FIS otvorio trgovački centar u nekadašnjem Pevecu u Banjaluci

Kompanija FIS otvorila je u petak, 31. kolovoza, u objektu nekadašnjeg “Peveca” u Banjaluci novi trgovački centar površine 26.000 metara kvadratnih.

U novootvorenom objektu zaposleno je 150 djelatnika i sada u njemu ukupno radi 270 ljudi, a kupcima je ponuđeno 250.000 različitih proizvoda.

Pero Gudelj, vlasnik i direktor trgovačkog lanca FIS iz Viteza, nakon otvaranja podsjetio je da je kompanija na čijem je čelu kupila objekat “Peveca” za oko 9,2 milijuna konvertibilnih maraka (KM) i u novi banjalučki trgovački centar uložila još tri milijuna KM.

“Bogatstvo proizvoda i suradnja s velikim brojem regionalnih i europskih kompanija istinsko je bogatstvo kompanije FIS”, rekao je Gudelj.

On je podsjetio da FIS u Banjaluci posluje već 15 godina i dodao da se kompanija dobro prilagođava kriznim uvjetima tako što se širi i zapošljava nove radnike.

“Kvaliteta gore, cijena dolje. I naravno, uvijek zadovoljan kupac. To je poslovna politika kompanije FIS”, rekao je Gudelj.

U novom FIS centru kupci imaju na raspolaganju 350 parking mjesta, od kojih su 233 u garaži, a tu su i ostali popratni sadržaji poput igraonice, restorana, ljekarne, banke i bankomata, trafike, mjenjačnice i pet shopa.

Kompanija FIS ima mrežu od 13 prodajnih centara u BiH i dva centra u Hrvatskoj, a ukupno zapošljava 2700 radnika. U okviru svojih dugoročnih planova FIS namjerava otvoriti centre u Tuzli i Mostaru. (Nezavisne novine)

Trgovački lanac FIS preuzima banjalučku podružnicu “Peveca”

Trgovački lanac FIS iz Viteza u BiH preuzet će banjolučku podružnicu “Peveca” koja se našla u stečaju zajedno s trgovačkim lancem u Hrvatskoj, navode u utorak banjalučke “Nezavisne novine” pozivajući se na službene izvore.

“Za sada ne možemo iznositi detalje naših planova, ali sa sigurnošću možemo potvrditi da kupovinom ‘Peveca’ namjeravamo dodatno proširiti našu trgovinsku djelatnost u Banjoj Luci i zaposliti nove radnike”, rekla je voditeljica Odjela za marketing Trgovinskog centra “FIS” Dijana Brkan.

Po njezinim riječima, oni očekuju da im se dostavi ponuda iz Gospodarskog suda u Banjoj Luci nakon što su dva potencijalna zainteresirana investitora odustala od kupovine imovine banjolučkog “Peveca” u iznosu od 9,1 milijuna maraka (oko 4,6 milijuna eura).

“Nezavisne novine” navode kako postupak prodaje banjolučkog trgovinskog centra “Pevec” vode središnjice banke Raiffeisen iz Budimpešte i Sarajeva.

Na dražbi za prodaju imovine “Peveca”, FIS iz Viteza je bio trećeplasirani ponuđač, no tvrtka “Vadaco”, koja je ponudila 13 milijuna maraka i “Venera”, s 10 milijuna, u međuvremenu su odustali od kupovine.

Trgovački lanac FIS iz Viteza koji ima i proizvodne pogone namještaja upošljava 2500 radnika i ima mrežu od 13 prodajnih centara diljem BiH i u Hrvatskoj. (H)

Hrvati i Srbi šopingiraju u BiH zbog niskih cijena

Brojni kupci iz Hrvatske i Srbije sve više kupuju kućne potrepštine, ali i bijelu tehniku i gorivo u Bosni i Hercegovini zbog nižih cijena, objavio je u utorak list “Glas Srpske” iz Banje Luke.

List navodi da su trgovine u pograničnim područjima ususret novogodišnjih praznika pune kupaca iz Hrvatske i Srbije. U Bosanskome Brodu veliki je broj kupaca iz susjednog Slavonskog Broda, a neki od njih posvjedočili su da svakoga vikenda dolaze iz Slavonskog Broda zbog bitnih razlika u cijenama proizvoda te da se kupnja posebice isplati upravo pred novogodišnje praznike.

U Bijeljini je velik broj kupaca s registracijskim oznakama iz Srbije koji ističu da uspiju smanjiti račun i do 40 posto jer na granici traže i povrat PDV-a.

“Na blagajnama se mogu vidjeti mnogi kupci iz Srbije, kojima je, kako kažu, isplativije potrošiti svoj novac ovdje. Na sve proizvode, osim visokotarifnih artikala, kao što su cigarete, alkohol i kava, dobivaju i povrat PDV-a pa tako za manje novca mogu kupiti više namirnica”, kazao je direktor Robne kuće “Fis” u Bijeljini Zdravko Đurić.

Neki od kupaca iz Šapca ističu da u BiH dolaze dva puta mjesečno u šoping navodeći da je samo mlijeko u Srbiji skuplje za čak 40 posto dodajući da se isplati i kupovina raznih drugih namirnica i potrepština te da se i bijela tehnika može naći po povoljnijim cijenama.

Prilikom šopinga mnogi kupci iz Srbije iskoriste prigodu i napune spremnike automobila jer je niža i cijena goriva na benzinskim crpkama u BiH. (H)

Maloprodajno tržište BiH: Od tradicionalnog do modernog

Jak rast maloprodaje u BiH proteklog je desetljeća bio potaknut promjenom od tradicionalnog tržišta malih trgovina prema modernijem tržištu karakterističnom po supermarketima i hipermarketima

Razdoblje između 2008. i 2010. godine u Bosni i Hercegovini bilo je prilično nestabilno, počevši s inflacijom 2008. nakon koje su uslijedile financijska kriza i recesija u dvije naredne godine. Međutim, maloprodaja se u BiH tijekom 2010. godine oporavila, premda je gospodarstvo nastavilo stagnirati.

Prošlo je dovoljno vremena od početka krize i kupci su prilagodili svoje potrošačke navike i obrasce: smanjili su putovanja, odlaske u restorane i ulaganja u kućanstvo te racionalizirali potrošnju živežnih namirnica i mješovite robe.

Trgovci na malo također su prilagodili svoju ponudu te naglasak stavili na cijenu umjesto na dizajn, imidž i druge značajke dodatne vrijednosti.

Važno je naglasiti kako je jak rast maloprodaje u BiH proteklog desetljeća bio potaknut promjenom od tradicionalnog tržišta malih trgovina prema modernijem tržištu karakterističnom po supermarketima i hipermarketima.

U razdoblju između 2011. i 2015., pak, maloprodaju u BiH očekuju razvoj i rast s niske početne pozicije, s obzirom da se u 2010. Bosna i Hercegovina našla na začelju tržišta istočne Europe.

Trendovi
Promjene u sektoru neprehrambenih proizvoda tek sad postaju vidljive, a za očekivati je da s povećanjem potrošačke moći kupaca prodaja neprehrambenih proizvoda prestigne onu prehrambenih. U posljednje dvije godine tome u prilog ide i sve očitiji trend koji se ogleda u pojavi sve većeg broja trgovačkih centara u gradskim središtima, kao što su BBI, Importanne i Alta. Većina ih se koncentrira prvenstveno na neprehrambene proizvode, ali obavezno uključuju i jednu prodavaonicu mješovite robe kako bi kupnju učinili što pristupačnijom.

Vodeći trgovci na malo neprehrambenim proizvodima natječu se kako bi unajmili prostore u novim, trendovskim trgovačkim centrima.

Usto, očekuje se kako će u BiH, s povećanjem tehnološke svijesti i s boljom zakonskom regulacijom, maloprodaja izvan prodavaonica nadmašiti onu unutar prodavaonice.

Konsolidacija
Konzum je i dalje vodeći trgovac na malo u BiH. Nitko se ne može mjeriti s njegovom agresivnom strategijom rasta. Za razliku od svojih najvećih konkurenata, kao što su Mercator, Interex, Bingo, Fis, Robot i dr., Konzum ne samo da gradi vlastite poslovnice već unajmljuje i agresivno preuzima druge trgovce na malo.

Tijekom 2009. i 2010. godine nezavisni trgovci na malo suočili su se s mnogim poteškoćama. Operateri nezavisnih supermarketa i hipermarketa našli su se pod sve većim pritiskom za spajanje ili preuzimanje od strane velikih ulančanih igrača.

S druge strane, mali nezavisni trgovci nisu predstavljali mete za preuzimanje tako da su obično morali ili zatvoriti ili pronaći odgovarajuću nišu.

Osim konsolidacije maloprodajnog tržišta, koja je općenit trend zamjetan u cijeloj istočnoj Europi, Euromonitor predviđa da će bosanskohercegovačku maloprodaju tijekom nadolazećeg desetljeća oblikovati i sljedeća tri kretanja: ulazak stranog kapitala, razvoj privatnih robnih marki i suzbijanje trgovine na crno.

Izravna strana ulaganja
Vlada je svjesna da BiH nema dovoljno sredstava za financiranje rasta svog gospodarstva i stoga je njezin stav prema izravnim stranim ulaganjima vrlo liberalan.

Broj i vrijednost tih ulaganja nije znatno zaustavila niti recesija u protekle dvije godine, no još uvijek ima više nego dovoljno prostora za nove ulagače, posebice u gradskim trgovačkim centrima.

U maloprodaji je već prisutan stabilan dotok izravnih stranih ulaganja jer vlada BiH ne pravi razliku između međunarodnih i domaćih trgovaca na malo.

Svi međunarodni trgovci u BiH imaju kćeri-kompanije čiji je status jednak onome domaćih kompanija. Dapače, međunarodne tvrtke zbog svojeg utjecaja na vlast imaju i bolji tretman.

Slobodno se može ustvrditi da će međunarodni trgovac na malo kada uđe na tržište BiH poslovati lakše od neke domaće kompanije. To ne znači da u BiH nema korupcije, već prvenstveno da se izravna strana ulaganja pozdravljaju te im se daje prioritet.

Privatne marke
Posljednje su godine maloprodajnom tržištu u BiH donijele prilično nestabilnosti što je kupce prisililo da više pažnje poklone cijenama. To se poklopilo sa snažnim razvojem maloprodajnih lanaca koji su iskoristili priliku za poticanje prodaje svojih vlastitih robnih marki, što su kupci rado dočekali i doživjeli kao još jednu mogućnost uštede. Tako su mnogi isprobali njihove proizvode, posebno robu široke potrošnje, proizvode za njegu i ljepotu, papirnu konfekciju i higijenske potrepštine te proizvode za čišćenje doma.

Značajan broj kupaca bio je zadovoljan kvalitetom proizvoda, posebno imajući na umu da su ih većinu proizveli dobro poznati regionalni proizvođači. U prodaji privatnih marki u BiH vodeći je Konzum, a slijede ga Mercator s mješovitom robom i DM s neprehrambenim proizvodima.

Trenutačno tek nekolicina velikih trgovaca na malo u BiH u ponudi ima proizvode privatnih marki. Za navedeni period predviđa se da će i manji trgovci ponuditi svoje robne marke, a već sada se vide neki pokušaji domaćih igrača koji nastoje stvoriti bolje šanse za konkuriranje svojim međunarodnim takmacima: npr. Drvopromet d.o.o. i Ilma d.o.o.

Vrlo je vjerojatno kako će takvi pothvati stvoriti privatne marke koje će promicati domaću potrošnju i koje će se sviđati domoljubnim kupcima.

Neformalna maloprodaja
Tijekom ispitanog razdoblja neformalna je maloprodaja u BiH bila u opadanju jer je vlast primjenjivala strože kontrole i sankcije.

Ipak, tijekom 2009. i 2010. godine neznatno je ojačala zbog gospodarske nestabilnosti, ali to se smatra tek kratkoročnim trendom. Najprisutnija je u području luksuzne robe kao što su cigarete i alkoholna pića.

Za najveći udio neformalne trgovine odgovorni su mali, nezavisni trgovci mješovitom robom i prodavaonice specijalizirane za kombinaciju hrane, pića i duhanskih proizvoda.

Posljednjih je nekoliko godina bilo posebno teško za nezavisne trgovce zbog širenja supermarketa i hipermarketa zbog čega je i vlast ponekad zažmirila na aktivnosti neformalne trgovine.

Međutim, za očekivati je kako će se udio neformalne maloprodaje smanjiti kad vlada nametne oštrije mjere za postizanje europskih standarda.

Nikola Košutić – voditelj istraživanja