Predstavljeni rezultati istraživanja Trusted Brand

Dukat, Franck, Konzum, Ina, Croatia osiguranje, Generalturist, Kraš i Cedevita, Zvijezda, Jana, Pliva i Neofen domaći su brendovi kojima Hrvati najviše vjeruju

Na današnjoj konferenciji za medije u HGK predstavljeno je 6. istraživanje potrošačkih navika i povjerenja u robne marke Trusted Brands koje već tradicionalno organizira časopis Readers Digest.

Istraživanje je provedeno u suradnji s britanskom agencijom Wyman Dillon u kojem je obuhvaćeno nasumično izabranih 8700 pretplatnika Readers Digesta u Hrvatskoj, a u Europi je u istraživanju sudjelovalo više od 27 tisuća ispitanika u 15 zemalja.

Nagradu u kategoriji 35 proizvoda i usluga dobilo je 18 domaćih i 13 stranih brendova.

Hrvatski su pobjednici Dukat, Croatia osiguranje, Franck, Kraš, Kutjevo, Cedevita, Zvijezda u kategoriji maslinovo ulje, Jana u kategoriji voda, Pliva u kategoriji sredstava protiv prehlade, a Belupov Neofen u kategoriji sredstava za ublažavanje bolova.

Neki pobjednički brendovi odnijeli su nagradu već šesti put.

Riječ je o čak osam domaćih brandova (Dukat, Franck, Konzum, Ina, Croatia osiguranje, Generalturist, Kraš i Cedevita), te deset stranih brendova (Nivea, Opel, Gorenje, Hewlett Packard, Nokia, T-com, Sony, American Express, Ariel i Lesnina).

“Vizualno označavanje hrvatskih proizvoda velik je zaokret u njihovu promoviranju i pravi put za postizanje prepoznatljivosti, ne samo brendova, već i zemlje u cjelini. Potrebna je zajednička akcija poduzeća, organizacija i države za stvaranje uspješnih brendova”, rekla je tim povodom potpredsjednica za gospodarstvo, europske integracije i pitanja Europske unije HGK Vesna Trnokop Tanta.

Prema rezultatima istraživanja, Europljani pak najviše vjeruju markama koje su pobijedile u više od deset zemalja. To su Nivea (kozmetika za njegu kože), Nokia (mobilni telefon), Visa (kreditna kartica) i Canon (kamera i fotoaparat). Nivea je u kategoriji kozmetika za njegu kože pobijedila u svih 15 zemalja.

Maja Kecerin, voditeljica marketinga Mozaik knjige, pojasnila je kako je Trusted Brands europsko istraživanje koje ispituje odnos potrošača prema proizvodima i brandovima. “Primarni fokus istraživanja je identificiranje brendova, svakodnevnih proizvoda i usluga kojima potrošači najviše vjeruju. Istraživanje također mjeri razinu povjerenja prema raznim institucijama i zanimanjima”, rekla je Kecerin. Istraživanje u Hrvatskoj  provedeno je u rujnu i listopadu prošle godine.

“Upitnik se mijenja neznatno iz godine u godinu, a metodolgija uvijek ostaje ista”, objasnio je Lubos Beniak, koordinator europskog istraživanja Reader’s Digesta za centralnu i istočnu Europu koji je na konferenciji sudjelovao putem Skypea. Istraživanje se temelji na tri temeljne kategorije, a prva od njih je povjerenje u institucije.

U svih 15 europskih zemalja, u kojima je provedeno istraživanje, povjerenje u institucije je nisko. Dvije su institucije dosegnule više od 50 posto glasova potrošača, a to su brak (66 posto) i televizija i radio (51 posto).

U Hrvatskoj ispitanici najviše povjerenja imaju u instituciju braka (74 posto), televiziju i radio (56 posto), slijedi internet (50 posto), institucije, poduzeća i civilne akcije koje vode brigu o okolišu (51 posto), euro (38 posto), novine (38 posto) i Crkva (39 posto). Hrvati najmanje vjeruju Vladi (82 posto ispitanika ne vjeruje Vladi) i pravnom sustavu (70 posto).

Druga istraživačka kategorija je povjerenje u zanimanja. Lubos Beniak naglasio je kako ne začuđuje rezultat da u Europi potrošači najviše vjeruju vatrogascima (93 posto), a najmanje političarima, ali da začuđuje da neki ipak još uvijek vjeruju bankama. U Hrvatskoj se najmanje vjeruje političarima (88 posto ispitanika ne vjeruje), prodavačima putovanja (80 posto ispitanika im ne vjeruje) i sindikalnim vođama (73 posto ispitanika im ne vjeruje).

Treća kategorija je povjerenje u odnos robnih marki prema okolišu. Unatoč naporima većine velikih europskih brendova da promoviraju odgovoran imidž prema okolišu, čak 75 posto Europljana još sumnja u takve tvrdnje. Ispitanici smatraju da su velike kompanije odgovorne za uništenje okoliša. Odlučili bi se na kupnju proizvoda koji je dobar za okoliš, ali su skeptični prema istinitosti takvih tvrdnji.

Goran Miletić, glavni urednik mjesečnika Reader’s Digest Hrvatska, napomenuo je kako u Hrvatskoj opada povjerenje u sve: u institucije, vladu, političare, crkvu. “I povjerenje u EU iznosi 39 posto prema rezultatima ovog istraživanja, ali nadam se da će se u Hrvatskoj polako vraćati povjerenje”, zaključio je Miletić.

Časopis Reader’s Digest izlazi u više od 65 zemalja na 25 svjetskih jezika i doseže brojku od 100 milijuna čitatelja diljem svijeta. Distribuira se poštom na kućne adrese. U Hrvatskoj izlazi od 2006. godine te trenutno broji blizu 25.000 pretplatnika i više od 75.000 čitatelja.

Sandra Mihić iz Nuštra glavna dobitnica u nagradnoj igri Gorenja

Sandra Mihić iz Nuštra kupila je Gorenje perilicu za rublje, a nakon povratka kući, premda nikada ne sudjeluje u nagradnim igrama, poslala je sms poruku s brojem računa koja ju je uključila u nagradu igru Gorenje – najbolji izbor.

Na to je vrlo brzo posve zaboravila, te je iznenađenje bilo još veće kada je dobila obavijest da je upravo ona osvojila glavnu nagradu – opremanje stana proizvodima Gorenje u vrijednosti 200.000 kuna.

Nagradna igra Gorenje – najbolji izbor trajala je od 19. studenog 2010. godine do 31. siječnja 2011. godine, a pravo sudjelovanja imali su svi građani s prebivalištem u Republici Hrvatskoj koji su kupili barem jedan proizvod trgovačke marke Gorenje u vrijednosti iznad 500,00 kn.

Ukupna vrijednost nagradnog fonda iznosila je 283.970,00 kn i od čega je Gorenje 5 posto nagradnog fonda uplatilo u korist hrvatskog Crvenog križa.

Popis svih dobitnika nagradne igre Gorenja pogledajte na linku.

Mercator najveća slovenska poslovna grupacija

Mercator Grupa je prošle godine ostvarila 2,64 milijarde eura neto prihoda, prema podacima dnevnika Delo

Mercator Grupa je prošle godine bila najveća poslovna grupacija u Sloveniji s 2,64 milijarde eura neto prihoda, prema podacima dnevnika Delo.

Mercator slijede grupacije Petrol, Gorenje, Krka i Merkur, a među njima je najveću neto dobit, 173,3 milijuna eura imala Krka.

Najveće poslovne grupacije u prošloj su godini imale oko 37 milijardi eura neto prihoda od prodaje i 251.800 zaposlenih. Međutim kako su neke od njih prošle godine imale gubitke ukupno su lani ostvarile 295 milijuna eura gubitka.

Delo navodi da su tvrtke koja su prošle godine poslovale s osjetnim gubitkom u minus povukla i čitave grupacije. (Bankamagazin)

Merkur: Direktori protiv stečaja

Predsjednici uprava Heliosa i Gorenja te novi predsjednik Gospodarske komore Slovenije (GZS) ministrici gospodarstva Darji Radić uputili su molbu u kojoj od nje traže da se javno ne opredijeli za stečaj Merkura jer bi to za sobom povuklo i stečaje dobavljača.

Ministrica je odlučila udovoljiti molbi Uroša Slavinca (Helios), Franje Bobinca (Gorenje) i Stojana Bindera (GZS).

Nekolicina zaposlenika Merkura ministrici je također uputila anonimno pismo u kojem novom direktoru Bojanu Knupležu predbacuju neproduktivno spašavanje Merkura. Radić je odgovorila kako je Knuplež osoba od povjerenja zahvaljujući bogatom iskustvu na tom području. (SEEbiz)

Stečaj Merkura bi dobavljače prisilio na otpuštanja

Dobavljači, među kojima je i Gorenje, sve su glasniji u upozoravanju na ozbiljne posljedice mogućeg stečaja Merkura za slovensku ekonomiju

Među onima koji najviše strepe za sudbinu slovenskog Merkura su lokalni dobavljači jer je taj trgovački lanac njihov ključni poslovni partner na slovenskom tržištu, kako za kupovinu materijala tako i za prodaju gotovih proizvoda, piše Dnevnik.si.

Za danas najavljen sastanak Nadzornog odbora Merkura, na kojem je jedna od glavnih tema trebalo biti revidirano godišnje izvješće za 2009., odgođen je jer svi materijali još nisu spremni. Ne zna se kako će to utjecati na sastanak s bankama vjerovnicima koji je zakazan za sljedeći tjedan, a na kojem je menadžment tvrtke trebao predstaviti svoje rješenje sanacije tvrtke.

Dobavljači, među kojima je i Gorenje, sve su glasniji u upozoravanju na ozbiljne posljedice mogućeg stečaja Merkura za slovensku ekonomiju. Svjesni su da bi stečaj vodećeg slovenskog trgovaca tehničkom robom i programom za dom, s velikom maloprodajnom mrežom na Balkanu, promijenio tržišnu situaciju. Tada bi se u tržišnoj utakmici morali natjecati s inozemnim trgovcima, a u tom bi slučaju slovenski dobavljači lošije prošli.

Jedan od važnijih dobavljača Merkura je i Gorenje. Obujam trgovine dvije firme iznosi oko 30 milijuna eura ili nešto manje 3 posto konsolidiranih prihoda Grupe Gorenje.

“Merkur je naš najveći trgovinski partner i uz bok je najvećih međunarodnih trgovačkih lanaca s kojima surađujemo. No, za razliku od njih u Merkuru je zastupljena cijela proizvodna linija Gorenja”, ističe Franjo Bobinac, predsjednik Uprave Gorenja.

Izvršni direktor JUB-a Štefan Hoyer naglašava kako bi za njihovu tvrtku jedna od posljedica Merkurovog stečaja bila gubitak dijela potraživanja, a to bi vjerojatno značilo i prijenos imovine Merkura u tuđe ruke.

Merkur sa svojih 40 prodajnih centara predstavlja za JUB najznačajniji prodajni lanac. Hoyer je istaknuo da se rješenje za Merkur čim prije mora naći, no dodao je i kako ne zna je li to moguće jer smatra da ni nova uprava Merkura nije svjesna značenja Merkura.

“Obujam poslovanja Grupe Helios i Merkura na godišnjoj razini iznosi oko 10 milijuna eura što predstavlja nešto manje od 5 posto naše ukupne prodaje te trećinu prodaje na slovenskom tržištu”, rekao je član Uprave Heliosa Aleš Skoči. Zbog toga na iznenađuje da se i Helios nedavno aktivno uključio u pronalazak rješenja za Merkur.

Vlada, koja je u posljednjih nekoliko mjeseci pažnju posvećivala rješavanju nekih drugih problema, uključujući i onih u građevinskom sektoru, do sada je izbjegavala pitanje Merkura. Zbog toga je Slovenska gospodarska komora, na inicijativu glavnih dobavljača, zatražila sastanak s ministricom gospodarstva Darjom Radić.

Jedno od rješenja za sanaciju Merkura banke vide u mogućnosti da dio potraživanja pretvore u vlasnički udjel u Merkuru. Neki su dobavljači izrazili spremnost na sudjelovanje u dokapitalizaciji, a među njima i Gorenje. Međutim predsjednik Uprave Heliosa Uroš Slavinec ne podržava tu ideju, a ni u JUB-u nisu zainteresirani za suvlasništvo u Merkuru.

Grupu Merkur čine tvrtke Merkur kao vodeći trgovac tehničkom robom, Merstil koji nabavlja i prodaje metalurške proizvode i Big Beng, trgovac audio, video i IT proizvoda. Te tri tvrtke u vlasništvu imaju još 20 firmi u Sloveniji i inozemstvu, koje zapošljavaju ukupno 4.468 radnika. (Bankamagazin)