I dalje najviše izvozimo u BiH

Hrvatska je u prva četiri mjeseca ove godine bila na vrhu popisa zemalja iz kojih se najviše uvozilo u Bosnu i Hercegovinu, a istodobno je nakon Njemačke zauzimala drugo mjesto među državama u koje se iz BiH najviše izvozilo, objavila je u petak Agencija za statistiku BiH (BHAS).

Prema prikupljenim pokazateljima, od siječnja do kraja travnja iz Hrvatske je u BiH uvezeno roba u vrijednosti od približno 296 milijuna eura, što je 12,3 posto ukupnog bosanskohercegovačkog uvoza u ovom razdoblju.

Cjelokupni uvoz u BiH od siječnja do kraja travnja dosegnuo je vrijednost od oko 2,4 milijarde eura.

Istodobno je iz BiH izvezeno roba u vrijednosti od oko 1,4 milijarde eura, od čega je izvoz u Hrvatsku iznosio 205 milijuna eura, što je 14,7 posto ukupnog bosanskohercegovačkog izvoza.

Usporedba s prva četiri mjeseca 2012. godine pokazala je kako je izvoz u Hrvatsku bio veći za čak 16,8 posto.

Istodobno je zabilježen pad uvoza iz Hrvatske u BiH od 12,4 posto.

Iako BiH i dalje bilježi veliki vanjskotrgovinski deficit, koji iznosi gotovo milijardu eura u prva četiri mjeseca, on je ipak bio za 14 posto manji nego u istom razdoblju 2012. godine.

Analize pokazuju kako su tome pogodovale prije svega djelatnosti poput proizvodnje električne energije koju BiH sada izvozi u povećanim iznosima. (H)

Hrvatska prehrambena industrija ne može izbjeći gubitke zbog CEFTA-e

BiH – najvažnije hrvatsko izvozno tržište – ne želi popustiti EU oko ukidanja carina

Hrvatska prehrambena industrija definitivno će pretrpjeti velike gubitke nakon 1. srpnja, odnosno ulaska Hrvatske u Europsku uniju, koji će istodobno značiti istupanje iz CEFTA-e (Sporazum o zoni slobodne trgovine u srednjoj Europi).

Premda se o tom problemu govori već duže, određene nade hrvatska je prehrambena industrija polagala u Europsku komisiju, koja je sa zemljama CEFTA-e trebala ispregovarati bolje pozicije za hrvatske proizvode izmjenama Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju sa svakom pojedinačnom zemljom.

Međutim, pozitivni pomaci nisu se dogodili, posebice ne u odnosima s Bosnom i Hercegovinom, najvažnijim izvoznim tržištem za hrvatske prehrambene proizvode. Potvrdio je to ovih dana Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, kazavši da BiH neće dati nikakve ustupke EU u pregovorima o trgovinskom režimu s Hrvatskom.

Kako prenosi Al Jazeera, Šarović je rekao da “Hrvatska traži dodatnu liberalizaciju za oko 300 svojih proizvoda, no BiH je u poziciji da to neće dopustiti”. Rekao je da BiH ionako ima najniže stope carinske zaštite u regiji pa si ne može dopustiti odluke koje bi značile dodatno ugrožavanje domaće proizvodnje.

Eventualni ustupci, kazao je, bit će mogući tek na temelju reciprociteta, a odluke o tome donosit će Vijeće ministara BiH, pri čemu je “interes BiH osigurati dodatni plasman svog šećera, ribe i vina na tržište EU”.

Šarović je to izjavio nakon što je Vijeće ministara BiH dobilo pismo Stefana Sannina, glavnog ravnatelja Opće uprave Europske komisije za proširenje, u kojem je Sannino za zemlje EU od 1. srpnja zatražio bescarinski izvoz na tržište BiH.

Hrvatski prehrambeni proizvođači, dakle, pretrpjet će dva udara – prvi na domaće tržište, koje se od 1. srpnja potpuno otvara za sve proizvode iz EU, na koje se pri uvozu u Hrvatsku naplaćuju uvozne carine.

Drugi udar dogodit će im se na izvoznim tržištima zemalja CEFTA-e (Srbija, BiH, Crna Gora, Makedonija, Kosovo, Albanija i Moldavija), jer će hrvatski prehrambeni proizvodi od 1. srpnja pri uvozu biti opterećeni carinama.

Na policama trgovina bit će manje konkurentni, što će značiti i gubitak stečenih tržišnih pozicija. Te gubitke, dobro je poznato, tržište Europske unije teško može nadoknaditi, jer zbog konkurencije u zemljama EU hrvatski prehrambeni proizvodi imaju vrlo male ili nikakve šanse.

A koliko je Hrvatskoj važno tržište BiH, dokazuje podatak da je prošle godine u tu zemlju iz Hrvatske izvezeno hrane u vrijednosti 450 milijuna dolara.

Direktor Kondina Stipan Bilić napominje da će u prehrambenoj industriji nakon 1. srpnja najgore proći konditori.

“Hrvatski konditori godišnje proizvode 60 tisuća tona proizvoda, od čega polovina završava u izvozu, a u tom izvozu čak do 20 tisuća tona plasiraju na tržišta zemalja CEFTA-e. Kada im poskupe proizvodi na tim tržištima, pretrpjet će ogromne štete. Kolike – to ni gatajući u kavu ne možemo znati. Problem je što konditori, za razliku od nekih drugih proizvodnji, ne mogu, s druge strane, profitirati od ulaska u EU na način da će im biti jeftinija sirovina”, napominje Bilić.

On ističe da će smanjeni izvoz konditorskih proizvoda osjetiti i druge proizvodnje, jer u svojim proizvodima konditori izvoze hrvatski šećer, brašno, ulje, mliječne masnoće i drugo.

Kako bi ipak zadržale konkurentnost u zemljama CEFTA-e, mnoge tvrtke odlučile su dio svoje proizvodnje premjestiti u BiH ili Srbiju. Takve planove već duže ima, recimo, Kraš, koji je vlasnik tvornice Mira u Prijedoru. Zagrebački Franck ima svoju tvornicu u Grudama u Hercegovini, a o selidbi navodno razmišlja i TDR, za čije će cigarete carine biti znatno više na važnim tržištima Srbije i BiH.

Hrvatska bi pritom mogla izgubiti i nekoliko tisuća radnih mjesta, a izlazak iz CEFTA-e, prema procjenama Ekonomskog instituta iz Zagreba, mogao bi sniziti hrvatski BDP za 0,4 posto. (Glas Slavonije)

Hrvatske kompanije sele pogone u BiH, ali ne i Srbiju

Hrvatske tvrtke, pred ulazak zemlje u Europsku uniju 1. srpnja, masovno sele proizvodnju u druge države jer carine koje će susjedne zemlje uključujući i Srbiju uvesti na hrvatsku robu učinit će je potpuno nekonkurentnom, piše Blic. Ipak, tvrtke za selidbu ne biraju Srbiju.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi, čije su članice sve zemlje Balkana, a koje nisu u EU. Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Kažu da će im se, ukoliko prebace izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu pojaviti višak zaposlenih. Istu dilemu ima i “Zvečevo”, koji veći dio proizvodnje seli iz požeških pogona u Čapljinu. “Gavrilović” će, pak, dio proizvodnje raditi u Čitluku.

To znači da bi za mesne, mliječne, konditorske proizvode i cigarete, koje Hrvatska izvozi u BiH, ta zemlja od srpnja morala plaćati carinu u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Zato je moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio i TDR, a prehrambeni div “Franck” je poručio da će pojačati proizvodnju u Grudama u BiH, kao što će i hrvatski konditor “Kraš” imati izvozni program u Prijedoru.

Aleksandar Miloradović, savjetnik u Agenciji za strana ulaganja Srbije, kaže za “Blic” da ono što te tvrtke mogu dobiti u Bosni i Hercegovini jeste relativno niža cijena i više raspoložive radne snage.

“Biznis neće slušati politiku, odlučit će hrvatski poduzetnici, a Srbija je ipak najatraktivnije tržište u regiji. Nama je realna konkurencija Bugarska, pa i Makedonija, ali Bosna nije. Možda su u prednosti samo u radno intenzivnim granama”, tvrdi Miloradović.

U Hrvatskoj kažu da je izabrana BiH jer je to najznačajnije tržište na koje Hrvatska izvozi. Tatjana Tomić iz Državnog ureda za trgovinsku politiku kaže da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 poduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva i da polovica tih kompanija već sada radi u BiH. (Blic.rs)

Duhanska industrija u regiji: Otvorena utakmica

Svi najbolji svjetski igrači preuzeli su inicijativu na terenu jugoistočne Europe. Nezavisni proizvođači poznaju domaći teren i pružaju žilav otpor pa je utakmica u punom jeku

Tržište duhanskih proizvoda u regiji jugoistočne Europe izuzetno je kompetitivno na kojem djeluju sve vodeće globalne kompanije te lokalni proizvođači.

Takozvana velika četvorka – Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco Group (ITG), Japan Tobacco International (JTI) – u posljednjih desetak godina snažno nastupaju na ovim tržištima putem akvizicija lokalnih proizvođača te korištenjem snažne marketinške i logističke potpore svojih globalnih središnjica.

U novije vrijeme pojavio se i Korea Tobacco (KT&G) kao peti predstavnik globalne scene, dok su od regionalnih proizvođača najznačajniji TDR, Fabrika duhana Sarajevo (FDS), Fabrika duvana Banja Luka (FDBL), Fabrika duhana Mostar (FDM), Monus, Tutunski kombinat Prilep (TKP), Tutunski kombinat Kumanovo (TKK) i drugi.

DOLAZAK NAJVEĆIH
Philip Morris International 2003. je godine obavio akviziciju najveće duhanske kompanije u Srbiji kada je za 636 milijuna američkih dolara kupio Duvansku industriju Niš (DIN) koja od tada posluje pod imenom Philip Morris Operations a.d. Niš. Iste godine BAT je preuzeo Duvansku industriju Vranje (DIV), a 2010. je ime kompanije promijenjeno u British American Tobacco (BAT).

Japan Tobacco International u kupnju Duvanske industrije Senta 2006. godine investirao je više od 100 milijuna američkih dolara, što je dotad bila najveća japanska investicija na srpskom tržištu. Značajna sredstva su u godinama nakon preuzimanja uložena u modernizaciju proizvodnih procesa sada JT International a.d. Senta te je pokrenut značajan izvoz na tržišta regije.

Imperial Tobacco Srbija osnovana je 2003. godine od kada je snažno diversificirala svoj portfelj cigaretnih brendova i ostalog duhanskog asortimana. Jedina nezavisna kompanija u Srbiji je Monus koji u svojoj tvornici u Inđiji proizvodi brend “Fast” koji je među popularnijim cigaretama na srpskom tržištu.

U Bosni i Hercegovini Fabrika duhana Sarajevo je jedan od vodećih proizvođača na tržištu. Od 1996. do 2012. godine u obnovu i modernizaciju proizvodnje u ovoj su kompaniji uložili više od 50 milijuna eura.

Osim na domaćem bh. tržištu FDS je prisutan i na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Sarajevski proizvođač svijetli je primjer duhanske industrije u Bosni i Hercegovini, što se baš ne bi moglo reći za druge dvije tvornice u toj zemlji.

Mostarski FDM, u kojem se ne proizvodi od 2008. godine, uskoro bi mogao završiti u stečaju nakon sedam neuspješnih pokušaja privatizacije. Čini se da bi sličnu sudbinu ipak mogla izbjeći tvornica u Banja Luci koju bi trebao preuzeti bugarski Bulgartabac.

U Sloveniji je Tobačna Ljubljana dio Imperial Tobacco Groupa. Danas se glavni dio poslovanja nekad uspješne ljubljanske tvornice odnosi na marketing, prodaju i distribuciju brendova ove kompanije. Većinski udio dionica ITG je kupio 2002. godine, a dvije godine potom u Tobačnoj Ljubljana ugašena je proizvodnja.

Na makedonskom tržištu Tobačna Ljubljana je 1999. godine kupila Tutunski Kombinat Skopje (TKS), što je Imperial Tobaccou osiguralo odličnu startnu poziciju u Makedoniji gdje je danas uvjerljivi lider.

PAT POZICIJA HRVATSKE
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i posljedični izlazak iz Cefte donijelo je velike turbulencije na tržištu regije. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je osnovana 1992. i obuhvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi.

Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača. Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini danas pripadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Na ovom tržištu Hrvatska ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja Cefte uvezeno u Hrvatsku.

Procjenjuje se da bi troškovi hrvatskog izvoza od 1. srpnja ove godine u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH čak trostruko. Sve to dovodi u tešku situaciju i jednog od vodećih hrvatskih izvoznika, rovinjski TDR.

Naime, izlaskom iz Cefte carinske stope na cigaretne proizvode proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se u Srbiji s 15% na 57%, u BiH s 0% na 15%, u Makedoniji s 27% na 42%, a na Kosovu s 0% na 10%.

“Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi otklonio negativne učinke izlaska iz Cefte, TDR razmatra različite poslovne mogućnosti”, priopćeno je nedavno iz te tvrtke, dok se u medijima nagađa kako bi TDR dio svoje proizvodnje mogao preseliti u BiH.

Prema objavljenim podacima, TDR je u 2012. godini na tržištu Bosne i Hercegovine prodao 2,6 milijardi cigareta uz tržišni udio od 32 posto, dok je na drugom najznačajnijem izvoznom tržištu, onom u Srbiji, u prošloj godini prodao 1,4 milijarde komada cigareta uz tržišni udio od 7,6 posto.

Rastuća gospodarska kriza te porezno opterećenje cigareta osnovni su izazovi za ovu industriju koja se suočava sa sve jačim crnim tržištem. Tako je tržište cigareta u Srbiji prošle godine palo za više od 6 posto, uz daljnji nastavak negativnog trenda u 2013. godini i, kako se predviđa, pad od oko 20 posto.

LIDERI NA TRŽIŠTIMA
Prema podacima Euromonitor Internationala za 2011. godinu, na tržištu Bosne i Hercegovine vodeći proizvođač je Fabrika duhana Sarajevo, dok je na drugom mjestu TDR. Treću i četvrtu poziciju zauzimaju Philip Morris i Imperial Tobacco, dok je Fabrika Duvana Banja Luka na petom mjestu.

FDS i TDR imaju po dva brenda među vodećom petorkom. Drina je najpopularniji brend cigareta u zemlji, a Aura je na četvrtom mjestu. Drugo i treće mjesto zauzimaju TDR-ove robne marke York i Ronhill, dok se na petoj poziciji nalazi Philip Morrisov Marlboro.

U Makedoniji je vodeći proizvođač Imperial Tobacco, a slijede ga Tutunski Kombinat Prilep na drugom i TDR na trećem mjestu, dok četvrtu i petu poziciju drže Philip Morris i Japan Tobacco.

Među pet vodećih brendova na makedonskom tržištu tri dolaze iz portfelja Imperial Tobaccoa: Rodeo je broj jedan, Boss je na trećem a West na četvrtom mjestu. Tutunski kombinat Prilep sa svojom robnom markom Brand zauzima drugu poziciju, a listu zaključuje TDR-ov Ronhill na petom mjestu.

Philip Morris je lider na tržištu Srbije. Slijede ga British American Tobacco, Japan Tobacco International, TDR i lokalni proizvođač Monus. Philip Morris okupira gotovo cijelu listu vodećih pet brendova. Jedino se BAT-ov Viceroy probio na peto mjesto, dok su prva četiri cigaretna brenda redom: Best, Classic, Marlboro i Bond.

U Sloveniji je vodeći igrač na tržištu Imperial Tobacco, a slijede tri preostala predstavnika velike četvorke – PMI, JTI i BAT, dok listu zaključuje TDR na petom mjestu. Vodeći brendovi su West i Boss od Imperial Tobaccoa, na trećem mjestu je Philip Morris s Marlborom, a četvrto i peto mjesto drži Japan Tobacco s Camelom i Winstonom.

BiH neće dozvoliti daljnju liberalizaciju uvoza iz Hrvatske

Na snazi će ostati režim zaštite koji je BiH s EU provodila kroz gospodarski i trgovinski sporazum, rekao je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović

Stav Bosne i Hercegovine je da ne može dozvoliti daljnju liberalizaciju uvoza proizvoda iz Hrvatske nakon što ta zemlja 1. srpnja postane punopravnom članicom Europske unije (EU), a na snazi će ostati režim zaštite koji je BiH s EU provodila kroz gospodarski i trgovinski sporazum, rekao je u utorak u Ankari ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i Hercegovine Mirko Šarović.

On je, kako prenosi Agencija Anadolija, istaknuo da bi Bosna i Hercegovina došla u nepovoljnu poziciju ispunjavanjem zahtjeva susjedne Hrvatske za dodatnom liberalizacijom uvoza oko 300 proizvoda iz te zemlje, naglasivši kako je stav BiH da ne dozvoli daljnju liberalizaciju.

“BiH bi došla u nepovoljnu poziciju ukoliko bi to sve svela na takozvanu nulu, kako se traži”, dodao je Šarović. (Banka.hr)

Next Page »