Zelena ideja: Više od 70 ekoproizvođača traži pomoć marketinških stručnjaka

Za Zelenu ideju prijavili su se uglavnom ekoproizvođači koji planiraju povećanje proizvodnje ili su novi na tržištu pa su u potrazi za savjetima stručnjaka

Više od 70 hrvatskih ekoloških proizvođača prijavilo se na natječaj Zelena ideja, čiji je cilj pomaganje proizvođačima u nastupu na tržištu besplatnim uslugama promocije koje će im pružati marketinški stručnjaci.

Zelena ideja projekt je Hrvatskog udruženja društava za tržišno komuniciranje (HURA), koji su podržali Program Ujedinjenih naroda za razvoj u Hrvatskoj (UNDP) i Ministarstvo poljoprivrede.

Rok za prijave bio je 15. studenoga, a do tada se na natječaj prijavilo 14 ekoproizvođača sa zagrebačkog područja, iz Dalmacije je pristiglo 16 prijava, a 11 proizvođača je iz područja Slavonije. Gotovo polovina proizvođača koji su se prijavili bavi se proizvodnjom i preradom ekološkog voća i povrća (31 prijava), a znatan broj prijava odnosi se i na proizvodnju ekološkog vina i maslinova ulja, gdje prednjače dalmatinski proizvođači.

Za Zelenu ideju prijavili su se uglavnom ekoproizvođači koji planiraju povećanje proizvodnje ili su novi na tržištu, pa su u potrazi za savjetima stručnjaka.

“Naši proizvođači svjesni su da im nedostaje prepoznatljivost i isticanje u odnosu na konkurenciju te da promociju svojih proizvoda trebaju podići na višu razinu. Uz pomoć marketinških stručnjaka HURA-e vjerujem da će im se otvoriti novi kanali kojima mogu doprijeti do potencijalnih kupaca”, istaknuo je Luka Duboković, direktor agencije BBDO Zagreb.

Nakon evaluacije prijava koju će napraviti stručni žiri, bit će izabrani ekološki proizvođači kojima će besplatnu marketinšku pomoć (poput osmišljavanja ambalaže ili web stranice) pružiti neka od 16 agencija uključenih u projekt.

“Marketinške aktivnosti često prati loša reputacija usmjerenosti samo na novac i prodaju pod bilo koju cijenu – u ovom slučaju radi se o projektu od važnosti za društvo u cjelini i to s više aspekata – ne samo gospodarskog, već i izgradnje svijesti o važnosti i održivosti ekološke proizvodnje”, napomenula je Martina Pavić, kreativna direktorica agencije Grey Zagreb.

Realizirani projekti bit će predstavljeni na eventu/izložbi u Zagrebu sredinom travnja te u sklopu festival Dani komunikacija i Weekend Media Festival.

U projekt Zelena ideja uključene su agencije Proximity Zagreb, Libra, Bruketa&Žinić OM, K&K Promotion, BBDO Zagreb, Grey Zagreb, SRT, Digitel&, Omega Media, TBWA Zagreb, TF marketing, Web Burza, Imago reklamna agencija, Studio Marketing JWT Zagreb, Gingernet i Status Grupa.

Eko Sever: Pioniri koji to više nisu

Nakon skromnih početaka ekološka proizvodnja je danas iznimno dobro prihvaćena kod potrošača, a sve bolje razumijevanje nalazi i kod državnih i akademskih institucija

Njemačka bio-poljoprivreda na zalasku

Slaba dobit i strogi zakonski propisi su ono što sve više zagorčava život njemačkih bio poljoprivrednika. To su ujedno i razlozi zašto sve više njih okreće leđa ekološkom načinu rada i vraća se na staro…

Potražnja za bio proizvodima u Njemačkoj zapravo sve više raste. Živežne namirnice bez kemijskih dodataka, kao i zaštita prirode i okoliša, teme su koje postaju sve važnije i zbog kojih je i volumen tržišta tim namirnicama u posljednje četiri godine porastao za oko 21 posto.

U odnosu na druge zemlje, Nijemci se po pitanju potražnje za bio proizvodima nalaze u samom vrhu svjetske ljestvice – iznad njih se nalaze još samo Sjedinjene Američke Države.

Pa ipak, njemački bio poljoprivrednici ovu popularnost gotovo da i ne osjećaju na vlastitoj koži. I ne samo to. Usprkos trendu koji je u porastu, ovdje je do sada svega osam posto poljoprivrednika prešlo na ekološki, odnosno bio način proizvodnje. No, njihovo voće, povrće kao i meso su u odnosu na one iz inozemstva preskupi.

U međuvremenu svaki lanac živežnim namirnicama u Njemačkoj raspolaže i prodaje “svoje” bio proizvode koji najčešće dolaze iz prekooceanskih zemalja, gdje su jeftiniji. A to naravno snižava cijene domaćih proizvođača.

Bio poljoprivrednici odustaju
Stefan Röhke je jedan od onih koji je upravo iz tog razloga okrenuo leđa biološkom načinu proizvodnje i ponovno počeo proizvoditi na klasičan način. On je s 19 godina naslijedio roditeljsko imanje u Wendlandu u pokrajini Donja Saska i malo po malo s klasičnog načina proizvodnje uspio prijeći na ono biološko.

Kako kaže, njemu osobno je bilo jako stalo do toga da ne koristi pesticide i umjetna gnojiva. No danas, 11 godina kasnije, on je promijenio mišljenje.

“Bio sam nezadovoljan s dobiti, imali smo problema sa žetvom, s uzgojem pa sam se odlučio vratiti na stari način proizvodnje. No, i danas zapravo još uvijek mislim da je biološki, ekološki način proizvodnje bolji. Svaki put kad moram koristiti neko umjetno, kemijsko gnojivo, ne osjećam se dobro”, kaže on.

Tijekom tih 11 godina on je uspio dobiti u prosjeku oko dvije tone bio pšenice, no obzirom na cijene to mu ipak nije bilo dovoljno za život. Njega su mu zagorčavali, kako kaže, i strogi zakonski propisi.

“Zemlja u Wendlandu nije bogata mineralima, no usprkos tome kao bio zemljoradnik, nisam smio upotrebljavati mnogo umjetnog gnojiva. S oko 40 kilograma gnojiva koliko sam smio koristiti, nisam mogao dobiti pošten uzgoj, barem ne toliki da od toga mogu živjeti“, kaže Stefan Röhke i dodaje da otkako ponovno proizvodi na klasičan način njegova zarada se udvostručila.

Znanstvenici istražuju razloge
Institut Thünen iz Braunschweiga bavio se posljednjih godina istraživanjima zašto sve veći broj njemačkih bio imanja prelazi na stari, klasični način proizvodnje.

Hiltrud Nieberg, jedna od autorica posljednje studije na ovu temu, tvrdi kako u međuvremenu godišnje oko 600 seoskih imanja prelazi na stari način proizvodnje. Prema rezultatima istraživanja, razlozi leže prvenstveno u manjku razvojnih perspektiva, u problemima vezanim za zakonske obveze i naravno, niska dobit.

“Mislim da se moraju uopće poboljšati uvjeti rada poljoprivrednika. Kolike su premije za one koji posluju na bio, ekološki način, to ovisi od jedne savezne pokrajine do druge te i o tome koja se stranka trenutno tamo nalazi na vlasti. Ovisno o politici, visina tih premija se podiže, spušta, potpuno zaustavlja… To za proizvođače znači veliku nesigurnost”, kaže Nieberg.

Promjene u agrarnoj politici EU-a
Koncem lipnja ove godine, Europski parlament i Europsko vijeće su se usuglasili u zajedničkim odrednicama agrarne politike. Odluke koje su tada donesene još doduše nisu stupile na snagu, no već sada je sigurno da će se mnoge promjene dogoditi.

Tako je primjerice planirano da sredstva iz takozvanog “drugog financijskog stupa” budu skraćena za oko 15 posto. Riječ je upravo o sredstvima kojima su se do sada bio poljoprivrednicima isplaćivale premije. Ova je odluka naravno naišla na velike kritike u redovima saveza bio proizvođača.

Ono što je pozitivno je da EU ostavlja svojim članicama slobodu da ipak same odluče hoće li smanjiti te premije ili ne. Njemačka ministrica poljoprivrede, Ilse Aigner, nagovijestila je doduše kako u Njemačkoj do tih kraćenja neće doći.

No, hoće li to samo po sebi biti dovoljno da se ne samo održi, već i poveća broj bio proizvođača, to je veliko pitanje. U svakom slučaju, cilj koji je postavila savezna vlada, a to je da se u Njemačkoj 20 posto poljoprivrednih imanja pretvori u ona s bio, ekološkim načinom proizvodnje, teško će se postići, ne promijeni li se uskoro mnogo toga. (Deutsche Welle)

Predstavljanje Spar Natur*pur linije bio proizvoda

06.09.2013  
Rubrika TV

Trgovački lanac Spar Hrvatska predstavio je 6. rujna 2013. godine liniju bio proizvoda SPAR Natur*pur čije je zaštitno lice bivša hrvatska skijaška zvijezda Ana Jelušić.

Anton Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska, predstavljajući liniju, kazao je kako su novost u Natur*pur asortimanu svježi proizvodi kao što su pekarski i mliječni, te smrznuti i mesni artikli.

Ukupno se u asortimanu nalazi više od 350 bio artikala. Uz Natur*pur liniju, kazao je Fenzl, Spar Hrvatska dao je priliku i hrvatskim proizvođačima koji svoje bio proizvode mogu ponuditi kupcima pod oznakom “Proizvod prirode”.

Forum o organskim proizvodima

Istraživanje GfK-a pokazalo je kako 15 posto urbane populacije često kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu

Tvrtka Biovega iz Zagreba u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je forum “Trendovi u primjeni organske hrane, dodataka prehrani i prirodne kozmetike u Hrvatskoj” koji je danas održan u prostorima HGK u Zagrebu, izvijestili su iz HGK.

Cilj foruma bio je okupiti gospodarske subjekte koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje.

“Na ovom skupu promišljat će se slabe karike bolje reći nedovoljno razvijeni oblici poljoprivredne proizvodnje i predočiti važnost eko proizvodnje općenito te ukazati na značaj ekološke svijesti potrošača”, rekla je Žaklina Jurišić, zamjenica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Jurišić je istaknula značaj stalnog poboljšavanja zdravstvene sigurnosti hrane, eliminacije nestandardiziranih procesa proizvodnje pri čemu je istodobno nužno sustavno jačati brendiranje.

Podsjetila je kako u Hrvatskoj postoje veliki potencijali daljeg razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje koja trenutno zauzima 2,5 posto odnosno oko tri tisuće hektara poljoprivrednih površina.

Za usporedbu, u EU taj postotak iznosi 5,4 posto a jedna od vodećih zemalja je Češka u kojoj devet posto poljoprivrednih površina zauzima ekološka proizvodnja. Jurišić je ustvrdila kako se nedovoljan broj gospodarskih subjekata u Hrvatskoj bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i ekološkom proizvodnjom općenito te je dodala kako je organiziranje ovog skupa samo jedna od akcija uz pomoć kojih HGK nastoji pomoći razvoju ekološke poljoprivrede, ali i poljoprivrede te gospodarstva u cjelini.

U svijetu se 2011. godine 1,8 milijuna poljoprivrednika u 162 zemlje svijeta na 37 milijuna hektara površine bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, naglasila je Žana Hinek, članica Uprave Biovege.

U Europi je 2011. godine bilo 10,6 milijuna hektara površina pod ekološkim nadzorom, a samo te godine registrirano je oko 290 tisuća novih eko proizvođača.

Vrijednost globalnog tržišta eko proizvoda 2011. godine iznosila je 45 milijardi eura, a vodeće tržište je SAD. Te godine vrijednost europskog tržišta eko proizvoda iznosila je 21,5 milijardi eura a vodeće tržište bila je Njemačka. Zemlje s najvećom godišnjom potrošnjom eko proizvoda po stanovniku su Švicarska i Danska s više od 160 eura.

Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta GfK, govorila je o potencijalima industrije ekoloških proizvoda u Hrvatskoj. Građani širom svijeta postaju sve zabrinutiji u vezi očuvanja prirode pa stoga ne iznenađuje što je zaštita okoliša jedna od najčešćih tema u svakodnevnim razgovorima prvenstveno u razvijenim zemljama.

U narednih tri do pet godina formirat će se novi društveni sloj prozvan eko građani kojima će briga o okolišu biti na prvom mjestu te ujedno predstavljati životni stil.

Eko građani pored ekonomskog aspekta očuvanja prirodnih resursa poput primjerice smanjivanja troškova za vodu te struju i prilikom kupovine različitih industrijskih proizvoda pažljivo razmatraju njihov utjecaj na okoliš.

Njemačka je apsolutni lider u zaštiti okoliša, a u Kini postupno raste ekološka svijest pri čemu su brojne djelatnosti ispod svjetskog prosjeka brige o okolišu, kazala je Rajković te je ekskluzivno predstavila rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u Hrvatskoj krajem 2012. godine.

Istraživanje je pokazalo da 15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu. Njih najviše zabrinjava zagađivanje voda i mogući štetan utjecaj kemikalija na hranu.

Čak 41 posto ispitanika smatra da raste ekološka svijest u Hrvatskoj. Građani smatraju da Vlada donošenjem odgovarajuće regulative te tvrtke provođenjem društveno odgovornog poslovanja moraju prednjačiti u očuvanju okoliša.

U Hrvatskoj se već pojavila urbana populacija kojoj je senzibiliziranost prema ekološkim problemima važan aspekt ne samo promišljanja svakodnevice, već je to i način života.

Pored toga, postoji i populacijski segment koji shvaća važnost očuvanja okoliša pa ta dva društvena sloja predstavljaju okosnicu daljeg razvoja ekološke svijesti.

Riječ je u pravilu o ljudima višeg obrazovanja koji ostvaruju uspješne profesionalne karijere. Najviše ih je u Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i Dalmaciji te su spremni platiti više za eko proizvode.

Mlađi ljudi u dobi od 15 do 29 godina ne brinu previše o ekološkim problemima, a zabava im je na prvom mjestu te ih je najviše u Slavoniji i Dalmaciji. Pored zabave ponajviše su zainteresirani za nove tehnologije, internet, a važna im je i materijalna situiranost, iskrenost i sloboda pri čemu samo ponekad kupuju ekološke proizvode.

« Previous PageNext Page »