Istočna Hrvatska: Slatka priča iz Slavonije

Tradicija proizvodnje slatkiša i konditorskih proizvoda u istočnoj Hrvatskoj stara je više od 100 godina. Samo u konditorskoj djelatnosti postoji više robnih marki nego u svim industrijama prehrambenog sektora. No, nije se slučajno proizvodnja slatkiša razvila baš u Slavoniji

Slavonska ravnica, poznatija kao žitnica Hrvatske, poznata je po poljoprivrednoj i prerađivačkoj proizvodnji, no, jedna od djelatnosti koja ima jako dugu tradiciju u ovom dijelu Hrvatske izrasla je iz lokalne tradicije izrade kolača i slastica.

Malo tko danas ne zna za neki domaći, tradicionalni slavonski kolač, a upravo je konditorska industrija pretvorila tradicionalne običaje u veliku proizvodnju.

U istočnoj Hrvatskoj tako danas posluju tri značajne konditorske tvrtke, Kandit, Karolina i Zvečevo, koje uz niz manjih proizvođača i obiteljskih obrta imaju veliki značaj za razvoj i očuvanje ove industrije.

No, nije se slučajno razvoj ovih tvornica dogodio upravo u ovom dijelu zemlje. Njihova pojava u ovom ravničarsko-poljoprivrednom dijelu Hrvatske utemeljena je na dvije osnove koje pogoduju razvoju dobre proizvodnje.

S jedne strane to područje je uvijek davalo sirovinsku osnovu i osiguravalo kvalitetne i jeftine sirovine za proizvodnju, a drugo, u tom dijelu zemlje postoji dobra tradicija u proizvodnji slatkih proizvoda.

Danas su te tvornice razvile robne marke poznate i izvan Hrvatske na širem regionalnom tržištu. Duga proizvodna tradicija, kvalitetne sirovine i gastronomsko nasljeđe temelj su ovoj dobroj proizvodnji i razvoju domaćih robnih marki.

Zanimljiv je podatak da danas imamo više robnih marki u konditorskoj industriji nego u svim industrijama van prehrambenog sektora, a Kandit, Karolina i Zvečevo sasvim sigurno zauzimaju respektabilno mjesto u branši.

DUGA TRADICIJA
Svaki od njih ima svoju priču i zanimljiv povijesni razvoj jer više od 100 godina postojanja sasvim sigurno ostavi traga. Kandit je tako osnovan 1920. godine kao prva osječka tvornica kandita “Kaiser i Starck”, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša.

No, to je samo početak, te je kontinuirani rast potražnje za čokoladom doveo do daljnjeg razvoja poslovanja i kupovine licence za proizvodnju čokolade od poznate bečke tvrtke Pischinger, otkada se bilježi i povijest proizvodnje čokolade na području Osijeka.

Nastavljajući se na tradiciju prijeratne konditorske proizvodnje “Kaiser i Starck”, i nakon Drugog svjetskog rata tvornica je nastavila poslovati kao Gradsko poduzeće “Tvornica kandita i čokolade”, a od 1. rujna 1953. Kandit započinje svoj razvojni put i stvaranje vlastite tradicije u sklopu osječke šećerane pod nazivom “Tvornica šećera i kandita”.

Proizvodnja bombona započela je odmah po preseljenju, a prva čokolada nastala je otprilike tri mjeseca kasnije, u studenom 1953. godine. Današnji je Kandit relativno brzo izrastao u modernu tvornicu za proizvodnju bombona i čokolade koja je zauzimala jedno od vodećih mjesta u konditorskoj industriji regije.

Već 1954. godine Kandit je postao vodeći među proizvođačima bombona u tadašnjoj državi. Narednih 10 godina proizvodnja bombona je u stalnom porastu, s kulminacijom koja je uslijedila 1966. godine kada je Kandit proizveo 6395 tona bombonske robe i dostigao vodeću poziciju u toj branši.

Do značajne prekretnice u poslovanju Kandita dolazi promjenom vlasničke strukture u lipnju 2011., integracijom tvrtke u poslovni sustav Mepas grupe, u čijem se sastavu nalaze uspješne kompanije iz prehrambene industrije (Maraska i Koestlin), te kemijske industrije (Saponia), a koja je znatna sredstva uložila u razvoj brendova Riki čokolade, Kandit praline, Dado čokolade te Kandit rum pločice.

OD MLINA DO INDUSTRIJE
Priča o Karolini započinje čak i prije Prvog svjetskog rata, daleke 1909. u Osijeku kada je Stjepan Piller kupio mlin za proizvodnju brašna “Slavonija” i promijenio mu ime u Karolina Mühle.

Međutim, od mlina za proizvodnju brašna do Tvornice za proizvodnju keksa, vafla i slanica, Karolinu su zadesile mnogobrojne promjene koje su imale odraza na njezin kontinuirani razvoj.

Po završetku Drugog svjetskog rata 1946. godine, FNRJ se upisala kao novi vlasnik Tvornice i promijenila joj ime u Sloboda. Pod tim imenom tvornica je doživjela najveći procvat: oformila je maloprodajnu mrežu trgovina i počela s opskrbom grada Osijeka kruhom i pecivom, a izgradila se i nova tvornica u istočnoj industrijskoj zoni Osijeka.

Već davne 1953. godine započela je proizvodnja vafl proizvoda, a 1966. godine počeo se proizvoditi i slavni Jadro vafl. Ubrzo zatim krenula je i proizvodnja pereca i slanih štapića Bobi, a zatim i keksa Mota 1972. godine.

Sedamdesetih godina Karolina počinje među prvima u regiji proizvoditi flips proizvode te oprema najmoderniju slastičarnu i kreće s proizvodnjom kolača i smrznutog programa. Nakon teškog ratnog razdoblja te života i rada na samoj crti bojišnice, 1994. godine Zakonom o pretvorbi Sloboda je konstituirana kao dioničko društvo.

Potom je Karolina 2002. godine postala dio Lura grupe i tada počinje dugotrajan proces restrukturiranja u kojem je, u razdoblju manjem od 10 godina, broj zaposlenih sveden na četvrtinu.

Došlo je do zatvaranja proizvodnje kruha i slastičarne, prodaje se maloprodajna mreža i poslovna zgrada te se djelatnost poduzeća fokusira na proizvodnju keksa, vafla i slanica na njenoj sadašnjoj lokaciji. Društvo dva puta mijenja ime, najprije u Lura-keksi d.o.o., a dvije godine kasnije se donosi odluka o vraćanju starog imena Karolina.

Osječka tvornica 2006. godine postaje članom Lorenz Bahlsen Snack World grupe. Kao jedna od Tvornica Lorenzove multinacionalne kompanije postaje centar za razvoj ekstrudiranih proizvoda uz nastavak proizvodnje svojih poznatih slatkih brendova.

Za vrijeme Lure, a kasnije i Lorenza, kompanija je znatna sredstva uložila u redizajn ambalaže, razvoj novih modernih pakiranja, te inovacije proizvoda unutar Jadro i Moto branda, a od ožujka 2011. Karolina je postala dio Kraš grupe.

Danas Karolina na police lansira svoje poznate brendove Jadro, Moto, Čajni kolutići i Medin kolač.

ZVEČEVO ZA NESTLE
Zvečevo je, pak, započelo s radom otprilike kad i Karolina, točnije 1921. otvaranjem tvornice jakih alkoholnih pića Stock cognac Medicinal. Prijelaz na proizvodnju čokolade i bombona dogodio se 1936. nakon što je potpisan ugovor sa švicarskim Nestleom o izgradnji pogona za proizvodnju čokolade.

Od 1951. godine tvornica počinje djelovati pod imenom Zvečevo, a u razdoblju od 1970. do 1995. tvornica iz Požege je uz vlastiti asortiman proizvodila i čokolade za Nestle.

Tijekom 60-ih godina napušta se nerentabilna i zastarjela proizvodnja voćnih sokova i brašna. Svi napori usmjeravaju se na proizvodnju kakao proizvoda, jakih alkoholnih pića i preradu mlijeka u mliječni prah.

Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina provodi se proces rekonstrukcije i modernizacije te dolazi do porasta proizvodnje i zaposlenosti. Nove linije omogućavaju značajno povećanje te proizvodnju novih, kvalitetnih proizvoda.

Danas Zvečevo ima asortiman koji je, uz mjesto na domaćem, izborio svoju poziciju i na inozemnim tržištima s poznatim brendovima Mikado, Braco i Seka, Mond te Samo ti i Volim te.

Sve tri slavonske tvornice čokolade, keksa i bombona veliki su izvoznici. Ulaganjima u marketing i kvalitetu proizvoda nastoje ojačati svoju poziciju na tržištu, ali kako bi se slatka priča iz Slavonije nastavila i kako bi ove proizvodnje zadržale izvozni predznak potrebno je ojačati sustav koji će industriji dati podršku u borbi s konkurencijom jeftinijih i manje kvalitetnih uvoznih proizvoda.

Velepromet Vukovar: Konsolidacijom do oporavka

Velepromet Vukovar je dioničko društvo sa sjedištem u Vukovaru s više od pola stoljeća dugom tradicijom uspješnog poslovanja.

Današnje društvo Velepromet Vukovar d.d. osnovano je 1960. godine udruživanjem lokalne trgovine Općine Vukovar. S obzirom na poslovnu orijentaciju, danas se u osnovnoj funkciji nalazi 22 objekta sa 120 zaposlenih, a dio obnovljenih objekata je u funkciji najma.

Imajući u vidu visoki nivo gospodarske aktivnosti i nacionalnog dohotka Općine Vukovar, tvrtka je prije rata imala vrlo razvijenu mrežu od 130 maloprodajnih jedinica koje su na području općina Vukovar, Vinkovci i Osijek imale više od 700 zaposlenih, dok su kroz djelatnost veleprodaje pokrivala gotovo cijelu Slavoniju.

Ratna zbivanja su u značajnoj mjeri utjecala na opseg i karakter poslovanja te je veliki broj objekata u ratu srušen, oštećen ili devastiran. U fazi mirne integracije Velepromet Vukovar je opet aktiviran, no nažalost u vrlo teškom stanju te je privatiziran 2002. godine nakon čega je uslijedio proces konsolidacije.

Patričar: Uspjeh je u malim formatima

Patričar d.o.o. je tvrtka specijalizirana za veleprodaju i maloprodaju proizvoda namijenjenih za prehranu te svakodnevnu potrošnju s obiteljskom tradicijom dužom od 20 godina.

Tijekom tog perioda tvrtka se konstantno razvijala tako da danas zapošljava oko 180 djelatnika u 52 maloprodajna objekata i dva veleprodajna centra.

Patričar trgovine prisutne su u Vukovarsko-srijemskoj i Brodsko-posavskoj županiji. Ove godine otvorili su jednu novu trgovinu, a do kraja godine planiraju otvorenje još jedne.

“Naše su trgovine uglavnom površine između 100 i 150 kvadrata, a najveća ima 1000 kvadrata. Male trgovine danas opstaju pa smo tako samo prošle godine imali 10 postotni rast prometa, što smatramo iznimno dobrim rezultatom”, kaže Marijan Živković, direktor Patričara.

Tvrtka je značajan dobavljač različitih grupa proizvoda (prehrane, papirne konfekcije te raznih proizvoda za kućanstvo), velikom broju trgovina, ugostiteljskim i hotelskim objektima te drugim trgovačkim lancima u Hrvatskoj.

Sjedište tvrtke je u Županji, a temelj poslovanja, navode iz Patričara, zasniva se na savršenom omjeru cijene i kvalitete.

Metalija-trans: Iz prijevoza u trgovinu

Metalija-trans je poduzeće za promet i trgovinu koje se razvilo iz malog obrta osnovanog 1980. godine.

Na samim počecima osnovna djelatnost bila je prijevoz robe, a danas je to trgovina mješovitom robom kroz veleprodajne i maloprodajne objekte.

Sjedište tvrtke je u Požegi. Ukupno ima oko 165 zaposlenika, te 42 trgovine a pružaju i uslugu prometa.

Metalija-trans od 2004. godine je članica Gastro grupe koja u svom klasteru okuplja oko 50 veleprodajnih i 190 maloprodajnih objekata.

Fami trgovina: Trgovac s tvorničkim cijenama

Fami trgovina, koja posluje u sklopu Fami grupe sa sjedištem u Rakitovici u blizini Donjeg Miholjca, zapošljava 140 djelatnika.

Većina od njih su trgovci, a ostatak djelatnika radi u poslovnim grupama komercijale, logistike i knjigovodstva koji održavaju poslovanje u 25 prodajnih objekata i šest pokretnih trgovina.

Posljednja trgovina otvorena je u travnju ove godine u Požegi, a Fami trgovine prisutne su u Osječko-baranjskoj, Požeško-slavonskoj, Zagrebačkoj, Sisačko-moslavačkoj i Vukovarsko-srijemskoj županiji, dok pokretne trgovine funkcioniraju na području Osječko-baranjske županije.

“Naše obiteljske trgovine Fami, kako im i sam naziv govori, orijentirane su prema obiteljima te su i cijene koje se nalaze u našim trgovinama uglavnom tvorničke. Za nas je  najvažnije kupcima ponuditi domaće kvalitetne proizvode i one proizvode malih kvalitetnih domaćih proizvođača koji se ne uspijevaju probiti do polica velikih trgovačkih lanaca”, kaže Mladen Falamić, vlasnik Fami grupe, te dodaje kako prodajni rezultati variraju ovisno o općem stanju i kupovnoj moći građana pa je nezahvalno govoriti o trendovima.

Kupci su jednostavno oprezni zbog cjelokupne gospodarske situacije, i u narednih nekoliko godina možemo očekivati turbulencije u maloprodaji, ali i etabliranje trgovaca na tržištu, dodaje Falamić.

“Borba za svakog kupca bit će prioritet u našem daljnjem poslovanju kao i pružanje što kvalitetnijeg prodajnog asortimana, usluge i pristupačnije cijene“, poručuju iz Fami trgovine.

Next Page »