Pevecova imovina bankama, vjerovnicima dionice

Prema predloženu stečajnom planu novi Pevec imat će 600 dioničara, vjerovnika koji će potraživanja pretvoriti u vlasnički udjel, a banke će svoja potraživanja namiriti vlasništvom nad imovinom, ekskluzivno otkriva poslovni tjednik Lider.

Najveći dioničari nove tvrtke bit će najveći vjerovnici, među kojima prednjače država s 20 posto vlasništva, Samoborka te Končar.

Banke koje nisu zainteresirane za pretvaranje dugova u vlasništvo namirit će se vlasništvom nad trgovačkim centrima koje će najmom ili leasingom davati u zakup novom Pevecu.

Ukupna vrijednost tvrtke bit će 750 milijuna kuna, koliko iznose potraživanja vjerovnika, a konačna će – realna – vrijednost ovisiti o poslovnim rezultatima.

Novi će se Pevec zahvaljujući dogovoru s vjerovnicima i bankama potpuno osloboditi dugova, što je preduvjet za normalno poslovanje.

Bude li sve teklo prema planu, stečaj bi se trebao uspješno prebroditi do sredine godine.

Prodana imovina Peveca u Banja Luci vrijedna 420.000 KM

Najveći dio imovine prodan je neimenovanom kupcu iz Hrvatske

Na petoj dražbi poduzeća “Pevec” u Banja Luci jučer je prodan dio imovine i opreme tržnog centra u vrijednosti od oko 420.000 maraka, izjavila je stečajna upraviteljica “Peveca” Mirjana Golić. “Za opremu i inventar tržnog centra bilo je zainteresirano dvadesetak kupaca, a najveći dio prodan je kupcu iz Hrvatske”, rekla je Golić i dodala da se za atraktivno zemljište “Peveca” u Tuzli, čija se vrijednost procjenjuje na pet milijuna maraka, nije prijavio nijedan kupac.

Golić je najavila kako bi nova dražba za prodaju imovine ovog poduzeća u stečaju mogla biti održana za mjesec dana, piše Glas Srpske.

Najveći dio imovine “Peveca” u Banja Luci preuzele su BiH i mađarska poslovnica Raiffeisen banke, koje su od ovog tržnog centra po osnovu odobrenih kredita potraživale više od 28 milijuna maraka. (Glas Srpske)

Na javnoj dražbi prodan dio imovine Đakovštine

Stečajni upravitelj Perica Mitrović izvijestio je kako je splitskoj tvrtki Euro daus za 22 milijuna kuna prodana Stanica za tehnički pregled, dok su osječkoj tvrtki Žito dd za 2,3 milijuna kuna prodani poslovni prostori Đakovštine u Zagrebu, Đakovu i Piškorevcima

Na javnoj dražbi održanoj u utorak prodan je dio imovine poljoprivredno-prerađivačke tvrtke Đakovština, nad kojom je potkraj siječnja otvoren stečajni postupak na osječkom Trgovačkom sudu.

Stečajni upravitelj Perica Mitrović izvijestio je kako je splitskoj tvrtki Euro daus za 22 milijuna kuna prodana Stanica za tehnički pregled, dok su osječkoj tvrtki Žito dd za 2,3 milijuna kuna prodani poslovni prostori Đakovštine u Zagrebu, Đakovu i Piškorevcima.

Budući da za preostalu imovine Đakovštine nije bilo ponuda Mitrović očekuje da će nova javna dražba biti održana u roku od 30 dana. (H)

Kako pronaći imovinu dužnika?!? – Prokazni popis imovine

Državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje

U prethodnim kolumnama je objašnjeno pokretanje ovršnog postupka temeljem vjerodostojne isprave te su objašnjena dva slučaja kada vjerovnik neće uspjeti naplatiti svoje potraživanje od dužnika. Najjednostavniji način naplate novčanog potraživanja je zapljenom novca na žiro-računu dužnika (ovršenika) i prijenosom tog novca na žiro-račun vjerovnika (ovrhovoditelja). Na taj način se podmiruju i glavnica duga i pripadajuće kamate i prouzročeni troškovi postupka.

Međutim, u slučaju da na računu dužnika nema sredstava vjerovnik prema odredbi čl.16.b. Ovršnog zakona (N.n. br. 57/96 – 67/08) prvo treba sam istražiti postoji li neka druga imovina dužnika i to podnošenjem pisanih zahtjeva (s kopijom dokaza o postajanju potraživanja):
-    Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje – HZMO (ako je dužnik fizička osoba pa tako i obrtnik) da dostavi podatak da li dužnik prima plaću, mirovinu ili drugu stalnu naknadu te od koga i po kojoj osnovi
-    Financijskoj agenciji – FINA (ako je dužnik pravna osoba uglavnom d.o.o.) da dostavi podatak o glavnom poslovnom računu dužnika
-    Ministarstvu unutarnjih poslova – MUP i to Policijskoj upravi prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi podatke iz evidencije o motornim vozilima o tome je li dužnik upisan kao vlasnik motornog vozila uz sve podatke o vozilu te podatak o eventualnom postojanju tereta na vozilu.
-    Upravi za Katastar prema sjedištu/adresi dužnika da dostavi ispis svih posjedovnih listova iz kojih se vidi na kojim nekretninama je dužnik upisan kao posjednik.

Svako gore navedeno državno tijelo dužno je udovoljiti zahtjevu vjerovnika u roku od 8 dana uz uvjet da se prethodno plate troškovi za poduzimanje radnje.

Ako se niti nakon toga nisu našli predmeti ovrhe na kojima bi se ovrha mogla provesti ili su nađeni samo takvi predmeti koji očito nisu dovoljni za namirenje potraživanja vjerovnik (ovrhovoditelj) može podnijeti prijedlog Sudu koji vodi ovršni postupak da dužnik (ovršenik) podnese Sudu popis svoje imovine (prokazni popis imovine). Uz taj prijedlog vjerovnik je dužan dostaviti dokaze o podnošenju zahtjeva svim gore navedenim tijelima i da je pronađena imovina dužnika nedovoljna, jer će bez tih dokaza prijedlog vjerovnika biti odbačen.

O podnesenom prijedlogu Sud donosi rješenje te će, ako prihvati prijedlog, tim rješenjem naložiti dužniku (ovršeniku) da sastavi popis u kojem mora naznačiti:
1. gdje se nalaze pojedine stvari koje čine njegovu imovinu,
2. gdje se nalaze i kome pripadaju tuđe stvari na kojima on ima određena imovinska prava,
3. prema kome ima kakvu novčanu ili koju drugu tražbinu,
4. koja druga prava čine njegovu imovinu,
5. ima li na računima i kod koga novčana sredstva,
6. prima li i od koga plaću ili mirovinu, odnosno ima li koje druge stalne ili povremene prihode,
7. ima li kakvu drugu imovinu.

Popis svoje imovine (prokazni popis imovine) dužnik podnosi Sudu u pisanom obliku u 2 primjerka i to na propisanom obrascu s odgovarajućim prilozima. Obrazac prokaznog popisa imovine se može kupiti u ”Narodnim novinama” i sadrži upute za ispunjavanje.

Radi potvrđivanja i rasprave prokaznog popisa imovine Sud zakazuje ročište na koje se pozivaju i dužnik (ovršenik) potpisuje i vjerovnik (ovrhovoditelj). Dužnik na tom ročištu potpisuje obrazac prokaznog popisa imovine, a ako je pravna osoba (npr. d.o.o.) onda obrazac potpisuje odgovorna osoba (npr. direktor ili prokurist). Dužnik odnosno odgovorna osoba dužnika potpisom osobno potvrđuje da su podaci potpuni i točni te odgovara u slučaju lažnog iskaza pa zato taj potpis NE može učiniti njegov punomoćnik (npr. odvjetnik).

Ako se nakon toga pronađe imovina na kojoj bi se mogla provesti ovrha i naplatiti potraživanje vjerovnik (ovrhovoditelj) će podnijeti Sudu pisani prijedlog za promjenu predmeta ovrhe odnosno za provedbu ovrhe na toj novopronađenoj imovini (npr. na nekretnini dužnika) te priložiti dokaz da je dužnik vlasnik te imovine.

Duje Nazlić Vaš savjetnik Duje Nazlić, dipl.iur., diplomirao je na Pravnom fakultetu u Zagrebu 2004 godine te položio Pravosudni ispit 2006 godine. U odvjetništvu radi od početka 2005-te, a područja njegovog posebnog interesa su: građansko, trgovačko, radno i zemljišnoknjižno pravo. Vaše upite za pravni savjet slobodno šaljite na redakcija@jatrgovac.com.