Mercator u prošloj godini u gubitku od 103 milijuna eura

Mercator Grupa objavila je kako je 2012. godinu, prema nerevidiranim rezultatima, zaključila s poslovnim gubitkom od 103,596 milijuna eura, što je izrazito smanjenje rezultata s obzirom da je u 2011. godini ostvareno 23,5 milijuna eura čiste dobiti.

Istodobno, Grupa je u 2012. ostvarila 2,873 milijarde eura prihoda od prodaje, što je porast od 0,04 posto u odnosu na prihode ostvarene u godini ranije. Unatoč teškim uvjetima na svim ključnim tržištima, ističu iz Mercatora, Grupa je uspjela ostvariti usporedive i stabilne prihode od prodaje u odnosu na prihode ostvarene u 2011. godini.

Pritom pojašnjavaju kako tri četvrtine gubitka predstavljaju otpisi i smanjenja vrijednosti imovine te podsjećaju kako su u drugoj polovici prošle godine počeli provoditi hitne mjere na području smanjivanja troškova, poboljšanja obrtnog kapitala, smanjivanja zaduženosti i zaustavljanja negativnih tržišnih trendova. Na taj način je, kažu, u zadnjem kvartalu ostvareno 10 milijuna eura uštede.

S hitnim mjerama u drugoj polovici 2012. godine, koje uključuju zaustavljanje investicija koje nisu nužne, ubrzanje procesa dezinvestiranja i potraga za unutarnjim rezervama, Mercator Grupa je definirala novi smjer predstavljen u novom strateškom planu krajem prošle godine.

“Poslovanje Grupacije je usprkos zahtjevnoj situaciji na tržištima solidno, dok izazove predstavljaju sekundarne djelatnosti i tržišta. U ovoj godini nastavlja se proces restrukturiranja Mercator Grupe”, ističe se u priopćenju.

Grupa je u 2012. godini stabilizirala tržišne udjele u Sloveniji i Hrvatskoj i zabilježila rast tržišnog udjela u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori. Ujedno je na razini godine smanjila svoju zaduženost za 90 milijuna eura.

U području upravljanja financijskim obvezama i uzimajući u obzir povećani rizik refinanciranja na financijskim tržištima, Mercator Grupa je s najvećim bankama postigla dogovor o traženju nove strukture dugoročnih izvora financiranja do sredine 2013. Time će se, kako kažu, omogućiti lakše upravljanje rizikom likvidnosti pri čemu ističu kako je krajem siječnja 2013. Mercator Grupa uspješno završila izdavanje komercijalnih zapisa u vrijednosti od 20 milijuna eura.

U 2013. godini Mercator Grupa planira provesti proces restrukturiranja koji će omogućiti obrat negativnog trenda poslovanja. Tako će nastaviti s realizacijom mjera za poboljšanje poslovanja, među kojima su reorganizacija Grupe, centralizacija poslovnih funkcija (prvenstveno u ovisnim društvima), veća usredotočenost na osnovnu djelatnost, optimizacija opskrbnog lanca na području logistike, optimizacija poslovanja društava Intersport, Modiana i M Tehnika preko prijenosa djelatnosti ovisnih društva u Sloveniji, Srbiji, BiH i u Hrvatskoj na lokalna Mercatorova društva, optimizacija poslovanja maloprodajnih jedinica većom fokusiranosti na manje formate trgovina i smanjenje površina prodajnih jedinica Getroa na hrvatskom tržištu, ubrzanje dezinvesticija poslovno nepotrebne imovine te nastavak povlačenja iz Bugarske.

“Mercator Grupa prolazi kroz fazu restrukturiranja koja je nužna zbog nefokusirane strategije u prošlosti. Unatoč negativnom poslovnom rezultatu u proteklom poslovnom razdoblju, Mercator ostaje financijski snažna kompanija. Planirana strategija i skup ključnih mjera za ovu godinu daju nam čvrstu osnovu za poboljšanje našeg poslovanja u budućnosti”, komentirao je Toni Balažič, predsjednik Uprave Mercator Grupe, prilikom predstavljanja nerevidiranih poslovnih rezultata za 2012. godinu.

Trgovačke marke u Hrvatskoj: Izazivač koji se mora respektirati

Trgovačke marke, osim svoje niže cijene, grade i dodatnu prednost ulaganjem u sve bolji omjer dobivene kvalitete i koristi u odnosu na ono što je uloženo

Popularnost trgovačkih marki u posljednje je vrijeme u sve većem porastu, kako zbog recesijskog budžeta, tako i zbog njihove sve bolje kvalitete i šire ponude.

Trgovačke marke su do danas evoluirale, od svojih prvih koraka kada su značile proizvod niže kvalitete od proizvođačkih marki, do proizvoda koji su sada jednake kvalitete, ali još uvijek cjenovno prihvatljiviji.

NA PUTU PREMA GORE
Ubrzani razvoj trgovačkih marki vidljiv je i u njihovoj ponudi koja širi svoj asortiman i na ekskluzivne trgovačke marke kao što su “Volim najbolje” u Konzumu te “Premium” u Intersparu ili Mercatoru.

Uz njihovu proizvodnu evoluciju raste i prihvaćanje trgovačkih marki jer ih danas 65% građana smatra kvalitetom jednakima proizvođačkim markama, što je porast od 12% u odnosu na prošlu godinu.

Također, u 2012. je 6% više onih koji povremeno kupuju trgovačke marke u usporedbi s prethodnom godinom, dok je broj onih koji ih uobičajeno kupuju ostao manje-više konstantan (43% u 2012. naspram 45% u 2011.).

Proizvođačke marke moraju danas više nego ikad ulagati dodatne napore kako bi se nosile s privatnim markama trgovaca u tržišnom natjecanju jer osim svoje ključne prednosti – niže cijene koja je moguća zbog nižih troškova razvoja i marketinga, sada one grade i dodatnu prednost ulaganjem u sve bolji omjer dobivene kvalitete i koristi u odnosu na ono što je uloženo.

S druge strane, za proizvođačke marke je ključno da zadrže postojeću prednost u pogledu jedinstvenosti i inovativnosti proizvoda, što znači da ne smiju posustati u razvoju novih proizvoda koji dobro odgovaraju na potrebe kupaca i definiraju potrošačke trendove.

GLAVNE PREDNOSTI
Niske cijene zasigurno jesu jedan od motivatora za kupnju trgovačkih marki, ali ono što se i u ovom istraživanju ističe je njihova dobra vrijednost za novac i praktičnost korištenja – što u oba slučaja navodi natpolovična većina (52%) ispitanika kao dvije glavne prednosti nad proizvođačkim markama.

Potrošači trgovačkih marki imaju također sve više povjerenja u njih i vide ih kao proizvode koji su dobri za cijelu njihovu obitelj (49%). U ovogodišnjem istraživanju oko 43% građana kaže da se uglavnom ili u potpunosti slažu s tvrdnjom da uobičajeno kupuju trgovačke marke, što je na razini 2011. godine.

Pritom se broj onih koji uopće ne kupuju trgovačke marke smanjio za 6% na godišnjoj razini, što govori o tome da ove godine ima više osoba koje se ipak povremeno odluče na kupnju proizvoda trgovačkih marki. Žene i osobe mlađe i srednje dobi češće od drugih kupuju trgovačke marke.

Ipak, kako bi dodatno poboljšale svoj položaj, trgovačke marke trebaju povećati percipiranu vrijednost samog proizvoda jer bi na taj način otvorile dodatnu mogućnost da svojom ponudom pridobiju one koji trenutno nemaju naviku kupovine trgovačkih marki. Takvih potrošača je nemalih 52% koji trgovačke marke možda kupuju povremeno, ali im to nije ustaljena praksa.

VODEĆE MARKE TRGOVACA
Dvije najprodavanije trgovačke marke zadržale su svoje vodeće pozicije već treću godinu zaredom. U Konzumu, kao vodećem trgovačkom lancu u Hrvatskoj, ujedno se nalazi i najprodavanija marka K Plus (51%), a potom slijedi dm-ova Balea (30%).

dm je uz Getro prvi “predstavio” trgovačke marke na hrvatskom tržištu potkraj devedesetih godina te od tada radi na izgradnji povjerenja prema njima, dok je popularnost trgovačkih marki Getroa u padu.

Među top 5 trgovačkih marki u Hrvatskoj ove su se godine probile marke Lidla i trgovačka marka Kauflanda K-Classic. Ove dvije trgovačke marke bilježe snažan uzlet s obzirom na to da je prije dvije godine manje od 1% ispitanika navodilo da kupuje te marke, dok je u 2012. taj postotak narastao na 21% za Lidlove marke i na 12% za K-Classic.

Trend rasta u ovoj godini zabilježile su i trgovačka marka Kozmo s 12% kupaca i dm-ov Denkmit s 10%.

Marina Zrile
Research Executive Marketing

Mlinar digao cijene, ostali kažu da neće

Dok neke tvrtke priznaju da su povećale cijene, druge i dalje tvrde da ih neće mijenjati.

Pravi efekti uvođenja stope PDV-a od 5 posto na kruh i mlijeko i neke druge proizvode vidjet će se u drugoj polovici mjeseca. Dok neke tvrtke priznaju da su povećale cijene, druge i dalje tvrde da ih neće mijenjati.

Uslijed ukidanja nulte stope PDV-a i uvođenja stope od 5 posto tvrtka Mlinar, podigla je cijene svoga kruha i osnovnih vrsta peciva za pet posto, no tvrde kako se radi o korekciji u prosjeku od 10 do 20 lipa.

U trgovačkom lancu Mercator kažu kako korekcije cijena u trgovinama Mercatora i Getroa do daljnjeg neće biti. Isto tvrde i u Konzumu. (Poslovni.hr)

Trgovci obećavaju: Kruh i mlijeko neće poskupjeti

Od 1. siječnja sljedeće godine, odnosno za desetak dana u Hrvatskoj će se početi naplaćivati PDV od pet posto, između ostaloga, na kruh i mlijeko, knjige i kino ulaznice.

No, ako je vjerovati trgovcima koji prodaju te proizvode i usluge građani ne bi trebali osjetiti poskupljenje niti bi se trebale promijeniti cijene na početku sljedeće godine.

Na pitanje Novog lista hoće li i koliko podići cijene kruha i mlijeka od 1. siječnja iz Konzuma, najvećeg maloprodajnog lanca u Hrvatskoj, poručuju da još “uvijek razgovaraju s dobavljačima, ali da povećanja cijena najvažnijih artikala neće biti”.

Znači li to da neće biti povećanja cijena svih vrsta kruha i svih vrsta mlijeka (kravlje, ovčje, kozje), bilo da je riječ o svježem, pasteriziranom, homogeniziranom ili kondenziranom te nadomjestaka za majčino mlijeko ili će se to odnositi tek na najprodavanije vrste nije još jasno.

Iz Konzumove konkurencije, Mercatora i Getroa, na isto pitanje o poskupljanju kruha i mlijeka odgovaraju da “korekcije cijena sukladno izmjenama zakona o PDV-u od početka iduće godine do daljnjega neće biti”. Koliko je zapravo trajanje fraze “do daljnjeg”, u svome odgovoru iz Mercatora nisu pojasnili.

Ne bi trebale poskupjeti ni knjige, ako je vjerovati odgovoru iz Profila.

“Nećemo dizati cijene knjiga radi uvođenja PDV-a, a trošak poreza rasporedit će se unutar struke, dakle između nakladnika i knjižara. Za krajnje kupce maloprodajne će cijene knjiga izdanih u 2012. godini ostati iste, a kod novih izdanja zadržat ćemo dosadašnju cjenovnu politiku, razine cijena pojedinih kategorija nakladničkog plana ostat će iste kao i u 2012. godini, a trošak PDV-a ugradit ćemo u te cijene na štetu vlastite profitabilnosti”, odgovorili su iz Profila, koji je i nakladnik ali ima i svoju maloprodajnu mrežu.

Što se tiče kino ulaznica, iz Cinestara kažu da u ovom trenutku ne mogu dati konkretan odgovor, ali da će, ukoliko i bude korekcija cijena, to biti samo “na nekim kategorijama cijena kino ulaznica u minimalnom iznosu”.

Ukidanje nulte stope osim na kruh i mlijeko, te knjige i kino ulaznice odnosi se i na dio lijekova, implantata te ortopedskih pomagala, ali što će se dogoditi s njihovim cijenama kad se PDV poveća za pet posto Novi list nije uspio doznati jer će njihove cijene ovisiti i o tome hoće li konačno profunkcionirati objedinjena javna nabava.

Država bi uvođenjem PDV-a od pet posto, umjesto dosadašnje nulte stope, trebala zaraditi više od dvije milijarde kuna u državni proračun i unatoč porukama da to neće uzrokovati povećanje cijena zasad se nevjerojatnim čini da bi se trgovaci odrekli tolike zarade.

No, proračun će s druge strane izgubiti oko 650 milijuna kuna na tome što će od 1. siječnja u ugostiteljstvu naplaćivati PDV po stopi od deset posto, umjesto dosadašnjih 25 posto.

U ugostiteljstvu zasad nitko ne govori o mogućnosti snižavanja cijena, nego većina ugostitelja ističe da će im to pomoći da nadokande manjkove i poboljšaju ponudu, tako da krajnji korisnici očito neće imati koristi od te mjere.

Ta snižena stopa odnosit će se na pripremu hrane i serviranje napitaka, bezalkoholnih pića, piva i vina. Uz to će se sniženom stopom od pet posto oporezivati i plovila za sport i razonodu. (Novi list)

Mercator-H: Fokus na pristupačnije cijene i male formate

Član uprave Mercator Grupe zadužen za područje trgovačkog poslovanja na slovenskom i hrvatskom tržištu, Igor Maroša, predstavio je strategiju kojom se u nadolazećem periodu planira Mercator u Hrvatskoj cjenovno i lokacijski približiti svim kupcima te najavio otvorenje trgovina manjih formata.

Prema njegovim riječima, Mercator je u svoju strategiju poslovanja za razdoblje 2013.-2016. integrirao europski trend razvoja trgovina manjih formata koje su cjenovno prilagođenije kupcu.

Maroša je za četvrtak, 6. prosinca, najavio otvorenje Mercatorovog marketa u zagrebačkoj Savici, a paralelno s time bit će otvorene i dvije novouređene trgovine u Karlovcu (5.12.) i Velikoj Gorici (13.12.).

Pored razvoja s manjim formatima, Mercator se u 2012. fokusirao na mijenjanje cjenovne percepcije.

Najnovije istraživanje GfK, koje prati stanje u trgovini s aspekta potrošača te kretanje cijena trgovaca prema kriterijima praćenja FMCG košarice, u trećem kvartalu 2012. pokazuje da je Mercator svoje cijene u protekle dvije godine smanjivao te ih je u rujnu snizio za 5 posto u odnosu na početak promatranog razdoblja, dok je Getro u istom razdoblju svoje cijene smanjio za 15,7%, odnosno najviše od sedam promatranih trgovaca i time dokazao, ističe Maroša, da želi učvrstiti poziciju jednog od najjeftinijih trgovačkih lanaca.

Iako je Mercator snizio cijene, zadržao je visoki nivo usluge u kupovini što dokazuju i posljednji rezultati Mystery shoppera u studenom 2012. godine.

“Mercator je danas cjenovno pristupačna trgovina. Posljednjih godinu dana intenzivno radimo na kategoriji cijena što dokazuju i istraživanja, a pritom zadržavamo standard ugođaja u kupnji kao konkurentsku prednost. Daljnji razvoj usmjerit ćemo na manje formate u urbanim područjima s fokusom na širenje maloprodajne mreže u Zagrebu, Istri i većim gradovima Hrvatske. Intenzivnije ćemo raditi na širini ponude naše trgovačke marke jer kupci sve više percipiraju njen omjer kvalitete i cijene u odnosu na uvriježene proizvode brendova”, izjavio je Maroša.

On je pojasnio kako će se u Mercator dodatno posvetiti kvaliteti i izboru ponude voća, povrća, mesa i kruha. Ugodan ambijent, ljubaznost djelatnika i kvaliteta ponude, posebno svježih odjela, rekao je, ono je po čemu nas kupci posebno prepoznaju.

U novoj strategiji ključna promjena bit će veća fokusiranost na prepoznavanje potreba kupaca, bolje upravljanje formatima trgovina i robnim grupama s usmjerenošću na zadovoljenje najširih segmenata kupaca te razvijenu prodajnu mrežu i formate, zaključio je.

« Previous Page — Next Page »