Globalna kretanja: Povjerenje, transparentnost i tehnologija

Nedavna afera s konjskim mesom otkrila je sve manjkavosti lanca opskrbe te potaknula dobavljače i trgovce na promišljanje o načinima kako da ponovno steknu povjerenje svojih kupaca

Povjerenje potrošača je bez ikakve sumnje najvažnija prednost za proizvođače u prehrambenoj industriji, trgovce na malo, a time i za cijeli opskrbni lanac. Bez povjerenja, tvrtke stječu loš glas koji vodi do niske ili nepostojeće vjernosti kupaca što utječe na promet i procjene dioničara.

Nedavno je afera s konjskim mesom poljuljala povjerenje u prehrambenu industriju. Izvještaj našeg istraživanja Shopper Vista, koji obično ne varira puno, pokazao je da se povjerenje kupaca snizilo odmah nakon što su podaci o konjskom mesu izašli u javnost kao i tijekom nastavka ove sage početkom 2013. godine.

Zbog afere s konjskim mesom prehrambena će se industrija vjerojatno naći pod još većim povećalom nevladinih organizacija, medija i vlasti.

U ovom se trenutku nalazi na svojevrsnom raskrižju, a veća transparentnost i poželjne promjene na bolje daju joj priliku da vrati povjerenje potrošača i njihovu vjernost, a možebitno ih čak podigne i na višu razinu. Uspjeh će ovisiti o brzom i transparentnom obračunavanju s problemima te o tome da se o njima komunicira jasnije no ikada prije.

PONOVNA GRADNJA POVJERENJA
Transparentnost nabavnog lanca, jasno porijeklo proizvoda i njihov put na police te suradnja u okviru tog sustava samo su neka od rješenja koja se mogu primjenjivati u nastojanju da se ponovno zadobije izgubljeno povjerenje kupaca i vrati dobar glas.

Većina najvećih trgovaca na malo i dobavljača u industriji hrane i robe široke potrošnje već imaju uhodane sustave za unapređenje transparentnosti svojih nabavnih lanaca. Već nekoliko godina u upotrebi su sustavi kartica za mjerenje učinka. Međutim, ovo je praksa uglavnom velikih organizacija.

Hoće li situacija s konjskim mesom ponukati i manje i srednje kompanije da od svojih dobavljača zatraže ispunjavanje kartice za provjeru učinka i tako dokažu da posluju odgovorno?

Odgovor na ovo pitanje možda nije jednoznačan, ali uz tehnološke napretke vrlo je vjerojatno da će sve više kompanija svoje nabavne lance učiniti odgovornima i transparentnima i to ne samo kako bi ispunili očekivanja kupaca već i kako bi izbjegli negativne reakcije nevladinih udruga i medija.

TEHNOLOGIJOM DO TRANSPARENTNOSTI
Tehnologija je jedan od ključnih čimbenika koji ovoj industriji omogućuje veću transparentnost. S pojavom online platformi, trgovci na malo i dobavljači mogu komunicirati i podijeliti iskustva najbolje prakse koja će im pomoći da poboljšaju svoje sustave i povećaju transparentnost.

Na primjer, u svjetlu nedavnog pitanja konjskog mesa, Tesco je najavio uvođenje nove internetske stranice na kojoj će kupci moći pratiti zbivanja u njihovom lancu opskrbe i tako se uvjeriti da je on najbolji na svijetu.

Krajnji cilj te stranice jest omogućiti kupcima izravan uvid u njihove farme i tvornice tako da steknu uvid odakle proizvod stiže i kako nastaje.

Asda je već uvela video kamere u nekoliko svojih tvornica te čak i u svoje glavne urede u Leedsu, a snimke se uživo emitiraju na korporativnoj stranici ovog trgovca. Ova inicijativa samo je jedan od načina na koji Asda pokazuje koliko joj je stalo da bude što otvorenija oko svog poslovanja.

Takav pristup mogao bi ohrabriti i dobavljače da postanu transparentniji. Trgovcima na malo važno je da njihovo vlastito, ali i poslovanje njihovih dobavljača, bude što je moguće bolje.

Nedavno smo svjedočili kako je tehnologija povećala transparentnost na mjestu kupnje. QR (Quick Response – brzi odgovor) kodovi pojavili su se na velikom broju proizvoda.

Nestlé je QR kodove počeo stavljati na svoje Kit Kat čokolade, tako da kupci lako mogu doći do podataka o nutritivnom profilu i utjecajima proizvoda na društvo i okoliš.

Lanac sushi hrane Moshi Moshi otišao je korak dalje stvorivši jestivi QR kod od rižina papira i crnila od lignje. Kad ga se skenira pametnim telefonom, kod vodi na stranicu www.eatmsc.org gdje se može pročitati odakle riba potječe i kako je ulovljena.

POTROŠAČI OČEKUJU OTVORENOST
Kako se sve više kompanija i proizvoda, u nastojanju da povećaju povjerenje i vjernost, otvara prema kupcima putem internetskih stranica i tehnologije pametnih telefona, vjerojatno će se i očekivanja kupaca povećati.

Kompanije koje se ne priklone ovom trendu i ne stvore zanimljivu i autentičnu priču s kojom se potrošači mogu poistovjetiti i kojoj mogu vjerovati vrlo će lako zaostati za svojim konkurentima koji uspijevaju uključiti kupce i koriste povjerenje kojim ostvaruju prednost na tržištu.

Poticaj na veću transparentnost povezat će cijeli lanac opskrbe. Nedavni događaji su pokazali da niti jedan dio tog lanca ne može poslovati u izolaciji. Jača suradnja stvorit će sigurniji i otporniji nabavni lanac, zaštitit će kompanije kad je u pitanju porijeklo proizvoda i ono što je ključno: omogućit će bolju kvalitetu, bolju uslugu i veću transparentnost za kupce.

Toby Pickard
Senior Sustainability Analyst

Okrugli stol: Kriza u lancu prehrane

Hrvatska se nema čega stidjeti, naš sustav sigurnosti hrane možda je čak i bolji nego u drugim zemljama Europske Unije, zaključili su panelisti Okruglog stola “Kriza u lancu prehrane” koji je, u organizaciji Hrvatske gospodarske komore, održan jučer u sklopu 7. Konferencije o sigurnosti i kakvoći hrane s međunarodnim sudjelovanjem u Opatiji.

Ksenija Longo, voditeljica službe za organizaciju i koordinaciju službenih kontrola u Ministarstvu poljoprivrede objasnila je kako je ono što mediji zovu krizom najčešće zapravo incident s hranom.

“Krizu je teško definirati, njoj je uzrok nepoznat, situacija u tom slučaju izmiče kontroli i nema koordinacije i organizacije sustava”, rekla je Longo. Osim toga, regulatorna tijela, tj. institucije koje su za to nadležne, jedine mogu proglasiti krizu.

Situacija s aflatoksinima u mlijeku zapravo je bila incident s hranom, a incidenti se događaju svakodnevno, svugdje u svijetu, pa tako ni Hrvatska nije iznimka. “Ta je situacija zahtijevala vrlo brzu reakciju nadležnih tijela, što se i dogodilo”, rekao je Ivo Afrić, pomoćnik ministra zdravlja.

Božica Rukavina, pomoćnica ministra poljoprivrede, složila se s Afrićem i istaknula kako je nakon izbijanja incidenta s aflatoksinima Ministarstvo donijelo akcijski plan i osnovalo operativni tim koji su tvorile tri uprave Ministarstva, službe na terenu i industrija mlijeka s kojom su svakodnevno bili u kontaktu. “Poseban tim bio je zadužen i za komunikaciju s medijima koji su u nekim slučajevima korektno prenosili informacije, a nekim slučajevima nisu”, rekla je Rukavina.

“Ako su mediji upravljali krizom, onda stručne službe za odnose s javnošću nisu obavile svoj posao na najbolji mogući način”, zaključila je televizijska novinarka i panelistica okruglog stola Anita Martinović.

Također je rekla kako smatra da je senzacionalizam koji je u nekim slučajevima pratio ovaj incident s hranom jednako loš kao i cenzura, ali je naglasila i kako mediji nisu ni prijatelji ni neprijatelji, već moraju biti u službi javnosti.

“Osim toga, da biste shvatili kako TV novinari razmišljaju, morate znati da je hrana televizična, a kriza je uvijek dobra priča”, rekla je Martinović s kojom se složio i moderator Okruglog stola, novinar Danko Družijanić.

“No, prije nego što izađemo s bilo kakvom informacijom u medije, moramo imati pravovaljanu informaciju s terena, za što u mnogim slučajevima treba vremena”, dodala je Rukavina.

Zorica Jurković, ravnateljica Hrvatske agencije za hranu, zaključila je da kako vrijeme prolazi, u svakom slučaju, jedemo sve sigurniju hranu, iako je i povremene incidente nemoguće potpuno izbjeći, ali ih treba smanjiti na najmanju moguću mjeru.

NHS: Treba smanjiti PDV na hranu kako bi se pomoglo proizvođačima

Predsjednik Nezavisnih hrvatskih seljaka (NHS) Mato Mlinarić izjavio je danas u Osijeku kako bi Vlada i Ministarstvo financija trebali razmotriti mogućnost smanjenja PDV-a na hranu na 10 posto.

Na konferenciji za novinare Mlinarić je ustvrdio kako poljoprivrednici u nekim zemljama EU, poput Austrije, imaju “skrivene” potpore u obliku manjeg PDV-a, gdje je stopa PDV-a 20 posto, a na hranu 10 posto.

Ocijenio je kako to znači da tamošnji proizvođači, koji nisu u sustavu PDV-a, imaju uvećanu dobit za 10 posto koju ne vraćaju državi te da bi bilo dobro da ministar financija Slavko Linić razmisli o tome.

Naš je prijedlog bio da PDV na hranu bude i manji, odnosno 5 posto, ali ako je praksa u EU da uglavnom iznosi 10 posto, bilo bi dobro da se razmotri ta mogućnost kako bi se i malim proizvođačima, koji nisu u sustavu PDV-a, pružila ista mogućnost kao i europskim poljoprivrednicima, poručio je Mlinarić.

Na novinarski upit koliko je realna takva mogućnost u sadašnjim gospodarskim okolnostima u državi, Mlinarić je kazao kako kod nas za sve treba vremena te da se onda kada se vidi da nešto nije dobro stvari krenu ispravljati.

Država se mora odlučiti je li joj proizvodnja hrane i samodostatnost u toj proizvodnji prioritet od posebnog državnog interesa. Mislim da se možemo izjednačiti s europskim proizvođačima, ali za to treba politička volja, ustvrdio je Mlinarić. (H)

Hoće li hrana u EU pojeftiniti?

Mnogo nade polaže se i u Europsku uniju. Ali koliko god dobra ona donosi, ima mnogo onih kojima će u Uniji biti teže nego bez nje.

Tako se, recimo, možemo nadati da će hrana, koja je inače lani poskupjela čak 9 posto, nakon ulaska u Uniju pojeftiniti jer se ukidaju carine, koje na pojedine proizvode iznose i do 30 posto.

S druge strane, od toga strahuju upravo domaći proizvođači hrane, koji će biti izloženi na milost i nemilost golemoj europskoj konkurenciji. Ali uspije li ministar poljoprivrede uvjeriti ministra financija, mogli bi dobro proći i potrošači i proizvođači. Stopa PDV-a za neke proizvode trebala bi pasti na samo 10 posto.

Za potrošače dobra vijest. Prvog srpnja cijene hrane ne bi smjele rasti jer se ipak gubi dio carine, koja na pojedine proizvode iznosi i više od 30%. Za proizvođače lošija vijest. Uvozna hrana, koja je i do sada lako prelazila granicu, bez carinskih barijera činit će to još lakše.

Iako imamo snižene stope na dio artikala, u resornom su ministarstvu svjesni da imamo jednu od najviših stopa PDV-a u Europi. Baš tu smo, eto, pod ruku sa skandinavskim zemljama pa su zasukali, kažu, rukave da se i to promijeni. Ministar financija slaže se s time. Jedino treba vidjeti kako to pretvoriti u održivu financijsku konstrukciju. Kao što građani pokušavaju održati svoju i kupujući kvalitetno, a skuplje.

Građani sve više osiromašuju pa ne bi nikoga iznenadilo da opet krenu u masovnu kupnju kod susjeda izvan Schengena. Samo prošle godine ostavili smo im više od četiri milijarde kuna. (HRT)

Proizvođači traže smanjenje PDV-a na hranu

Odluku Vlade da se turizmu sruši PDV Željko Lovrinčević ocjenjuje pristranom i apsurdnom.

Košarica hrane Hrvatima je lani u ožujku u odnosu na ožujak 2011. poskupjela 1,9 posto, da bi između dva prosinca cjenovni skok iznosio 7,4 posto. Paralelno na tržištu EU 27 cijene hrane u spomenutim razdobljima rasle su 3,5 odnosno 4,4 posto.

Ožujak je prekretnica radi odluke Vlade o povećanju stope PDV-a s 23 na 25 posto i stoga ne iznenađuje što su cijene bujale, a potrošnja padala svih mjeseci do kraja godine, čak i u rekordnoj turističkoj špici.

Porazno stanje
U odnosu na cjenike iz 2005. stanje je za Hrvate još poraznije. Unutar desetak skupina prehrambenih grupa samo su meso i mesne prerađevine te kavu, čaj i kakao kupovali jeftinije.

Sokovi i mineralne vode imali su cijene sukladne onima na EU tržištu, a sve ostalo (kruh, mlijeko, voće, povrće, ulja i masti…) plaćali su skuplje, od deset do gotovo 14 posto. Sve su brojniji zahtjevi koje poljoprivredne udruge adresiraju ministru financija Slavku Liniću u čijim su rukama škare, i traže neka reže PDV na hranu.

Srpanj je na pragu, brisanje granica po pristupanju u EU, upozoravaju, uzrokovat će brojnije odlaske u šoping po hranu nego po dragocjenosti kojima je Linić nedavno smanjio trošarine. U zemljama okruženja PDV na hranu znatno je manji, od četiri posto u Italiji preko 8,5 u Sloveniji i 10 u Austriji do 18 posto u Mađarskoj.

Direktor Croatiastočara Branko Bobetić ocjenjuje da će ukidanje granica i carina ne samo odnijeti golem novac iz Hrvatske već prijeti i smanjivanju proizvodnje, time i ukidanju radnih mjesta. Vlada mora, opominje, selektivnim pristupom smanjiti PDV bar na proizvode koji većom cijenom terete košaricu hrane.

Šoping preko granice
I Željko Lovrinčević iz Ekonomskog instituta smatra da će stanovništvo iz pograničnih zona od ljeta pohrliti po jeftiniji špeceraj u regiju, motiv je činjenica da se trošak hrane u dohotku kućanstva već primakao na alarmantnih 40 posto. Odluku Vlade da turizmu sruši PDV ocjenjuje pristranom i apsurdnom.

“Set argumenata kojim su branili tu odluku vrijedi i za hranu, u situaciji urušavanja životnog standarda važnije je subvencionirati sve siromašnije vlastito stanovništvo nego bogate strance”, ističe Lovrinčević i opominje kako će modelom za koji se odlučila Vlada “zapravo siromašni Hrvati pomagati inozemne turiste koji će odsjedati u skupim hotelima u Dubrovniku i ostatku priobalja”.

Turizam, uvjeren je, s nižim PDV-om neće profitirati za razliku od poljoprivredno-prehrambene industrije. Da može odlučivati, ističe, uveo bi nižu opću stopu, bez iznimaka. (Poslovni.hr)

Next Page »