Trgovci: Sniziti cijene mogu još jedino dobavljači

Analiza je pokazala da su Hrvati smanjili potrošnju. Trgovci, tvrde na Ekonomskom institutu, zaradu bi mogli povećati daljnjim rezovima, no ‘praktičari’ kažu da je to neprovedivo

Prošlogodišnji pogubni pad prometa u maloprodaji od 15,3 posto u 2010. mogao bi se zaustaviti na 2,8 posto, procjenjuju na Ekonomskom institutu. Naime, pod vodstvom dr. sc. Ivana Damira Anića tim Instituta izradio je studiju “Učinci krize na trgovinu na malo” za Ministarstvo gospodarstva, Gospodarsku i Obrtničku komoru te istodobno dao i viziju izlaska iz krize.

Trgovci bi, stoji u studiji, trebali potaknuti građane na trošenje i poboljšati svoj krajnji rezultat ako u pregovorima s dobavljačima dogovore još niže nabavne cijene, povećaju prodaju te još više smanje troškove.

Svoje savjete ilustrirali su brojkama: uspiju li trgovci, primjerice, kupcima prodati pet posto više robe, tada njihova dobit raste 151,5 posto. Povise li cijene za 5 posto, dobit skače čak 287,8 posto. Ako dobavljače privole na rušenje cijena (5 posto), dobit raste 236,3 posto, a smanje li u istom iznosu troškove poslovanja, dobit se povećava 146,5 posto.

Kako je recesija promijenila potrošačke navike Hrvata, ponuđene naputke trgovci će teško provesti u praksi. Prema istraživanju, kupuje se samo ono što je najnužnije, vrebaju se sniženja i akcije te hrvatski potrošač, kako je pokazala analiza, “izražava iznadprosječnu lojalnost jednom trgovačkom lancu”.

Dio mjera nužnih za spašavanje branše koja u BDP-u sudjeluje sa 10 posto Anićev tim adresira i prema državi. Smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja, rješavanje nelikvidnosti, suzbijanje sive ekonomije, fleksibilnost na tržištu rada – zadaće su Vlade.

Martin Evačić, predsjednik Uprave NTL-a, tvrdi da trgovina više nema gdje rezati troškove, svedeni su na minimum.

Eventualni prostor za novo rezanje cijena u domeni je dobavljača proizvođača. Podaci za prvih devet mjeseci 2010. otkrivaju da dobit skupine velikih trgovaca ne prelazi jedan posto neto profitne marže, dok istodobno grupacija takvih tvrtki iz prerađivačke industrije ima dobit iznad četiri posto. Ne vidi ni prostor za rast prodaje.

Boris Vukelić, predsjednik Ceha trgovaca pri HOK-u, kaže da savjeti Instituta moraju čekati bolje vrijeme.

U današnjim uvjetima nema prostora za dizanje cijena, a što se tiče veće količinske prodaje, tu su eventualno mogući gotovo zanemarivi pomaci.

Kod troškova poslovanja, kaže, ostalo je jedino otpuštati zaposlenike, no ta racionalizacija ima granice. “To je mač s dvije oštrice, većina trgovaca iskoristila je tu mjeru pa bi daljnji otkazi za rezultat imali nižu razinu usluge”, upozorava Vukelić.

Zahtjevi trgovaca Vlada mora smanjiti doprinose Vlada mora smanjiti doprinose na plaće i iz plaća, tako misli 81,1 posto poduzetnika i 80,9 posto obrtnika. Visoko suglasje je i kod zahtjeva za manjim PDV-om, to traži 73,9 posto poduzetnika i 70,8 posto obrtnika. Gotovo dvije trećine svih maloprodavača od Vlade traži fleksibilnije radno zakonodavstvo, manje neporezne namete i suzbijanje sive ekonomije, a njih 60,7 posto tvrdi da male i srednje tvrtke te obrtnici moraju dobiti potporu države, u protivnom je ugrožen njihov opstanak. Čak 39 posto menadžera očekuje novi val otpuštanja zaposlenika, dok njih 47,8 posto najavljuje smanjivanje investicija u dugotrajnu imovinu.

U troškovima ostalo je jedino otpuštati, no i to ima svoje granice Boris Vukelić, Ceh trgovaca Trgovina više nema gdje rezati troškove, svedeni su na minimum Martin Evačić, Uprava NTL-a (pd)

Predstavljena studija “Učinci krize na trgovinu na malo i vizija izlaska iz krize”

U Zagrebu je danas predstavljena studija Ekonomskog instituta pod nazivom “Učinci krize na trgovinu na malo i vizija izlaska iz krize” (srpanj 2010.), čiji su naručitelji Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva RH, Hrvatska gospodarska komora i Hrvatska obrtnička komora.

Istraživanje prikazano u studiji analiziralo je učinke krize na trgovinu na malo temeljem primarnih podataka prikupljenih anketnim istraživanjem maloprodajnih subjekata (trgovačkih društava i obrtnika), s ciljem da se analiziraju njihovo poslovanje i stavovi te da prijedlog mjera maloprodajne politike u uvjetima krize.

- Trgovina je osjetila posljedice kretanja u čitavom gospodarstvu, trgovci su suočeni s deflacijom i padom marži te se na tržištu vodi ozbiljna bitka za svakog kupca, rekla je Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine pri HGK , dodajući kako su ozbiljnim padom profitabilnosti najviše pogođeni upravo maloprodavači.

Anketno istraživanje Ekonomskog instituta prisutnima je predstavio dr. sc. Ivan Damir Anić koji je naglasio kako je studija primarno pokazala da se gospodarska kriza najviše odrazila na sektor maloprodaje.

Nakon razdoblja rasta od 2006. do 2008. trgovačka društva u uzorku bilježe u 2009. godini stagnaciju prihoda (indeks od 100,9), a kako su troškovi poslovanja i financijski rashodi povećani za 8%, to se odrazilo na smanjenje dobiti maloprodavača.

Kriza je imala negativniji utjecaj na tvrtke koje posluju u djelatnosti neprehrane, nego na one koje koje posluju u djelatnosti prehrane. U 2009. godini u odnosu na 2008. godinu prihodi u sektoru prehrambenih proizvoda stagniraju (indeks 101,9), dok su oni u sektoru neprehrane smanjeni (indeks 95,2).

Kriza se negativno odrazila i na obrtničku trgovinu. Smanjeni su prihodi u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu za 7,6%, a rashodi za 3,4%, što se odrazilo na smanjenje dobiti obrtničke trgovine. Velika trgovačka društva su povećala, a mala i srednja trgovačka društava te obrtnička trgovina smanjili tržišni udio.

Nadalje, istraživanje je pokazalo da je pad potražnje najveći ograničavajući čimbenik u hrvatskoj maloprodaji te da zajedno s rastućim eksternim troškovima (posebice financijskim rashodima) utječe na pad profitabilnosti maloprodavača.

Kao ograničavajući čimbenici razvoja maloprodajnih tvrtki navode se  i nelikvidnost u gospodarstvu, porezno opterećenje, siva ekonomija, nelojalna konkurencija te nepovoljni uvjeti kreditiranja.

Stavovi maloprodavača odražavaju vrhunac krize. No, istraživanje je identificiralo i dvije grupe antikriznih mjera koje tvrtke provode: mjere usmjerene prema smanjivanju troškova poslovanja i mjere usmjerene prema privlačenju kupaca s kvalitetnijom uslugom i nižim cijenama. Od ostalih mjera ističu se one koje se odnose na smanjenje nabavne vrijednosti trgovačke robe, smanjenje troškova poslovanja i povećanje prihoda od prodaje.

U svrhu povećanja prihoda od prodaje istraživanje je pokazalo da važnu ulogu imaju zadržavanje lojalnih kupaca, inovacije, ulaganje u marketing, razvoj vlastitih trgovačkih marki, poboljšanje kvalitete usluge i efikasna promocija.

Ankete su pokazale da su maloprodavači koji su ostvarili rast prihoda i u vrijeme krize nastavili s ulaganjem u širenje prodajne mreže i razvoj. Isto tako, istraživanje potvrđuje pozitivne efekte udruživanja odnosno da poduzeća koja se udružuju u kupovne grupe za zajedničku nabavu robe ostvaruju veću profitabilnost od onih poduzeća koja se ne udružuju te da je povećana prodaja trgovačkih marki.

Nakon održane prezentacije studije prisutnima se obratio predsjednik HOK-a Mato Topić koji je naglasio važnost suradnje svih institucija kako bi se pomoglo malotrgovcima koji su najviše pogođeni krizom.

Istaknuo je važnost sudjelovanja trgovaca prilikom donošenja zakona, zbog čega je i HOK uputio pismo predsjednici Vlade RH, te je dodao kako će HOK uložiti sve napore kako bi u suradnji s HGK utjecao na provedbu Vladinih mjera gospodarskog oporavka s ciljem zaustavljanja pada profitabilnosti trgovine.

Potpredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta pohvalila je istraživanje te podržala namjeru da se ono nastavi s ciljem sustavnog praćenja stanja u trgovini i u budućnosti.

- Trgovina je osjetljiva djelatnost i osjeća posljedice zbivanja u čitavom gospodarstvu. Mi ćemo i dalje inzistirati na onim mjerama koje mogu pomoći u racionalizaciji i olakšavanju vašeg poslovanja, ali i otvaranju putova kojima će vaše inicijative doprijeti do mjerodavnih institucija odnosno Vlade RH, poručila je trgovcima Trnokop Tanta.

Državni tajnik u MINGORP-u Ruđer Friganović je zaključio da su problemi trgovine sustavnog karaktera i odraz su problema s kojima se trenutno suočava čitavo gospodarstvo. Podržao je inicijativu za aktivnijim sudjelovanjem trgovaca na izradi i prijedloga propisa i to putem obiju Komora te naglasio kako se mora razmotriti način na koji će se ova inicijativa provesti u praksu. Naglasio je kako Ministarstvo radi na poboljšanju regulative koja se odnosi na prodaju robe ispod nabavne cijene te na izradi prijedloga mjera za suzbijanje sive ekonomije.

Prijedlog mjera za izlazak iz krize putem anketnog istraživanja pokazalo je da se očekivanja maloprodavača trgovačkih društava i obrtnika u pogledu mjera države u području maloprodaje dijelom podudaraju s Programom gospodarskog oporavka Vlade Republike Hrvatske.

Te se mjere odnose na smanjenje i uklanjanje neporeznih davanja, rješavanje problema nelikvidnosti, pojednostavljenje poslovanja malih i srednjih poduzetnika, ulaganje u istraživanje, razvoj i nove tehnologije.

Maloprodavači očekuju od države veće napore u smanjivanju eksternih troškova, suzbijanju sive ekonomije, većoj efikasnosti zaštite tržišnog natjecanja i većoj fleksibilnosti na tržištu rada. Znatan dio maloprodavača je istaknuo da je važna i izrada razvojnog programa za sektor trgovine u Republici Hrvatskoj, ističe se u priopćenju HGK.

Oporavak 2011. – Potrošači u iščekivanju pozitivnog impulsa

Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. godini smanjena je znatno više nego što su smanjene bruto plaće, što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača.

Nakon velikih stopa rasta, pad prometa u trgovini na malo u Hrvatskoj započeo je još u kolovozu 2008. godine i nastavio se u 2009. godini. Smanjenje prometa u trgovini na malo ukupno u 2009. godini u odnosu na 2008. godinu iznosilo je 15,3% realno, a u djelatnosti G47 realno 5,8%. U 2010. godini originalni podaci ukazuju na nastavak smanjenja prometa u trgovini na malo.

Prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb u 2010. godini može se očekivati smanjenje BDP-a i potrošnje stanovništva. Oporavak gospodarstva i potrošnje očekuje se u 2011. godini.

Projekcije za Hrvatsku za 2010. i 2011. godinuIzvor: Ekonomski institut, Zagreb, Croatian Economic Outlook, Br. 42, travanj 2010.

Ukupna potrošnja kućanstva mogla bi se ove godine dodatno smanjiti zbog rasta nezaposlenosti, otežanih uvjeta kreditiranja i potrošačkog pesimizma. Potrošački pesimizam i pad potrošnje negativno će se odraziti na promet u trgovini na malo u 2010. godini. U 2010. godini maloprodajni promet će i dalje imati silaznu putanju, dok se rast prometa može očekivati u 2011. godini. Prema projekcijama RBA (RBA analize, br. 37, travanj 2010.) u 2010. godini očekuje se pad prometa u trgovini na malo realno od 2,8%, a u 2011. godini očekuje se rast prometa u trgovini na malo realno od 4,5%.

Potrošači i dalje na oprezu
Ukupna potrošnja u Hrvatskoj u 2009. godini smanjena je znatno (realno -8,5%) više nego što su smanjene bruto plaće (realno -0,2%), što pokazuje da postoji određena nerealizirana kupovna moć stanovništva, ali je ona blokirana negativnim očekivanjima i pesimizmom potrošača. Pod utjecajem krize potrošači su postali sumnjičavi i oprezni. Mnogi potrošači postaju cjenovno osjetljivi kako im pada kupovna moć. To povećava značenje cijene kao sredstva za povećanje konkurentnosti u maloprodaji. Jedno istraživanje iz 2009. godine na uzorku od 203 kupca pokazalo je da su potrošači u Hrvatskoj iznadprosječno osjetljivi na cijenu. Indeks osjetljivosti na cijenu iznosio je 4,32 od maksimalno 7. Analiza je također pokazala da su anketirani kupci iznadprosječno lojalni jednom trgovačkom lancu (ocjena 5,84, gdje je 1 = minimalna lojalnost i 7 = maksimalna lojalnost). Lojalni kupci veći postotak svog budžeta troše u svom trgovačkom lancu u odnosu na ostale kupce

Nastavak akcija
U 2010. godini očekuje se rast maloprodajnih cijena od 1,6%, a u 2011. godini 3%. Trgovci će svakako morati nastaviti privlačiti potrošače različitim akcijama i popustima. U 2009. godini smanjenja je profitabilnost mnogim poduzećima u trgovini na malo jer poduzeća zbog vlastite konkurentnosti provode stalne akcije, a prihodi imaju silaznu putanju. Kriza je pridonijela i padu poduzeća i smanjivanju broja prodavaonica. Krizom su teže pogođeni obrtnici nego pravne osobe.

Neka istraživanja pokazuju da bi trendovi u ponašanju potrošača mogli biti dugoročniji. Također, izlazak iz krize bi mogao biti puno teži u zemljama gdje se potrošnja temeljila na kreditima i zaduživanju potrošača, što je slučaj u Hrvatskoj.

Da bi se vratio optimizam, potrošači moraju imati čvrste dokaze pa bi za nužni oporavak potrošnje Vlada morala poduzeti brze i efikasne mjere.

Pripremio:

dr.sc. Ivan-Damir Anić, viši znanstveni suradnik

Ekonomski institut, Zagreb

Hrvatska skuplja od 11 zemalja EU

Prosječna cijena košare hrane i bezalkoholnih pića u Hrvatskoj lani je bila 6 posto niža od prosječne cijene u zemljama Europske unije, pokazalo je istraživanje europskog ureda za statistiku Eurostat, piše Poslovni dnevnik

Cijene u Hrvatskoj bile su više nego u većini zemalja bivše Jugoslavije, kao i u 11 zemalja EU. Hrana i bezalkoholna pića tako su 2009. u odnosu na Hrvatsku bili jeftiniji u Srbiji, BiH, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji, ali i u baltičkim zemljama te Bugarskoj, Češkoj, Malti, Poljskoj, Portugalu, Rumunjskoj, Mađarskoj i Slovačkoj.

U usporedbi sa 27 zemalja EU, cijene kruha i žitarica u Hrvatskoj su bile niže za 1 posto. Meso je bilo jeftinije za 13 posto, dok su cijene mlijeka, sira i jaja bile niže za 4 posto. Istodobno su alkoholna pića u Hrvatskoj bila 10 posto skuplja od prosjeka u zemalja EU, dok su duhan i duhanski proizvodi bili jeftiniji oko 33 posto.

‘Cijene svih proizvoda ovise o kretanju svjetskih cijena, ali i o lokalnim okolnostima, prije svega visini dohotka, stupnju konkurentnosti u distribucijskim lancima i porezima. U Hrvatskoj su plaće nešto veće nego u istočnoj Europi, osim Sloveniji, pa to znači da su ljudi spremni više platiti hranu’, rekao je za Poslovni dnevnik Danijel Nestić s Ekonomskog instituta.

Kada je riječ o alkoholu te duhanu i duhanskim proizvodima, ističe kako njihove cijene najvećim dijelom ovise o porezima.

‘Ako dobro pratim situaciju, Hrvatska još manje oporezuje duhan nego zemlje EU, što će se, ulaskom u EU, promijeniti’, zaključio je Nestić. Među zemljama EU najviše cijene hrane i bezalkoholnih pića imala je Danska, a bila je čak 40 posto skuplja od prosjeka.

Irska, Finska, Luksemburg, Austrija, Belgija, Njemačka i Francuska bile su skuplje između 10 i 30 posto, dok su cijene hrane i bezalkoholnih pića u Italiji, Cipru, Švedskoj i Grčkoj od prosjeka bile više za 10 posto.

S druge strane Nizozemska, Španjolska, Velika Britanija, Slovenija, Malta i Portugal bili su do 10 posto jeftiniji. U Litvi, Slovačkoj, Estoniji, Mađarskoj, Češkoj i Letoniji cijene su bile povoljnije od 10 do 30 posto, a u Bugarskoj, Rumunjskoj i Poljskoj od 30 do 40 posto. (Poslovni dnevnik)

HGK: Optimizam u trgovini raste

Pozitivni trendovi u prometu u trgovini na malo osjetit će se već u studenom i nastaviti u prosincu zbog tradicionalne prosinačke kupovine, tvrdi Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta.

Na današnjoj sjednici Vijeća Udruženja trgovine pri HGK, Predsjednica Udruženja Ljerka Puljić, istaknula je važnost isticanja pozitivnih trendova u djelatnosti trgovine na malo, ističući kako je upravo trgovina prva u kontaktu s potrošačima te osjeti svaku promjenu u njihovim navikama odnosno odmah reagira na očekivanja potrošača. Optimizam potrošača nužno je javno popularizirati, budući je potrošnja važna spona u zatvaranju ali i pokretanju novog gospodarskog ciklusa.

Dr.sc. Ivan Damir Anić, iz Ekonomskog  instituta održao je prezentaciju na temu “Aktualna kretanja u trgovini : očekivanja potrošača i poslovni optimizam”.  U trgovini na malo u ovoj godini najlošije razdoblje je prošlo jer se očekuju pozitivni trendovi koji će se osjetiti u prometu u trgovini na malo već u studenom te nastaviti u prosincu zbog tradicionalne prosinačke kupovine. Pozitivni vjetrovi sa zapada koji pokazuju rast prometa u trgovini na malo u zadnja tri mjeseca prema najavama osjetit će i trgovci na domaćem tržištu. Naime, uvažavajući aktualnu gospodarsku situaciju u trgovini na malo prema  indeksima prometa po trgovačkim strukama uočeno je da su različito pogođene pojedine trgovačke struke te da nisu svi jednako pogođeni krizom. Dosadašnji podaci pokazuju da trgovci mješovitom robom posljednjih mjeseci bilježe blag rast u prometu. Podaci Državnog zavoda za statistiku pokazuju za djelatnost trgovine na malo (G 47) pokazuje i rast zaposlenosti te rast broja prodavaonica odnosno da se veliki trgovački lanci i dalje razvijaju te otvaraju nova prodajna mjesta i zapošljavaju novu radnu snagu. Nedvojbeno je kako je aktualna gospodarska situacija na tržištu dovela do određenih promjena u navikama potrošača te da se kupci ponašaju racionalnije, ali je poželjno pozitivnijim javnim komuniciranjem potaći njihov optimizam. Promotivne aktivnosti jedan su od važnih alata za pozitivno poslovanje u vrijeme recesije istaknuo je Anić.

Martina Soršak Susović iz agencje  Hendal prezentirala je HLIPO-indeks poslovnog optimizma, HIO-indeks optimizma stanovništva te indeks zadovoljstva trgovačkim lancima. Naglašeno je kako je poslovni optimizam izuzetno  osjetljiv na društvene promjene i kretanja te da  je u zadnja četiri mjeseca uočen oporavak uz napomenu da HLIPO indeks za djelatnost trgovine raste. Istaknuto je da i kod indeksa optimizma stanovništva prisutan pozitivan trend. Analiza Hendalovog indeksa zadovoljstva trgovačkim lancima kontinuirano pokazuje zadovoljstvo potrošača te da su najzadovoljniji radnim vremenom te lokacijom prodavaonica.

Next Page »