Njemačka bio-poljoprivreda na zalasku

Slaba dobit i strogi zakonski propisi su ono što sve više zagorčava život njemačkih bio poljoprivrednika. To su ujedno i razlozi zašto sve više njih okreće leđa ekološkom načinu rada i vraća se na staro…

Potražnja za bio proizvodima u Njemačkoj zapravo sve više raste. Živežne namirnice bez kemijskih dodataka, kao i zaštita prirode i okoliša, teme su koje postaju sve važnije i zbog kojih je i volumen tržišta tim namirnicama u posljednje četiri godine porastao za oko 21 posto.

U odnosu na druge zemlje, Nijemci se po pitanju potražnje za bio proizvodima nalaze u samom vrhu svjetske ljestvice – iznad njih se nalaze još samo Sjedinjene Američke Države.

Pa ipak, njemački bio poljoprivrednici ovu popularnost gotovo da i ne osjećaju na vlastitoj koži. I ne samo to. Usprkos trendu koji je u porastu, ovdje je do sada svega osam posto poljoprivrednika prešlo na ekološki, odnosno bio način proizvodnje. No, njihovo voće, povrće kao i meso su u odnosu na one iz inozemstva preskupi.

U međuvremenu svaki lanac živežnim namirnicama u Njemačkoj raspolaže i prodaje “svoje” bio proizvode koji najčešće dolaze iz prekooceanskih zemalja, gdje su jeftiniji. A to naravno snižava cijene domaćih proizvođača.

Bio poljoprivrednici odustaju
Stefan Röhke je jedan od onih koji je upravo iz tog razloga okrenuo leđa biološkom načinu proizvodnje i ponovno počeo proizvoditi na klasičan način. On je s 19 godina naslijedio roditeljsko imanje u Wendlandu u pokrajini Donja Saska i malo po malo s klasičnog načina proizvodnje uspio prijeći na ono biološko.

Kako kaže, njemu osobno je bilo jako stalo do toga da ne koristi pesticide i umjetna gnojiva. No danas, 11 godina kasnije, on je promijenio mišljenje.

“Bio sam nezadovoljan s dobiti, imali smo problema sa žetvom, s uzgojem pa sam se odlučio vratiti na stari način proizvodnje. No, i danas zapravo još uvijek mislim da je biološki, ekološki način proizvodnje bolji. Svaki put kad moram koristiti neko umjetno, kemijsko gnojivo, ne osjećam se dobro”, kaže on.

Tijekom tih 11 godina on je uspio dobiti u prosjeku oko dvije tone bio pšenice, no obzirom na cijene to mu ipak nije bilo dovoljno za život. Njega su mu zagorčavali, kako kaže, i strogi zakonski propisi.

“Zemlja u Wendlandu nije bogata mineralima, no usprkos tome kao bio zemljoradnik, nisam smio upotrebljavati mnogo umjetnog gnojiva. S oko 40 kilograma gnojiva koliko sam smio koristiti, nisam mogao dobiti pošten uzgoj, barem ne toliki da od toga mogu živjeti“, kaže Stefan Röhke i dodaje da otkako ponovno proizvodi na klasičan način njegova zarada se udvostručila.

Znanstvenici istražuju razloge
Institut Thünen iz Braunschweiga bavio se posljednjih godina istraživanjima zašto sve veći broj njemačkih bio imanja prelazi na stari, klasični način proizvodnje.

Hiltrud Nieberg, jedna od autorica posljednje studije na ovu temu, tvrdi kako u međuvremenu godišnje oko 600 seoskih imanja prelazi na stari način proizvodnje. Prema rezultatima istraživanja, razlozi leže prvenstveno u manjku razvojnih perspektiva, u problemima vezanim za zakonske obveze i naravno, niska dobit.

“Mislim da se moraju uopće poboljšati uvjeti rada poljoprivrednika. Kolike su premije za one koji posluju na bio, ekološki način, to ovisi od jedne savezne pokrajine do druge te i o tome koja se stranka trenutno tamo nalazi na vlasti. Ovisno o politici, visina tih premija se podiže, spušta, potpuno zaustavlja… To za proizvođače znači veliku nesigurnost”, kaže Nieberg.

Promjene u agrarnoj politici EU-a
Koncem lipnja ove godine, Europski parlament i Europsko vijeće su se usuglasili u zajedničkim odrednicama agrarne politike. Odluke koje su tada donesene još doduše nisu stupile na snagu, no već sada je sigurno da će se mnoge promjene dogoditi.

Tako je primjerice planirano da sredstva iz takozvanog “drugog financijskog stupa” budu skraćena za oko 15 posto. Riječ je upravo o sredstvima kojima su se do sada bio poljoprivrednicima isplaćivale premije. Ova je odluka naravno naišla na velike kritike u redovima saveza bio proizvođača.

Ono što je pozitivno je da EU ostavlja svojim članicama slobodu da ipak same odluče hoće li smanjiti te premije ili ne. Njemačka ministrica poljoprivrede, Ilse Aigner, nagovijestila je doduše kako u Njemačkoj do tih kraćenja neće doći.

No, hoće li to samo po sebi biti dovoljno da se ne samo održi, već i poveća broj bio proizvođača, to je veliko pitanje. U svakom slučaju, cilj koji je postavila savezna vlada, a to je da se u Njemačkoj 20 posto poljoprivrednih imanja pretvori u ona s bio, ekološkim načinom proizvodnje, teško će se postići, ne promijeni li se uskoro mnogo toga. (Deutsche Welle)

Predstavljanje Spar Natur*pur linije bio proizvoda

06.09.2013  
Rubrika TV

Trgovački lanac Spar Hrvatska predstavio je 6. rujna 2013. godine liniju bio proizvoda SPAR Natur*pur čije je zaštitno lice bivša hrvatska skijaška zvijezda Ana Jelušić.

Anton Helmut Fenzl, predsjednik Uprave Spar Hrvatska, predstavljajući liniju, kazao je kako su novost u Natur*pur asortimanu svježi proizvodi kao što su pekarski i mliječni, te smrznuti i mesni artikli.

Ukupno se u asortimanu nalazi više od 350 bio artikala. Uz Natur*pur liniju, kazao je Fenzl, Spar Hrvatska dao je priliku i hrvatskim proizvođačima koji svoje bio proizvode mogu ponuditi kupcima pod oznakom “Proizvod prirode”.

Forum o organskim proizvodima

Istraživanje GfK-a pokazalo je kako 15 posto urbane populacije često kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu

Tvrtka Biovega iz Zagreba u suradnji s Hrvatskom gospodarskom komorom organizirala je forum “Trendovi u primjeni organske hrane, dodataka prehrani i prirodne kozmetike u Hrvatskoj” koji je danas održan u prostorima HGK u Zagrebu, izvijestili su iz HGK.

Cilj foruma bio je okupiti gospodarske subjekte koji posluju s ekološkim proizvodima ili su im oni od primarnog interesa za buduće poslovanje.

“Na ovom skupu promišljat će se slabe karike bolje reći nedovoljno razvijeni oblici poljoprivredne proizvodnje i predočiti važnost eko proizvodnje općenito te ukazati na značaj ekološke svijesti potrošača”, rekla je Žaklina Jurišić, zamjenica direktorice Sektora za poljoprivredu, prehrambenu industriju i šumarstvo HGK.

Jurišić je istaknula značaj stalnog poboljšavanja zdravstvene sigurnosti hrane, eliminacije nestandardiziranih procesa proizvodnje pri čemu je istodobno nužno sustavno jačati brendiranje.

Podsjetila je kako u Hrvatskoj postoje veliki potencijali daljeg razvoja ekološke poljoprivredne proizvodnje koja trenutno zauzima 2,5 posto odnosno oko tri tisuće hektara poljoprivrednih površina.

Za usporedbu, u EU taj postotak iznosi 5,4 posto a jedna od vodećih zemalja je Češka u kojoj devet posto poljoprivrednih površina zauzima ekološka proizvodnja. Jurišić je ustvrdila kako se nedovoljan broj gospodarskih subjekata u Hrvatskoj bavi ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom i ekološkom proizvodnjom općenito te je dodala kako je organiziranje ovog skupa samo jedna od akcija uz pomoć kojih HGK nastoji pomoći razvoju ekološke poljoprivrede, ali i poljoprivrede te gospodarstva u cjelini.

U svijetu se 2011. godine 1,8 milijuna poljoprivrednika u 162 zemlje svijeta na 37 milijuna hektara površine bavilo ekološkom poljoprivrednom proizvodnjom, naglasila je Žana Hinek, članica Uprave Biovege.

U Europi je 2011. godine bilo 10,6 milijuna hektara površina pod ekološkim nadzorom, a samo te godine registrirano je oko 290 tisuća novih eko proizvođača.

Vrijednost globalnog tržišta eko proizvoda 2011. godine iznosila je 45 milijardi eura, a vodeće tržište je SAD. Te godine vrijednost europskog tržišta eko proizvoda iznosila je 21,5 milijardi eura a vodeće tržište bila je Njemačka. Zemlje s najvećom godišnjom potrošnjom eko proizvoda po stanovniku su Švicarska i Danska s više od 160 eura.

Tatjana Rajković, direktorica istraživanja tržišta GfK, govorila je o potencijalima industrije ekoloških proizvoda u Hrvatskoj. Građani širom svijeta postaju sve zabrinutiji u vezi očuvanja prirode pa stoga ne iznenađuje što je zaštita okoliša jedna od najčešćih tema u svakodnevnim razgovorima prvenstveno u razvijenim zemljama.

U narednih tri do pet godina formirat će se novi društveni sloj prozvan eko građani kojima će briga o okolišu biti na prvom mjestu te ujedno predstavljati životni stil.

Eko građani pored ekonomskog aspekta očuvanja prirodnih resursa poput primjerice smanjivanja troškova za vodu te struju i prilikom kupovine različitih industrijskih proizvoda pažljivo razmatraju njihov utjecaj na okoliš.

Njemačka je apsolutni lider u zaštiti okoliša, a u Kini postupno raste ekološka svijest pri čemu su brojne djelatnosti ispod svjetskog prosjeka brige o okolišu, kazala je Rajković te je ekskluzivno predstavila rezultate istraživanja o potrošačkim i životnim navikama vezanim uz zaštitu okoliša koje je provedeno u Hrvatskoj krajem 2012. godine.

Istraživanje je pokazalo da 15 posto urbane populacije (često) kupuje robu s oznakom bio ili eko te organsku hranu. Njih najviše zabrinjava zagađivanje voda i mogući štetan utjecaj kemikalija na hranu.

Čak 41 posto ispitanika smatra da raste ekološka svijest u Hrvatskoj. Građani smatraju da Vlada donošenjem odgovarajuće regulative te tvrtke provođenjem društveno odgovornog poslovanja moraju prednjačiti u očuvanju okoliša.

U Hrvatskoj se već pojavila urbana populacija kojoj je senzibiliziranost prema ekološkim problemima važan aspekt ne samo promišljanja svakodnevice, već je to i način života.

Pored toga, postoji i populacijski segment koji shvaća važnost očuvanja okoliša pa ta dva društvena sloja predstavljaju okosnicu daljeg razvoja ekološke svijesti.

Riječ je u pravilu o ljudima višeg obrazovanja koji ostvaruju uspješne profesionalne karijere. Najviše ih je u Zagrebu, a najmanje u Slavoniji i Dalmaciji te su spremni platiti više za eko proizvode.

Mlađi ljudi u dobi od 15 do 29 godina ne brinu previše o ekološkim problemima, a zabava im je na prvom mjestu te ih je najviše u Slavoniji i Dalmaciji. Pored zabave ponajviše su zainteresirani za nove tehnologije, internet, a važna im je i materijalna situiranost, iskrenost i sloboda pri čemu samo ponekad kupuju ekološke proizvode.

Ekozona predstavila novu liniju prirodnih zaslađivača

Agavin, rižin i ječmeni slad prirodni su zaslađivači i pravi izbor za sve koji žele uživati u zdravim slasticama, bez grižnje savjesti. Pripremajte blagdanske kolače na prirodan način.

EKOZONA, prva domaća ekološki certificirana robna marka, na edukativnoj je radionici za medije u prostorijama Konzumove Akademije premijerno predstavila svoju najnoviju kategoriju proizvoda iz linije sladova.

Radi se o prirodnim zaslađivačima s visokim udjelom složenih ugljikohidrata koji su kao takvi odlična zamjena za šećer i umjetna sladila.

Interaktivnu radionicu primjene sladova u pripremi blagdanskih slastica vodila je Jadranka Boban Pejić, predsjednica Uprave tvrtke Biovega i prvo ime prirodne prehrane u Hrvatskoj, dok je Ivona Janjić, direktorica marketinga Konzuma, ispred domaćina uvodno pozdravila prisutne i naglasila: “Konzum želi svojom ponudom zadovoljiti različite potrebe kupaca stoga je prepoznavši njihov interes  za ekološkim i cjelovitim proizvodima, u više od 100 trgovina diljem Hrvatske uvrstio liniju proizvoda Ekozona, čija su prirodna sladila i čajevi najnoviji dodatak ovoj ponudi. Svim potrošačima koji svoju prehranu temelje na konzumaciji ekoloških proizvoda, Konzum je omogućio da njihova nabavka i svakodnevna upotreba bude jednostavna i dostupna.”

Novi sladovi na hrvatskom tržištu dolaze u tri različite vrste: EKOZONA ječmeni slad, EKOZONA rižin slad i EKOZONA agavin sirup u pakiranju od 450 grama te su u ekskluzivnoj ponudi Konzumovih prodavaonica.

Događaj je ujedno bio i prilika da se u nadolazeće blagdansko vrijeme intenzivne pripreme kolača podsjeti kako želju za slatkim možemo zadovoljiti na brojne načine,  istražujući nove i prirodne okuse koji u potpunosti omogućuju i gurmansku dimenziju uživanja.

Okupljeni su tako imali prilike saznati više o samoj pripremi prirodnih slastica te kušati rižine kuglice i blagdanske roščiće s bademima spravljene od ekoloških i cjelovitih žitarica, zaslađene prirodnim zaslađivačima.

Jadranka Boban Pejić je istaknula kako je nova linija EKOZONA sladova proizvedena od 100% organskog i kontroliranog porijekla.

“Slatko je prirodna potreba i dio tradicije, pa se ne trebamo lišiti uživanja u slatkišima nego ih pripravljati s prirodnim sastojcima. Zamijenite šećer poželjnijim i zdravijim sladilima, poput sladova od žitarica ili agavina sirupa i uživajte u prirodnom bogatstvu okusa”, pojasnila je.

Industrija organske hrane često koristi sladove žitarica kao zaslađivače koji se dobivaju na potpuno prirodan način. EKOZONA ekološki sladovi izvor su složenih ugljikohidrata koje odlikuje i nizak glikemijski indeks:

EKOZONA ječmeni slad – Idealan je za biskvite, peciva i kruhove. Pruža bogati karamel okus te je kao takav idealan za zaslađivanje tople limunade primjenjive kod lagane detoksikacije i borbe protiv prehlada.

EKOZONA rižin slad – Pogodan i za najmlađe. Blagog okusa, idealan za pripremu krema, pudinga, kašica i pahuljica. Ekozona rižin slad bogat je B vitaminom.

EKOZONA agavin sirup – U seriji sladova najslađi je od prirodnih zaslađivača. Agavin sirup lako se primjenjuje od sladoleda do torti jer ne pokriva okuse namirnica.

Danas se organski proizvodi mogu nabaviti u većini supermarketa. S druge strane, EKOZONA bilježi i 20 posto rasta prodaje u ovoj godini, a ukupno je od 2010. – 2011. godine prodaja porasla za čak 70 posto.

Takav je porast, među ostalim, izazvan i interesom potrošača za ekološkim i cjelovitim proizvodima te sukladan sve većoj dostupnosti ovih proizvoda kroz velike trgovačke lance i prehrambene tvrtke. Najprodavaniji proizvodi EKOZONE u 2012. godini su sjemenke i laneno ulje, riža, ječam i proso te sokovi i pahuljice.

Podsjetimo, EKOZONA je prvi domaći certificirani brend ekoloških proizvoda kojem je cilj da u plasmanu domaćih ekoloških proizvoda pomaže hrvatskim eko-poljoprivrednicima i tako u svojem asortimanu osigurava čim veću zastupljenost domaćih eko proizvoda.

Svi proizvodi u sklopu EKOZONE uzgajaju se bez pesticida i aditiva te zadovoljavaju stroge kriterije ekološkog uzgoja, u sklopu kojeg se nailazi ukupno 109 različitih proizvoda u 17 različitih kategorija.

EKOZONA je brend koji je od 2009. na tržištu, a danas je dostupan građanima u više od 100 prodavaonica Konzuma. Poslovnu 2012. godinu obilježilo je ukupno 17 novih proizvoda EKOZONE te četiri sasvim nove kategorije: zimnice, čajevi, pekmezi te sladovi.

PROMO


GfK: Ekološki proizvodi poželjni, ali skupi

23.08.2012  
Rubrika I&A

trgovina-kupnja-zeleno-midiKupnje ekološki zaštićenih proizvoda naglo su porasle na dva vodeća svjetska tržišta, onih Kine i Brazila. No, široko rasprostranjeno mišljenje da su ti proizvodi suviše skupi moglo bi ugroziti njihovo daljnje usvajanje.

Zaključak je to novog globalnog GfK-ovog istraživanja “Green Gauge Global”/zelena mjerila koje analizira “zelena” razmišljanja i ponašanja na 25 ključnih svjetskih tržišta.

Ovo je treća godina kako GfK provodi to istraživanje u 25 zemalja kroz 35 tisuća intervjua i tako segmentira potrošače prema “zelenom” razmišljanju i ponašanju.

Zadnji rezultati pokazuju da je udio potrošača koji vrednuju ekološku zaštitu kod odluke o kupnji, u odnosu na 2011. godinu, porastao za 6 posto u Kini i za 5 posto u Brazilu. Meksiko i Južna Afrika bilježe također značajan rast.

Ipak, globalno gledano, čak šest od deset potrošača osjeća da su ekološki prijateljski proizvodi suviše skupi – odnos je ostao otprilike isti kao i prethodne godine. U osnovi, taj je porast snažniji baš u zemljama gdje se odvija i sve veći skok kupnje -  u Kini (5% veći) te u Južnoj Africi (7% veći).

Ovo saznanje trebalo bi pomoći kompanijama koje proizvode ekološki prijateljske proizvode da pažljivo pripreme svoje marketinške akcije kako bi se i nadalje održale na ključnim tržištima, poručuju iz GfK.

Istraživanje je pokazalo da na globalnoj razini danas ima oko 30% potrošača koji čine segment “Glamour Green”, tj. onih koji vide “zeleno” kao stil života i statusni indikator.

Sljedeći segment “Jaded” reprezentira oko 23% potrošača; to su skeptici koji “zeleno” smatraju manje važnim (u odnosu na prošlu godinu segment je porastao za 2%).

Ostali važni segmenti su “Green inDeeds” – osobe koje pokazuju najveću zabrinutost za okruženje i vrlo će vjerojatno o tome razmišljati kod buduće kupnje proizvoda,  te “Carbon Cultured” koji imaju veću svijest o važnosti okoliša, ali zaostaju u svom konkretnom ponašanju.

Konačno, tu su još “Green in Need”, odnosno osobe koje imaju želju, ali nedostaje im znanje da postanu više “zeleni”.

Istraživanje je pokrilo sljedeća osnovna područja: zabrinutost zbog zagađenja okoliša i globalnog zatopljenja, stavovi prema kompanijama i vladama vezano uz temu zaštite okoliša, barijere za “zeleni” život (poput znanja i vremena), stavovi prema “zelenim” proizvodima (uključivo percepcija kvalitete, skupoće i socijalne prihvatljivosti), te “zeleno” ponašanje (uključivo kako često potrošači recikliraju, čuvaju resurse, razgovaraju s drugima o ekološkim pitanjima).

Zemlje uključene u istraživanje su Argentina, Australija, Brazil, Kina, Češka, Egipat, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Poljska, Rusija, Južna Afrika, Južna Koreja, Španjolska, Švedska, Tajvan, Tajland, Turska, Velika Britanija i SAD.

Istraživanje na ovu temu Centar za istraživanje tržišta GfK uskoro planira provesti i u Hrvatskoj.

« Previous PageNext Page »