Mavrović gasi proizvodnju kruha i otpušta 30-ak radnika

Bivši boksač Željko Mavrović pokušava naći partnere kako bi sačuvao ekoprojekt

“Recesija mi nije slomila krila u jednom trenu, ali me pomalo glodala i glodala na svim razinama te je dobar dio poslovnog projekta koji sam vodio urušila. Nešto na čemu smo svih ovih godina živjeli, a to je proizvodnja kruha koja je bila finalizacija i kruna naše priče, u idućih desetak dana zatvaram”, rekao je Večernjem listu Željko Mavrović, slavni svjetski boksač koji je prije desetak godina krenuo u ekološku poljoprivredu.

“Već se neko vrijeme borim s vjetrenjačama. Silno se trudim sačuvati ekoprojekt, barem njegov temelj, za neka bolja vremena za koja se nadam da će doći.

Zbog toga sam posljednjih mjeseci obilazio naše najpoznatije poljoprivredne i prehrambene tvrtke nudeći im imanje na kupnju ili u partnerstvo”, kaže Mavrović.

No osim empatija za sada nitko nije pokazao interes za ovu, zasigurno, našu najkompletniju ekopriču koja nije uključivala samo proizvodnju nego i edukaciju i iz čega su nikli brojni ekopoljoprivrednici. Opovrgnuo je neke napise da je nekomu dužan.

Mavrović će u idućih desetak dana otpustiti tridesetak radnika, a ostat će ih raditi još dvadesetak. Za sada radnici plaću, doduše, minimalac, redovito dobivaju, s nekoliko dana zaostatka.

Sada se sva proizvodnja povlači u Sloboštinu kraj Požege, odakle je sve i počelo. Ovdje je više od 400 hektara površina, od čega je stotinjak hektara u Mavrovićevu vlasništvu, a ostalo je u koncesiji.

Ovih dana ovdje će se, gdje već postoji 150 krava pasmine argus, doseliti i 150 muznih krava, u planu je preseliti i dio svinjogojske proizvodnje, a ostali će se dio ugasiti.

Sloboština se želi sačuvati kao temelj na kojem će poslije izrasti neka nova priča s možda nekim novim vlasnicima.

Iako mnogi vjeruju da Mavrović ima nekih skrivenih financijskih rezervi, on tvrdi da svih ovih godina kada je poslovao s dobiti nije novac stavljao na stranu nego ga je, kao i onaj što ga je zaradio u boksu, ulagao u ekoimanje jer nikada nije očekivao da će projekt zapasti u financijske poteškoće, piše Večernjak.

One su posljedica manje kupovne moći građana koji silom prilika sada kupuju jeftiniju hranu, a ne eko koja je skuplja. Zbog nastale situacije dio površina u proljetnoj sjetvi, oko 20 posto, na kojima je zasijan kukuruz i soja, više nije čisto ekološki. (Bankamagazin)

Dukat predstavio mlijeko iz ekološkog uzgoja

Dukat mliječna industrija predstavila je prvo hrvatsko mlijeko iz ekološkog uzgoja – Dukat BIO mlijeko

Dukat BIO mlijeko proizvod je domaćih mliječnih farmi certificiranih za ekološku proizvodnju mlijeka i jedino je domaće mlijeko koje nosi oznake “Hrvatski EKO proizvod” i “Mlijeko hrvatskih farmi”, garanciju ekološke kvalitete i domaćeg podrijetla proizvoda.

Nakon prošlogodišnjeg predstavljanja prvog trajnog mlijeka u boci, Dukat u ovoj godini ponovno radi velik korak naprijed i prvi put u domaćoj mliječnoj industriji otvara segment mliječnih proizvoda iz ekološkog uzgoja, ističe se u priopćenju Dukata.

“Jačanjem ekološke osviještenosti potrošača snažno raste potražnja za ekološkim proizvodima. Kao najvećem otkupljivaču svježeg sirovog mlijeka u Hrvatskoj, naša je obveza s jedne strane potrošaču ponuditi proizvod kakav traži, a s druge strane potaknuti i podržati naše kooperante u prelasku s konvencionalne na održivu, ekološku proizvodnju mlijeka”, rekao je Alen Fontana, generalni direktor Dukata, izrazivši pritom zadovoljstvo što su prve hrvatske ekološke mliječne farme upravo one Dukatovih kooperanata.

On je istaknuo kako se svježe sirovo mlijeko iz ekološkog uzgoja trenutno otkupljuje s četiri velike ekološke mliječne farme s područja Slavonije, a u postupku certifikacije još je desetak mliječnih farmi kooperanata Dukata.

Narušavanje ravnoteže prirodne flore i faune, zdravlja i plodnosti tla te čistoće voda i zraka osnažilo je spoznaje o važnosti ekologije pa tako i ekološke poljoprivrede. Njezin intenzivan razvoj započinje 90-ih godina kao odgovor na nepovoljne utjecaje industrijalizacije i intenzivnog razvoja konvencionalne poljoprivredne proizvodnje, tzv. zelene revolucije.

Ekološke mliječne farme predstavljaju zatvoren agroekosustav unutar kojeg se provodi uravnotežen uzgoj bilja i životinja prema strogim načelima i propisima ekološke poljoprivredne proizvodnje.

Ekološki uzgoj biljaka za prehranu životinja, cjelovita, organska prehrana te prirodna gnojidba tla procesi su koji u najvećoj mjeri karakteriziraju ekološku proizvodnju mlijeka i pridonose prirodnoj plodnosti zemlje, čistoći zraka i voda te biološkoj raznolikosti, izbjegavajući upotrebu onečišćivača tla.

“Potrošači koji odabiru prehrambene proizvode iz ekološkog uzgoja, pa tako i Dukat BIO mlijeko, pokazuju visok stupanj ekološke osviještenosti te daju vlastiti doprinos preobrazbi konvencionalne u održivu, ekološku poljoprivredu u Hrvatskoj, zaključio je Fontana.

U Slatini održan sajam Agro Arca

Na sajmu je nastupilo 220 izlagača koji su posebnu pozornost posvetili ekološkoj proizvodnji i pripremi hrane

Međunarodni  sajam inovacija, eko ideja, proizvoda i tehnologija u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji, AGRO ARCA 2011.,  održana je proteklog vikenda u Slatini, čije je središnje događanje bila međunarodna  konferencija ‘Europski dani agro i eko inovacija’.

Agro Arca organizirana je od strane Europske poduzetničke mreže Hrvatske, Udruge inovatora Hrvatske i HGK te pod pokroviteljstvom Ministarstva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja i Ministarstva gospodarstva rada i poduzetništva.

Ove godine na 4. slatinskoj Agro Arci izlagalo je 220 izlagača s 250 autora, koji su predstavili nove poljoprivredne proizvode i inovacije u tehnologijama obrade poljoprivrednih površina i proizvodnje hrane, s posebnim naglaskom na ekološku proizvodnju i pripremu hrane.

Konferencija “Europski dani agro i eko inovacija” bila je posvećena pitanju implementacije inovacija u poljoprivredu kao konkretan doprinos organizatora sveobuhvatnosti zajedničkih aktivnosti na unapređenju agrarne politike u Hrvatskoj i savjetovanju kako koristiti sredstava iz fondova EU.

Istaknuto je da su uvođenjem ARKOD sustava krajem ožujka, hrvatski poljoprivrednici uvedeni u program EU prijave,  nadzora, potpora i digitalnog popisa svih obradivih površina.

Četverodnevna međunarodna konferencija s dvije paralelne plenarne sekcije posvećene agroinovacijama te eko inovacijama i obnovljivim izvorima energije predstavila je naprednu tehnologiju u poljoprivrednoj proizvodnji, navela primjere dobre prakse upravljanja prirodnim resursima na lokalnoj razini i dala objašnjenje uloga paralelnih aktivnosti u promicanju poljoprivredne proizvodnje i obrazovanja.

Po završetku 4. međunarodnog sajma inovacija, eko ideja i tehnologija u poljoprivrednoj i prehrambenoj industriji Agro Arca 2011. najuspješnijim izlagačima dodijeljene su plakete, nagrade i Velika nagrada Agro Arca.

Ove godine Veliku nagradu dobili su Dmitry Usanov, Alexander Skripal, Anatoly Vagarin, Boris Korotin, Vladimir Feklistov i njihovi suradnici s Državnog sveučilišta Saratov u Rusiji za kompleks za testiranje vodenog medija. Nagradu je primio Evgueni A. Kainov, zamjenik generalnog direktora Ruske kuće za međunarodnu znanstvenu i tehnološku suradnju.

Nagrađeni sustav za testiranje vodenog medija namijenjen je za kontrolu kakvoće pitke vode, površinskih i podzemnih voda. Sustav se može uspješno koristiti za ekološke i sanitarne pretrage kakvoće vode i može se primjenjivati u svakodnevnom životu za kontrolu učinkovitosti pročišćavanja vode.

Biološki monitoring omogućava procjenjivanje reakcije živih organizama na promjene u okolišu. Najpogodnija za biološki monitoring je vodena buha, izuzetno osjetljiva na zagađenje okoliša. Vjerojatnost preživljavanja vodene buhe najčešći je kriterij za mjerenje toksičnosti, a učinak toksičnosti mjeri se osobinama otkucaja srca tog organizma.

Slatinska Agro Arca okupila je niz hrvatskih i svjetskih uglednika, kao što su veleposlanik Ukrajine Aleksandr Levčenko, predstavnici češkog i francuskog veleposlanstva, te mnogo udruga inovatora iz nekoliko zemalja, a svi s ciljem povezivanja izlagača s potencijalnim partnerima u gospodarstvu, ali i savjetovanju iz susjednih zemalja u mogućnostima korištenja Europskih fondova u području eko inovacija.

DM za 15. godišnjicu u borbu protiv plastičnih vrećica

U Hrvatskoj se godišnje oko 2000 tona plastike koristi za proizvodnju 200 milijuna komada vrećica, koje često završavaju u okolišu, a svaki stanovnik dnevno proizvede 1,2 grama otpadnih vrećica

Obilježavajući 15 godina poslovanja u Hrvatskoj, lanac drogerija DM koji danas ima 135 prodajnih mjesta u 54 grada i više od tisuću zaposlenih u utorak je predstavio nekoliko projekata od iznimnog društvenog značaja.

U sklopu kampanje “Tu čuvam prirodu” koju je podržalo i Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, DM će građanima podijeliti 100.000 platnenih torbi koje je izradio Uriho, a sve u sklopu Fashion.hr projekta. Svaka od njih trebala bi zamijeniti najmanje 1000 plastičnih vrećica odbačenih u okoliš.

“Pozivamo građane da nam se pridruže u podizanju razine ekološke svijesti, a za vrijeme kampanje svatko tko u DM-ove prodavaonice donese 15 plastičnih vrećica koje ćemo mi ekološki zbrinuti, u zamjenu će dobiti platnenu torbu”, kazao je direktor DM-a Mirko Mrakužić.

Upozoravajući da su plastične vrećice jedna od top tema u zaštiti okoliša, te na negativne efekte koje uzrokuju, Jasenka Nećak, ravnateljica Uprave za atmosferu i gospodarenje otpadom, kazala je da se u Hrvatskoj godišnje oko 2000 tona plastike koristi za proizvodnju 200 milijuna komada vrećica, koje često završavaju u okolišu. Odnosno, svaki stanovnik Hrvatske dnevno proizvede 1,2 grama otpadnih vrećica.

“Neke zemlje potpuno su zabranile proizvodnju plastičnih vrećica, no u Hrvatskoj o tome zasad ne razmišljamo. Svakako su bolja rješenja reciklaža, papirnate vrećice i platnene torbe.

O okolišu možemo skrbiti jedino svi zajedno – Vlada, lokalna samouprava, gospodarstvo i građani”, poručila je Nećak, istaknuvši važnost poticanja na čuvanje okoliša i razumnim korištenjem vrećica za ambalažu, i njihovim sustavnim prikupljanjem kako bi se reciklirale.

Iz DM-a su također najavili da će u sklopu akcije “Hrvatska volontira” njihovi zaposlenici u suradnji s Hrvatskom mrežom volonterskih centara odraditi 15.000 radnih sati na različitim projektima, a za to će dobiti slobodne dane.

Također, u suradnji s udrugom “Lijepa naša” DM je odabrao 15 projekata vezanih za zdrav način prehrane i koristi namirnica iz ekološkog uzgoja, koje će podržati sa 75.000 kuna.

Također, u završnoj fazi je i projekt prikupljanje sredstava za nabavku tandemskog spektrometra, dijagnostičkog uređaja za novorođenčad namijenjenog KBC Zagreb, gdje će biti središte dijagnostike za sve bebe rođene na području Hrvatske. (Bankamagazin)

Hrvatski ekološki proizvodi za Europu

U Hrvatskoj su površine za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda povećane s 51 hektara 2002. godine na više od 20.000 hektara u ovoj godini i više od tisuću proizvođača

Interes za ekološku proizvodnju poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda je u znatnom porastu. U Hrvatskoj su te površine povećane s 51 hektara 2002. godine na više od 20.000 hektara u ovoj godini i više od tisuću proizvođača.

Istaknuto je to na sjednici Vlade s koje je Saboru upućen prijedlog novog zakona o ekološkoj proizvodnji i označavanju ekoloških proizvoda.

Ti su proizvodi na tržištu vrlo traženi, kazao je ministar poljoprivrede Petar Čobanković ističući da se predloženim zakonom regulira i označavanje ekoloških proizvoda kako bi se spriječile zloporabe i kupci zaista dobili ekološki proizvod.

Tako se predloženim zakonom propisuju uvjeti pod kojima se mogu koristiti pojmovi “organski”, “biološki”, “ekološki” te skraćenica “eko” i “bio”, a za proizvode koje nose te pojmove definira korištenje kodnog broja kontrolnog tijela i znaka ekološkog proizvoda.

Predloženim će se zakonom, kako je istaknuto, proizvođačima u Hrvatskoj omogućiti jednaki uvjeti koje imaju proizvođači u EU-u te stvoriti uvjeti za plasman ekoloških proizvoda na tržište EU-a. (HRT)

« Previous Page — Next Page »