godina Camela Godina 2013. u JTI-u je posebno posvećena obilježavanju stote obljetnice lansiranja Camela čija je priča počela davne 1913. godine kada je R.J. Reynolds ugledao devu po imenu “Old Joe” koja ga je inspirirala. Poznat po tome što je utemeljio American Blend (mješavinu tri vrste duhana – Virginia, Burley i Oriental), Camel je u svijetu prepoznatljiv po svojoj kreativnosti, dizajnu i visokoj kvaliteti proizvoda. U godini u kojoj slavi stotu obljetnicu postojanja, Camel po prvi put na hrvatsko tržište donosi proizvod u ograničenoj seriji – Camel Deco Limited Edition. Sve značajke originalnog Camel proizvoda su nepromijenjene, a Camel Deco Limited Edition u maloprodaji će biti dostupan ograničeno vrijeme do isteka zaliha.

Japan Tobacco International (JTI)

Duhanska industrija u regiji: Otvorena utakmica

Svi najbolji svjetski igrači preuzeli su inicijativu na terenu jugoistočne Europe. Nezavisni proizvođači poznaju domaći teren i pružaju žilav otpor pa je utakmica u punom jeku

Tržište duhanskih proizvoda u regiji jugoistočne Europe izuzetno je kompetitivno na kojem djeluju sve vodeće globalne kompanije te lokalni proizvođači.

Takozvana velika četvorka – Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco Group (ITG), Japan Tobacco International (JTI) – u posljednjih desetak godina snažno nastupaju na ovim tržištima putem akvizicija lokalnih proizvođača te korištenjem snažne marketinške i logističke potpore svojih globalnih središnjica.

U novije vrijeme pojavio se i Korea Tobacco (KT&G) kao peti predstavnik globalne scene, dok su od regionalnih proizvođača najznačajniji TDR, Fabrika duhana Sarajevo (FDS), Fabrika duvana Banja Luka (FDBL), Fabrika duhana Mostar (FDM), Monus, Tutunski kombinat Prilep (TKP), Tutunski kombinat Kumanovo (TKK) i drugi.

DOLAZAK NAJVEĆIH
Philip Morris International 2003. je godine obavio akviziciju najveće duhanske kompanije u Srbiji kada je za 636 milijuna američkih dolara kupio Duvansku industriju Niš (DIN) koja od tada posluje pod imenom Philip Morris Operations a.d. Niš. Iste godine BAT je preuzeo Duvansku industriju Vranje (DIV), a 2010. je ime kompanije promijenjeno u British American Tobacco (BAT).

Japan Tobacco International u kupnju Duvanske industrije Senta 2006. godine investirao je više od 100 milijuna američkih dolara, što je dotad bila najveća japanska investicija na srpskom tržištu. Značajna sredstva su u godinama nakon preuzimanja uložena u modernizaciju proizvodnih procesa sada JT International a.d. Senta te je pokrenut značajan izvoz na tržišta regije.

Imperial Tobacco Srbija osnovana je 2003. godine od kada je snažno diversificirala svoj portfelj cigaretnih brendova i ostalog duhanskog asortimana. Jedina nezavisna kompanija u Srbiji je Monus koji u svojoj tvornici u Inđiji proizvodi brend “Fast” koji je među popularnijim cigaretama na srpskom tržištu.

U Bosni i Hercegovini Fabrika duhana Sarajevo je jedan od vodećih proizvođača na tržištu. Od 1996. do 2012. godine u obnovu i modernizaciju proizvodnje u ovoj su kompaniji uložili više od 50 milijuna eura.

Osim na domaćem bh. tržištu FDS je prisutan i na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Sarajevski proizvođač svijetli je primjer duhanske industrije u Bosni i Hercegovini, što se baš ne bi moglo reći za druge dvije tvornice u toj zemlji.

Mostarski FDM, u kojem se ne proizvodi od 2008. godine, uskoro bi mogao završiti u stečaju nakon sedam neuspješnih pokušaja privatizacije. Čini se da bi sličnu sudbinu ipak mogla izbjeći tvornica u Banja Luci koju bi trebao preuzeti bugarski Bulgartabac.

U Sloveniji je Tobačna Ljubljana dio Imperial Tobacco Groupa. Danas se glavni dio poslovanja nekad uspješne ljubljanske tvornice odnosi na marketing, prodaju i distribuciju brendova ove kompanije. Većinski udio dionica ITG je kupio 2002. godine, a dvije godine potom u Tobačnoj Ljubljana ugašena je proizvodnja.

Na makedonskom tržištu Tobačna Ljubljana je 1999. godine kupila Tutunski Kombinat Skopje (TKS), što je Imperial Tobaccou osiguralo odličnu startnu poziciju u Makedoniji gdje je danas uvjerljivi lider.

PAT POZICIJA HRVATSKE
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i posljedični izlazak iz Cefte donijelo je velike turbulencije na tržištu regije. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je osnovana 1992. i obuhvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi.

Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača. Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini danas pripadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Na ovom tržištu Hrvatska ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja Cefte uvezeno u Hrvatsku.

Procjenjuje se da bi troškovi hrvatskog izvoza od 1. srpnja ove godine u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH čak trostruko. Sve to dovodi u tešku situaciju i jednog od vodećih hrvatskih izvoznika, rovinjski TDR.

Naime, izlaskom iz Cefte carinske stope na cigaretne proizvode proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se u Srbiji s 15% na 57%, u BiH s 0% na 15%, u Makedoniji s 27% na 42%, a na Kosovu s 0% na 10%.

“Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi otklonio negativne učinke izlaska iz Cefte, TDR razmatra različite poslovne mogućnosti”, priopćeno je nedavno iz te tvrtke, dok se u medijima nagađa kako bi TDR dio svoje proizvodnje mogao preseliti u BiH.

Prema objavljenim podacima, TDR je u 2012. godini na tržištu Bosne i Hercegovine prodao 2,6 milijardi cigareta uz tržišni udio od 32 posto, dok je na drugom najznačajnijem izvoznom tržištu, onom u Srbiji, u prošloj godini prodao 1,4 milijarde komada cigareta uz tržišni udio od 7,6 posto.

Rastuća gospodarska kriza te porezno opterećenje cigareta osnovni su izazovi za ovu industriju koja se suočava sa sve jačim crnim tržištem. Tako je tržište cigareta u Srbiji prošle godine palo za više od 6 posto, uz daljnji nastavak negativnog trenda u 2013. godini i, kako se predviđa, pad od oko 20 posto.

LIDERI NA TRŽIŠTIMA
Prema podacima Euromonitor Internationala za 2011. godinu, na tržištu Bosne i Hercegovine vodeći proizvođač je Fabrika duhana Sarajevo, dok je na drugom mjestu TDR. Treću i četvrtu poziciju zauzimaju Philip Morris i Imperial Tobacco, dok je Fabrika Duvana Banja Luka na petom mjestu.

FDS i TDR imaju po dva brenda među vodećom petorkom. Drina je najpopularniji brend cigareta u zemlji, a Aura je na četvrtom mjestu. Drugo i treće mjesto zauzimaju TDR-ove robne marke York i Ronhill, dok se na petoj poziciji nalazi Philip Morrisov Marlboro.

U Makedoniji je vodeći proizvođač Imperial Tobacco, a slijede ga Tutunski Kombinat Prilep na drugom i TDR na trećem mjestu, dok četvrtu i petu poziciju drže Philip Morris i Japan Tobacco.

Među pet vodećih brendova na makedonskom tržištu tri dolaze iz portfelja Imperial Tobaccoa: Rodeo je broj jedan, Boss je na trećem a West na četvrtom mjestu. Tutunski kombinat Prilep sa svojom robnom markom Brand zauzima drugu poziciju, a listu zaključuje TDR-ov Ronhill na petom mjestu.

Philip Morris je lider na tržištu Srbije. Slijede ga British American Tobacco, Japan Tobacco International, TDR i lokalni proizvođač Monus. Philip Morris okupira gotovo cijelu listu vodećih pet brendova. Jedino se BAT-ov Viceroy probio na peto mjesto, dok su prva četiri cigaretna brenda redom: Best, Classic, Marlboro i Bond.

U Sloveniji je vodeći igrač na tržištu Imperial Tobacco, a slijede tri preostala predstavnika velike četvorke – PMI, JTI i BAT, dok listu zaključuje TDR na petom mjestu. Vodeći brendovi su West i Boss od Imperial Tobaccoa, na trećem mjestu je Philip Morris s Marlborom, a četvrto i peto mjesto drži Japan Tobacco s Camelom i Winstonom.

Duhanska proizvodnja u Hrvatskoj: Sektor visoke vrijednosti

Na oko 6000 hektara više od 1200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se uzgojem duhana u kojem je i više od 4000 radnih mjesta, a Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje

U Republici Hrvatskoj proizvode se nearomatični tipovi duhana: virginija sušena toplim zrakom, berlej sušen u hladu i hercegovački duhan sušen na suncu, a drugi tipovi duhana iznimno.

Duhanska industrija u Hrvatskoj je značajna grana gospodarstva koja generira oko 4 posto zarade državnog proračuna. U Republici Hrvatskoj primarna proizvodnja organizirana je u šest županija u regijama Podravine i Slavonije. Na oko 6000 hektara više od 1200 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava bavi se uzgojem duhana u kojem je i više od 4000 radnih mjesta.

Hrvatska je jedina zemlja u kontinentalnoj Europi koja je u posljednjih 10 godina zadržala približno jednaku razinu proizvodnje duhana zahvaljujući povezanosti primarne proizvodnje s cigaretnom industrijom.

Najveća proizvodnja duhana zabilježena je 2009. godine kada je proizvedeno ukupno 13.348 tona, dok je 2010. donijela osjetan pad na 8491 tonu.

U posljednje dvije godine proizvodnja opet raste pa je tako 2011. zaključena s 10.643 tone da bi u 2012. proizvodnja duhana porasla na 11.787 tona. Pritom je vrijednost otkupa i prodaje neprerađenog duhana u 2012. godini iznosila 96 milijuna kuna.

Tijekom prošle godine izvezeno je ukupno 11.593 tone duhana i prerađenih nadomjestaka duhana vrijednih 89 milijuna američkih dolara, dok je najbolji godišnji izvozni rezultat ostvaren 2010. godine kada je izvezeno 17.506 tona duhana i prerađenih nadomjestaka duhana u vrijednosti od 123,7 milijuna dolara.

Uvoz je u proteklih nekoliko godina ostao na sličnim količinama, ali je njegova vrijednost udvostručena. Naime, dok je 2007. iznosio 36,9 milijuna dolara (uvezeno 6478 tona), lani je dosegao vrijednost od 76,1 milijun dolara (uvezeno 7388 tona).

Tijekom 2012. godine u Hrvatskoj je proizvedeno 11,2 milijarde cigareta, dok je najveća proizvodnja ostvarena u 2010. godini s 13,3 milijarde cigareta.

DVA PROIZVOĐAČA
Primarnom proizvodnjom duhana, koja je organizirana preko kooperanata, u Hrvatskoj se bave dvije tvrtke: Hrvatski duhani d.d. na koje otpada oko 80 posto proizvodnje i Agroduhan d.o.o. Slatina s oko 20 posto udjela.

Hrvatski duhani su u 2013. godini ugovorili proizvodnju duhana na ukupno 3888 ha kod 1031 kooperanta, od čega je 3368 ha Virginije kod 419 kooperanata i 520 ha Burleya kod 612 kooperanata. S ovih površina u tvrtki očekuju prinos od 9500 – 10.000 tona duhana.

Direktor Hrvatskih duhana Mirko Boić ističe kako su ove godine ugovorene površine manje za 15 posto u odnosu na lani, što je uzrokovano prvenstveno lošim proizvodnim rezultatima i niskim prinosom u 2012. godini.

“U našem pogonu za obradu duhana u Virovitici duhan klasiramo, obradimo i pripremamo za prodaju. Oko 50 posto duhana prodamo TDR-u, a drugu polovicu proizvedenih količina prodamo kupcima iz cijelog svijeta”, ističe Boić te dodaje kako su Hrvatski duhani po tehnologiji i kvaliteti spremni za ulazak Hrvatske u EU jer već godinama s uspjehom posluju na svjetskom tržištu.

Agroduhan iz Slatine u 2012. je godini proizveo oko 2500 tona duhanskog lista sorti Virginia i Burley. U ovoj godini, ističu iz tvrtke, očekuju proizvodnju na razini prošlogodišnje, što ovisi o vremenskim prilikama i crnom tržištu. Kooperantska proizvodnja ove tvrtke organizirana je na oko 1200 ha poljoprivrednih površina.

“Agroduhan izvozi oko 90 posto svoje proizvodnje. Tržište postoji, potražnja je stabilna, prostora za rast ima, a najviše u Burley duhanu”, kaže Dražen Vujčić, direktor Agroduhana, te ističe kako pristupanjem Europskoj uniji od hrvatske Vlade očekuje konkretnije mjere za suzbijanje crnog duhanskog tržišta.

VRIJEDNA KATEGORIJA
Vrijednosna prodaja cigareta na hrvatskom tržištu, prema podacima agencije AC Nielsen, u 2012. godini je iznosila 5,56 milijardi kuna. Mjereno maloprodajnim cijenama cigarete tako imaju najveću vrijednosnu prodaju od svih kategorija robe široke potrošnje.

Važno je, također, znati kako u ovaj vrijednosni rezultat nije uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna prodaja, diskonti i cash&carry, čime bi vrijednost ove kategorije proizvoda bila i značajno veća.

Podaci Euromonitor Internationala za 2011. godinu, pak, otkrivaju kako je ukupna vrijednost duhanskog tržišta u Hrvatskoj u toj godini iznosila 909,5 milijuna eura (6,9 milijardi kuna), pri čemu na cigarete otpada 872,9 milijuna eura (6,6 milijardi kuna).

U Hrvatskoj je jedini industrijski proizvođač duhanskih proizvoda rovinjski TDR, koji otkupljuje oko 50 posto proizvedenog hrvatskog duhana, dok se preostali dio izvozi na europska tržišta te na tržišta Južne Amerike, Afrike, Indonezije, Filipina i Australije.

Cigarete se izrađuju od mješavina duhana različitog podrijetla, vrsta i aroma. Ovisno o duhanskim recepturama, ukusima potrošača i zahtjevima određenog tržišta, TDR uvozi određene količine duhana za svoje potrebe.

TDR je sredinom 1990-ih zauzimao 64 posto hrvatskog tržišta. Preuzimanjem drugog najvećeg proizvođača cigareta u Hrvatskoj, Tvornice duhana Zagreb 1998. godine, pokrivao je više od 85 posto hrvatskog tržišta, dok se danas taj udio kreće oko 70 posto.

POREZNO OPTEREĆENJE
Trošarine na duhanske proizvode u Hrvatskoj nameću se od 1994. i do danas se najučestalije promjene odnose na povećanje stopa. Do 1999. visina trošarina se razlikovala s obzirom na ove kategorije cigareta: uvozne, licencirane, uvozne u slobodnim zonama, domaće – tvrdi omot, domaće – meki omot.

Od 1999. provodi se razvrstavanje cigareta u tri skupine: A – popularna skupina (meki omot), B – standardna skupina (tvrdi omot) i C – ekstra skupina (sve ostale).

Novim zakonom o trošarinama, koji će stupiti na snagu 1. srpnja 2013. godine, sustav trošarina u Hrvatskoj u potpunosti će se uskladiti s onim u Europskoj uniji.

Povećanje trošarina na duhanske prerađevine odvijat će se postupno u tri faze, jer su dogovorena prijelazna razdoblja u kojima bi trebalo riješiti problem sive ekonomije na tržištu duhanskih proizvoda – prva faza je do 1. srpnja ove godine, druga kreće početkom iduće godine, a treća tek krajem 2017. godine.

U tom periodu trošarine na duhanske proizvode povećat će se sa sadašnjih 50 eura na 90 eura na 1000 komada cigareta, odnosno s 1 euro na 1,8 eura po kutiji.

Stoga se očekuje značajan rast maloprodajnih cijena pri čemu će najveći šok nastupiti 2014. dokad se mora realizirati rast trošarina od 54 posto.

Teško je procijeniti koliko će cigarete stajati, ali je zasigurno da će doći do rasta udjela crnog tržišta koje je izuzetno jako čak i na uređenim tržištima Europske unije.

Naime, procvat crnog tržišta pratio je sve zemlje prilikom njihova pridruživanja EU. Za usporedbu, lani je udio cigareta na koje nisu plaćene trošarine Ministarstvu financija u Hrvatskoj iznosio 13,2 posto, dok je u pojedinim novim članicama EU (Latvija, Litva, Rumunjska) taj udio dva do tri puta veći, a čak i u jednoj Njemačkoj se procjenjuje na iznad 20 posto.

Cigarete: Noviteti privlače potrošače

Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti

Prvi oblici cigareta potječu iz Srednje Amerike i bili su oblikom slične cigarama. Pojavile su se oko 9. stoljeća, a konzumirali su ih Maye i Azteci u svojim raznim ritualima.

Na početku su se za motanje koristile razne biljke, a papir je uveden tek u Španjolskoj oko 17. stoljeća te su cigarete poprimile izgled najsličniji današnjem.

Velika revolucija u proizvodnji cigareta vezana je uz 1880. godinu kada je izumljen stroj za proizvodnju cigareta. Prije tog izuma cigarete su se motale ručno i vješt radnik je mogao proizvesti u prosjeku četiri cigarete u minuti, dok je stroj imao kapacitet od 120 cigareta u minuti.

Ovo je slikovit prikaz važnosti inovacija u duhanskoj industriji nakon koje je počeo veliki porast konzumacije duhana u obliku cigareta.

OBUHVAT KATEGORIJE
Danas kategorija cigareta obuhvaća sve vrste cigareta koje su napravljene od tanko rezanog duhana zamotanog u papir. Cigarete s filterom i bez filtera su uključene u kategoriju, dok duhan za lule, duhan za motanje, cigare i cigarillosi nisu sastavni dio kategorije prema Nielsenovoj klasifikaciji.

Važno je napomenuti da u praćenju ove kategorije nije uključena prodaja cigareta u ugostiteljstvu, automati s cigaretama kao niti veleprodaja, institucionalna prodaja, diskonti i cash&carry.

Promatrajući količinsku prodaju kategorije cigareta možemo vidjeti blaži pad nego što je bio proteklih godina. U usporedbi zadnjih 12 mjeseci (ožujak 2012. – veljača 2013.), s istim periodom prethodne godine, količinska prodaja je manja za 2,6% i iznosi 5,85 milijardi komada odnosno 291 milijun kutija.

Vrijednosna prodaja u tom je periodu iznosila 5,48 milijardi kuna. Rast cijena koji je uzrokovan povećanjem trošarina rezultirao je porastom ukupne vrijednosti kategorije od 1,54% u usporedbi s prethodnom godinom.

TRADICIONALNI KANAL PRODAJE
Cigarete su kategorija s izraženijom sezonalnosti. Zbog dolaska velikog broja turista u ljetnim mjesecima prodaja je znatno viša. Sezona 2012. godine bila je “produžena” povoljnim vremenskim uvjetima, te je kao posljedica toga u Dalmaciji zabilježen rast prodaje od 3%. U svim ostalim regijama bilježi se pad koji je najviše vidljiv u Središnjoj Hrvatskoj (7,6%, ne uključujući Zagreb).

“Tradicionalna trgovina” je za ovu kategoriju glavni kanal prodaje s gotovo 77% udjela u količinskoj prodaji, što je različito od većine kategorija u kojima “moderna trgovina” ima sve veću važnost.

Kiosci s 31,3% udjela su na prvom mjestu, dok su iza njih srednje trgovine mješovitom robom (50 – 100 m²) s 19,3%, male trgovine mješovitom robom (do 50 m²) s 14,1%, te velike trgovine mješovitom robom (101 – 300 m²) s 12,2% prodajnog udjela.

U “modernoj trgovini” supermarketi (301 – 2500 m²) imaju najveći udio s 9,7%, te benzinske postaje (9,4%), a hipermarketi (iznad 2500 m²) imaju samo 4% udjela u količinskoj prodaji.

Vodeći proizvođači cigareta na hrvatskom tržištu su TDR (Avangard, Benston, Filter 160, Kolumbo, Largo, MC, Ronhill, Walter Wolf, York) i Philip Morris International (L&M, Marlboro, Muratti, Partner, Philip Morris, Virginia, Chesterfield), dok su na tržištu još prisutni i Imperial Tobacco (Gauloises, Paramount, Style, Davidoff, West), Japan Tobacco International (Camel, LD, Sobranie, Winston) i British American Tobacco (Dunhill, Kent, Lucky Strike, Pall Mall, Rothmans, Vogue).

PODJELA CIGARETA
Osnovna podjela cigareta je prema jačini i formatu. Najvažnija podjela prema starim nazivima, koja je definirana udjelom katrana u cigaretama na “full flavor” (preko 9 mg), “light” (6-8 mg), “super light” (4-6 mg) i “ultra light” (do 3 mg), u duhanskoj se industriji više ne koristi zbog nove zakonske regulative.

Zbog lakšeg razumijevanja u ovom slučaju ipak ćemo koristiti navedenu podjelu. U Hrvatskoj se bilježi najveća prodaja “light” cigareta s 56,2%, a nakon njih dolaze “full flavor” s 33% udjela. U usporedbi s prošlom godinom “full flavor” segment bilježi pad od 10%, što je generiralo pad cijele kategorije, dok je 9,5% prodanih cigareta “super light”, a samo 1,2% “ultra light”.

Većinu kategorije cigareta čine “king size” (standardna veličina) cigarete s količinskim udjelom od 76%. Zatim slijedi 100′s segment, koji bilježi rast od 20% u odnosu na prethodnu godinu, i sada ima ukupni udio od 20%. Slims (2,5%) i super-slims (1,2%) imaju mali udio, ali bilježe jako veliki porast.

Iako je hrvatsko tržište cigareta u padu i javno oglašavanje duhanskih proizvoda zabranjeno, proizvođači pokušavaju pridobiti nove potrošače uvođenjem novih brendova i varijanti. Jedan od primjera je značajan porast slims (35%) i super-slims (86%) segmenata u odnosu na prošlu godinu.

Veliki dio pušača prelazi na rezani duhan za motanje koji svrstavamo u drugu kategoriju i bilježi značajan rast, ali to je tema za neku od sljedećih analiza.

Kristian Anić-Kaliger
Voditelj klijenata

U Hrvatskim duhanima završeno ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana

Na sirovinskom području Hrvatskih duhana u Podravini i Slavoniji završeno je ugovaranje ovogodišnje proizvodnje duhana. Ugovorene su ukupne proizvodne površine od 3.888 ha, a od toga za duhan tipa virginia 3.368 ha te za duhan tipa burley 520 hektara, priopćeno je iz Hrvatskih duhana koji posluju u sastavu Adris grupe.

Ukupne ugovorene proizvodne površine u usporedbi s lanjskom godinom manje su za 690 ha ili 15 posto. Ugovorena proizvodnja duhana tipa virginia manja je za 750 ha ili 18 posto, dok je ugovorena proizvodnja duhana tipa burley veća za 60 ha ili 14 posto.

S ukupno ugovorenih proizvodnih površina u ovoj godini, uz povoljne klimatske uvjete, očekuje se proizvodnja od 9.500 do 10.000 tona duhana.

“Nakon dvije uzastopne sušne godine koje su pratile proizvodnju duhana bilo je realno za očekivati da će u ovoj godini doći do pada ugovorenih proizvodnih površina pod duhanom. Manji dio proizvođača odustao je od daljnje proizvodnje duhana jer su uvidjeli da ne mogu ići u restrukturiranje proizvodnje u kojoj se navodnjavanjem povećaju prinosi, a uporabom drvne biomase smanjuju troškove sušenja duhana. Uz to, znatan dio proizvođača smanjio je ove godine svoje proizvodne površine i realno je za očekivati da će upravo takvi proizvođači već sljedeće godine ići na povećanje proizvodnih površina pod duhanom do optimalnih sušnih kapaciteta na obiteljskim gospodarstvima. Međutim, nekolicini proizvođača Hrvatski duhani su otkazali ugovore o proizvodnji s obzirom na utvrđene činjenice mjerodavnih državnih organa da su bili u sukobu sa zakonom, odnosno sudjelovali u nelegalnom trženju duhana”, ističe Mirko Boić, predsjednik Uprave Hrvatskih duhana.

On je pritom dodao kako su za ovogodišnju ugovorenu proizvodnju duhana na sirovinskom području u Podravini i Slavoniji osigurali proizvođačima sav potreban reprodukcijski materijal u vrijednosti od oko 7.000 – 10.000 kuna po hektaru ugovorenih proizvodnih površina pod duhanom tipa virginia, a uz to će dati potporu (kredite) proizvođačima za nabavu opreme za navodnjavanje i sušenje duhana na drvnu biomasu.

Next Page »