Čačanski čips ide u supermarkete

Čačanski čips i flips naći će se do kraja mjeseca u svim supermarketima u Srbiji, izjavio je Tanjugu direktor poduzeća “Chipsy Way” Tomislav Bajević.

Prema njegovim riječima, u proteklih mjesec dana plasirano je sedam šlepera robe zemljama u okruženju. “Najveću količinu proizvoda izvezli smo u Makedoniju i Crnu goru, a idućeg tjedna kreće šleper flipsa i čipsa za Bosnu i Hercegovinu”, naveo je Bajević i dodao kako je na Kosovo plasirano već četiri šlepera robe.

Generalni zastupnik prodaje za Crnu Goru je tvrtka “Voli trade”, koja objedinjuje nacionalni lanac marketa i najjaču distributivnu mrežu u toj zemlji, za BiH je to poduzeće “Union Food”, dok u Makedoniji “Chipsy Way” ima svoje predstavništvo.

Za sat vremena, pojasnio je Bajević, proizvede se 480 kilograma čipsa i 150 kilograma flipsa po liniji. Za ove artikle trenutno su u funkciji po dvije proizvodne trake.

“Kupci su veoma zadovoljni kvalitetom naših proizvoda, a početkom lipnja krećemo s velikom reklamnom kampanjom čiji će nositelj biti Željko Samardžić”, istaknuo je.

Trenutno se kupuje potpuno nova oprema za proizvodnju pirea, naglasio je Bajević izrazivši očekivanje da će se i taj proizvod uskoro naći na srpskom i inozemnom tržištu.

Kako je naveo, od poljoprivrednika s područja Čačka ugovoren je otkup šest milijuna kilograma krumpira po fiksnoj cijeni. Inače, “Fabrika za proizvodnju čipsa” osnovana je 1962. godine kao PIK “Čačak”, a privatizirana je 2005. kada ju je kupio beogradski biznismen Slaviša Purić.

Tvornica je pet godina kasnije otišla u stečaj, a rujna 2012. prodana je konzorciju od tri osobe za milijun eura.

Trenutno zapošljava 66 radnika, a u narednom periodu, kako kaže Bajević, očekuje se i prijem novih, obzirom da je obujam proizvodnje sve veći. (B92)

Proizvedeno u Hrvatskoj – Kanaan: Dobro došli u grad čipsa

Možda ste do sada čuli za Donji Miholjac samo po graničnom prijelazu s Republikom Mađarskom. A zašto ga zovu gradom čipsa pročitajte u nastavku priloga…

Ako se samo ovlaš osvrnemo na aktualno stanje hrvatskog gospodarstva, priča o tvrtki Kanaan iz Donjeg Miholjca može uistinu zazvučati kao da dolazi iz nekog drugog vremena ili iz neke druge zemlje.

Zvuči li vam realnim sljedeći niz podataka za recesijsku 2012.: rast prihoda 28 posto, rast izvoza 78 posto, rast godišnje neto dobiti oko 30 posto, udio na tržištu oko 60 posto, narudžbe veće od kapaciteta proizvodnje? Sve su to podaci koje pomalo nevoljko iznosi Zvonko Popović, direktor i vlasnik Kanaana, koji je u dvadeset godina podigao malu seosku manufakturu do respektabilne tvrtke koja zauzima lidersku poziciju na hrvatskom tržištu čipsa i flipsa.

Nažalost, u današnjim hrvatskim prilikama stvorena je klima gdje i iznimno uspješni gospodarstvenici nerado govore o svom uspjehu. U dobro uređenim državama uspjeh poduzetnika je normalna stvar o kojoj se govori i na koju se ukazuje kao primjer koji treba slijediti, odnosno ukazati na to kako se ipak može te tako potaknuti i druge u ostalim branšama da krenu naprijed, usude se vjerovati.

Uostalom, budućnost ove zemlje i leži u malom i srednjem poduzetništvu, poglavito proizvodnom sektoru s izvoznim potencijalom te teritorijalnoj diversifikaciji proizvodnih djelatnosti. Sve to ima višestruke društvene, gospodarske, demografske i druge učinke kroz aktiviranje resursa u inače zapostavljenim hrvatskim regijama.

Kanaan je istinski primjer kako se sve to može postići, unatoč brojnim i pomalo nesuvislim preprekama kojih ne bi trebalo biti, te iz godine u godinu povećava kapacitete, zapošljava nove radnike i, usto, pridobiva nove partnere na nacionalnoj i internacionalnoj razini.

BROJKE SVE GOVORE
Ako vas je put naveo do Donjeg Miholjca, onda nikako niste mogli propustiti veliki billboard plakat na ulazu u grad: “Dobro došli u grad čipsa”. Poruka je to koja svoje opravdanje najbolje može dobiti kroz brojke koje pokazuju stvarnu snagu ovog proizvođača koji polako ali sigurno brendira cijelo područje koje će s vremenom zasigurno postajati sve prepoznatljivije.

Kanaan je, naime, u 2012. godini proizveo 4500 tona čipsa i flipsa, što je vrijednost koju se može najbolje ocijeniti tek kada se zna da se ukupno tržište u Hrvatskoj procjenjuje na oko 7500 tona. U tvrtki imaju planove za značajno povećanje proizvodnje pa se tako kapacitet u 2013. planira povećati na 5000 tona, a u 2014. na oko 6000.

Tvrtka u ovom trenutku zapošljava 90 radnika u proizvodnim pogonima u Donjem Miholjcu, a ako se ubroje i kooperanti broj ljudi koji izravno i neizravno rade za Kanaan penje se na oko 150. U ovoj godini planiraju zaposliti dodatnih desetak radnika u proizvodnji te 2013. tako zaključiti sa 100 stalno zaposlenih djelatnika.

Povećanje prodaje pratio je i visoki rast prihoda koji je u 2012. iznosio 28 posto uz ukupno ostvarenih oko 80 milijuna kuna. Taj trend u tvrtki namjeravaju nastaviti i ovu godinu zaključiti s rastom od 25 posto i rezultatom od oko 100 milijuna prihoda.

Osim u Hrvatskoj, prisutni su i u Makedoniji preko tvrtke Kanaan Skopje i Srbiji putem tvrtke Kanaan Novi Sad te ukupno izvoze oko 30 posto proizvodnje u 11 zemalja.

Uz razvoj vlastitog brenda, Kanaan veliki dio proizvodnje odrađuje za privatne marke te surađuje sa sljedećim partnerima: Metro, Konzum, Spar, Getro, NTL, Tommy, Ultragros, Meta Grupa, Plodine, Kraš, AWT, Univerexport, CBA, Foody i Coop. U pregovorima su s velikim maloprodajnim sustavima kao što su Tesco i Lidl za proizvodnju njihovih trgovačkih marki.

Upravo zbog sve većih narudžbi u tvrtki su krenuli u intenzivne investicije. Lani je uloženo 15 milijuna kuna u novo skladište krumpira i liniju za proizvodnju flipsa. Tijekom ove godine instalirat će se i nova proizvodna linija za čips a ukupna ovogodišnja ulaganja očekuju se također na razini oko 15 milijuna kuna.

“Iako radimo u tri smjene tijekom studenog i prosinca nismo mogli isporučiti oko 30 posto narudžbi te se ovom prigodom želimo ispričati našim partnerima. To je upravo i razlog zašto želimo s novim investicijama udvostručiti proizvodni kapacitet u oba segmenta – flipsa i čipsa”, kaže nam Zvonko Popović.

OBEĆANA ZEMLJA
Pomalo ironično zvuči da Kanaan (Obećana zemlja) najveću poteškoću u svom poslovanju ima upravo u nemogućnosti da dobije zemlju koju bi obrađivao. Prema riječima Zvonka Popovića, dogovor s resornim ministarstvom nije postignut, iako je tvrtka iz Donjeg Miholjca za zakup poljoprivrednog zemljišta nudila višestruko višu cijenu od tržišne.

“Kanaan u ovom trenutku ima zakupljenih oko 40 hektara za sadnju krumpira, a potrebno nam je 300 hektara kako bismo zadovoljili naše proizvodne kapacitete i potražnju na tržištu. Za taj problem mjerodavne institucije nemaju sluha pa ćemo vjerojatno biti primorani uvoziti krumpir što će za mene, na određeni način, predstavljati osobni poraz”, ističe Popović.

Nezadovoljan je i aktualnim vakuumom koji je nastao u pregovorima s CEFTA-om gdje, kako kaže, nitko od hrvatskih gospodarstvenika ne zna kako i pod kojim uvjetima će izvoz na tržišta zemalja regije funkcionirati nakon 1. srpnja i pridruživanja Hrvatske Europskoj uniji. Popović pritom ističe kako postoji realna mogućnost da Kanaan taj problem riješi tako što će započeti proizvodnju u Bosni i Hercegovini.

“U Mrkonjić Gradu su nam ponudili 200 hektara za proizvodnju krumpira, poslovni objekt od 6000 kvadrata gdje bismo pokrenuli proizvodnju uz zapošljavanje pedesetak radnika”, navodi direktor Kanaana dodajući kako su pregovori u tijeku pri čemu se nikako ne možemo oteti dojmu, nakon svega navedenog, kako je u BiH naišao na mnogo viši stupanj razumijevanja negoli je to slučaj u matičnoj zemlji.

Nije teško zaključiti, na kraju svega, kako bi i ovako uspješne priče iz Hrvatske mogle biti još uspješnije kada bi ih netko na odgovarajućim razinama i slušao. No, vjerujemo da će i to vrijeme doći i to čim prije tim bolje.

POSEBAN KRUMPIR Danas postoji veliki broj različitih sorti krumpira, no u osnovi razlikujemo konzumni i industrijski krumpir.Razlika između konzumnog i krumpira za industrijsku preradu je u količini šećera koja je kod konzumnog prisutna u znatno većem udjelu što ga čini nepoželjnom sirovinom za proizvodnju čipsa. Naime, zbog povećane količine šećera konzumni krumpir nakon prženja u ulju previše tamni i ne pruža prepoznatljivi hrskavi okus koji toliko volimo. Kanaan stoga u svojoj proizvodnji koristi domaći krumpir posebnih sorti – Opal, Panda, Caruso, Bonus i Kiebitz – koje imaju smanjenu količinu šećera kako bi nakon prženja poprimio zlatno žutu boju i pružio najbolji okus, a zanimljivo je da je za jednu vrećicu čipsa od 200 grama potreban 1 kilogram krumpira.

Dobro došli u grad čipsa

Srbija: Čačanska tvornica čipsa pokreće proizvodnju

Čačanska tvornica za proizvodnju čipsa, pirea i drugih prerađevina od krumpira, koja je nedavno drugi put privatizirana, raspisala je natječaj za zapošljavanje novih radnika i planira 18. veljače početi s proizvodnjom.

Tvornica planira na prvom natječaju zaposliti 50 radnika, a u lipnju još 80 radnika.

U vrijeme svoje prve privatizacije ova tvornica bila je najuspješnija kompanija u Čačku, a svoje proizvode, čips, pire, flips, smoki i druge prerađevine od krumpira, izvozila je u sve zemlje bivše Jugoslavije. (Limun.hr)

Kategorije i brendovi – mitovi i realiteti

Ono što bi trebalo zabrinuti brand managere i category managere je činjenica da brend lider gubi svoj udio u čak šest od deset promatranih kategorija proizvoda

Do 2009. postojao je jedan mit među stručnjacima u području maloprodaje i FMCG industrije koji se temeljio na vjerovanju u neograničen rast volumena na FMCG tržištu.

Godinu dana kasnije, kada je potrošač konačno shvatio i prihvatio krizno stanje, mit je razbijen. Naime, tada je potrošač počeo mijenjati svoje kupovne navike na način koji će teško biti zamijenjen pretkriznim kupovnim ponašanjem čak i kada uđemo u fazu oporavka.

Era rasta volumena na FMCG tržištu je definitivno iza nas, što se za razliku od tržišta eurozone ne odnosi na rastuća tržišta Azije i Latinske Amerike.

Ipak, postoje neke kategorije proizvoda koje prkose općem trendu smanjenja i/ili stagnacije volumena. GfK Consumer Panel prati realnu potrošnju u hrvatskim kućanstvima posljednjih 12 godina, i to na osamdesetak FMCG kategorija koje čine oko 40% ukupne vrijednosti FMCG tržišta.

Ova metoda omogućuje nam dubinsko upoznavanje svijeta potrošača te zdravlja i perspektive kategorija i brendova. Tako smo, analizirajući promjene u prvoj polovici 2012., identificirali kategorije koje se kupuju više nego u istom razdoblju prošle godine.

BREND LIDERI U PROBLEMU
Ne postoji jedinstveni recept uspjeha kategorije. Ali isto tako nema uspjeha kategorije bez recepta. Category manageri to najbolje znaju. Neke kategorije rastu jer su uspjele privući veći broj kupaca, druge jer su uspjele postojeće kupce učiniti lojalnijima, treće kanibaliziraju sebi susjedne kategorije itd.

Deset kategorija koje su u prvoj polovici 2012. najviše rasle su: instant kava, meki i polutvrdi sirevi, osvježivači zraka, čaj, masti za kuhanje, keksi (čajni i tvrdi), kobasice, flips i boje za kosu.

Svega četiri od njih deset dio uspjeha vjerojatno duguju značajnom smanjenju cijena. Ipak, s poslovne strane mnogo je važnije zaključiti sljedeće: čak šest od deset kategorija raslo je količinski usprkos rastu ili stagnaciji cijena unutar kategorije.

I da, nećemo otkriti Ameriku ako zaključimo da su trgovačke marke povećale svoj udio u šest od deset kategorija jer one su iz godine u godinu sve prihvaćenije u našim kućanstvima i nisu niti blizu svog organskog limita rasta.

Ali, ono što bi trebalo zabrinuti brand managere i category managere je činjenica da brend lider gubi svoj udio u čak šest od deset promatranih kategorija proizvoda. A ako kapetan kategorije nije nositelj rasta, pitamo se u kojoj je mjeri taj rast planiran, ciljan i upravljiv, a u kojoj mjeri stihijski i nepredvidiv?

RAST B BRENDOVA
Još više zabrinjava nastup pet vodećih brendova po kategorijama. U svega dvije od deset kategorija oni su uspjeli povećati svoj udio.

To vrlo jasno ukazuje da im dio kolača uzimaju trgovačke marke te, pomalo neočekivano, B brendovi koji su povećali svoj tržišni udio na račun tradicionalno snažnih brendova poput Jacobsa i Nescafea u instant kavama, Dukata i Vindije u mekim sirevima, Podravke i Cedevite u čajevima, Koestlina i Kraša u keksima, Gavrilovića i Podravke u kobasicama, Vindije u polutvrdim sirevima, Bobija i Francka u flipsu te L’Oreala i Palette u bojama za kosu.

Je li na pomolu promjena odnosa snaga koja će postati trend? Hoće li brend lideri uspjeti odgovoriti izazovu? Potrošač je kralj, izbor je njegov. Ili?

Mladen Kožić, Sales Manager

Smoki slavi 40. rođendan

U posljednjih 40 godina mnogo toga se promijenilo, ali je jedna stvar ostala ista – neponovljivi okus Smokija

Dominantan okus kikirikija i prepoznatljiva hrskavost učinili su ga hranom svih generacija, neizostavnim pratiteljem na putovanjima, druženjima, čajankama…

Tijekom svih ovih godina, Smoki je proširio svoju obitelj, ali je i povećao broj svojih vjernih obožavatelja. Oni stariji ostali su vjerni svome flipsu, dok su u isto vrijeme podučili one mlađe tome što su to prave stvari.

Nastao davne 1972. godine, Smoki je prvi proizvedeni flips u jugoistočnoj Europi, toliko popularan da je postao generičko ime za grupu flips proizvoda.

Pravi se isključivo od najkvalitetnijih prirodnih sirovina – kukuruzne krupice, svježe pečenog kikirikija i biljne masnoće, bez bilo kakvih aditiva. Upravo zbog toga on je tako tradicionalan, a mlad duhom, hrskav, a topi se, ukusan, a prirodan, te predstavlja savršeni spoj – jedinstven u svijetu flipsa.

Upravo zbog toga Smoki je brend broj jedan u regiji, s najvećim brojem fanova na Facebooku koji trenutno prelazi brojku od 442.000.

Povodom velike obljetnice, Smoki je pokrenuo novu Facebook aplikaciju “Najveći lanac Smoki fanova“, kako bi dobio čestitku kakvu zaslužuje – najveću.

Svatko treba, na kreativan i sebi svojstven način, u prostoru kojeg izabere, pojesti jedan Smoki, proslijediti vrećicu dalje i sve to zabilježiti video kamerom. Video radovi s najviše lajkova dobit će nagrade, ali će posebni žiri nagraditi i one najoriginalnije.

PROMO

Next Page »