Diskonti: Prosperitet u vrijeme krize

Glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su: širina asortimana, povoljne cijene i blizina u odnosu na dom, a upravo diskontni maloprodavači temelje svoju konkurentnost na povoljnim cijenama, atraktivnim lokacijama i zadovoljavajućem omjeru uloženog i dobivenog

Za početak definirajmo pojam diskontne trgovine. Ukratko rečeno, diskontna trgovina je oblik prodavaonice u kojoj se nude proizvodi s velikim koeficijentom obrtaja po nižim cijenama od onih koji se nude u uobičajenim oblicima prodavaonica.

Niža cijena ostvaruje se nižim troškovima poslovanja, ograničenom razinom usluge i minimalnim brojem zaposlenih, dok drugo značajno obilježje diskontne trgovine čini asortiman koji je velikim dijelom sadržan od vlastite robne marke maloprodavača.

Površina prodajnog prostora diskontne prodavaonice je najčešće od 300 do 1000 m² i obično su locirane na vrlo frekventnim i tranzitnim lokacijama. Važno je istaknuti kako kvaliteta proizvoda ovisi i varira s obzirom na diskontnog maloprodavača.

Dok neki maloprodavači vode računa da ponude najbolji omjer cijene i kvalitete, drugi maloprodavači radije smanje kvalitetu proizvoda kako bi postigli atraktivnu cijenu i tako povećali volumen prodaje.

Fokusiranje na ograničeni asortiman, pak, diskonterima omogućuje da rade s manjim brojem dobavljača, naručuju od njih veće količine i tako ostvaruju optimalne uvjete nabave.

PODJELA NA TVRDE I MEKE
Postoje dvije vrste diskontnih prodavaonica: “Hard diskonti“ i “Soft diskonti“.

• “Hard diskonti“ imaju vrlo ograničeni asortiman: do 1200 proizvoda, a prodavaonice nisu veće od 1000 m2. Većina proizvoda se nudi kao ekskluzivna trgovačka marka diskontnog maloprodavača. Cijene su obično niže od 10 do 20 posto u odnosu na usporedne proizvode u drugim maloprodajnim formatima, a ponuda neprehrambenih proizvoda je ograničena na proizvode velikog koeficijenta obrtaja. Oprema u prodavaonici je funkcionalna, jednostavna i jeftina dok je broj zaposlenih po prodajnom mjestu sveden na minimum. Tipični maloprodavači koji upravljaju ovom vrstom prodavaonica jesu Aldi i Lidl.

• “Soft diskonti“ imaju širi asortiman proizvoda – od 1200 do 3000, koji uključuje i vodeće marke u pojedinoj kategoriji proizvoda. Cijena proizvoda je u pravilu niža 5 do 10 posto u odnosu na usporedive proizvode u drugim maloprodajnim formatima, dok ponuda uključuje i svježe i zamrznute proizvode. Veličina prodajnog prostora je oko 1500 m2 te je roba smještena na policama. Neki od maloprodavača koji upravljaju ovom vrstom prodavaonica jesu Penny Market, Dia, Plus, Leader Price.

Kako bi konkurirali na tržištu diskontne prodavaonice stavljaju naglasak na privatne robne marke i cijene proizvoda. Diskontni maloprodavači ciljaju cjenovno orijentirane kupce slabije kupovne moći.

U uvjetima krize sve ih više prihvaćaju i drugi potrošači koji se nastoje racionalno ponašati i inzistiraju na najpovoljnijoj cijeni, ali ujedno traže i kvalitetu.

Najveća konkurencija diskontnim maloprodavačima su maloprodavači koji svoju strategiju prilagođavaju novonastalim uvjetima poslovanja, nude proizvode po atraktivnim cijenama i brojne akcije kako bi privukli cjenovno orijentirane kupce.

RAZVOJ I TRŽIŠNA KRETANJA
Početak razvoja diskontnih prodavaonica je bio u Njemačkoj, kada je 1948. godine otvorena prva prodavaonica “ALbrecht DIscount“. Nakon Drugog svjetskog rata, veći broj maloprodavača je i u SAD-u počeo primjenjivati strategiju koja se bazira na velikom volumenu prodaje, niskim maržama i niskim cijenama kako bi se privukli cjenovno orijentirani potrošači. Walmart je, primjerice, začetnik koncepta “every day low price“.

Diskontne prodavaonice su u nekim zemljama poput Njemačke i Skandinavskih zemalja vrlo uspješne, dok su npr. u Italiji, Velikoj Britaniji i Grčkoj znatno manje zastupljene.

U razdoblju od 2006. do 2012. godine format diskontnih prodavaonica u EU povećao je prodaju za 36%, dok je prodajna površina diskontnih prodavaonica porasla za 34%. Vodeći maloprodavači u segmentu diskontnih prodavaonica, među kojima dominiraju njemački lanci, jesu Aldi, Lidl, Plus (Tengelmann), Penny (Rewe), Dia (Carrefour).

Kako u doba krize nakon Drugog svjetskog rata, tako i u vrijeme recesije 2009. godine, diskontni maloprodavači sve više dobivaju na značenju. Danas su u svijetu diskontni maloprodavači najbrže rastući segment maloprodaje. Oni privlače ne samo kupce niske kupovne moći i srednji sloj koji se u uvjetima krize susreo s padom svojih dohodaka, već i kupce visoke kupovne moći koji se žele ponašati racionalno.

Budući da je ovaj maloprodajni format postao vrlo popularan među kupcima, mnogi maloprodavači, koji nisu primarno diskontni maloprodavači (kao npr. Tesco i Carrefour), da bi zadržali svoje kupce uvode diskontne formate i nude stalne akcije.

DOMAĆI POKAZATELJI
Posljednjih godina i u Hrvatskoj diskontne prodavaonice uzimaju sve više maha i postaju sve popularnije kod domaćih potrošača. Glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje upravo je povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica.

Prema podacima GfK Hrvatska, koji se temelje na panelu kućanstava, u strukturi vrijednosnih udjela tipova prodavaonica na tržištu Hrvatske, diskontne prodavaonice su povećale tržišni udio s 4 posto u 2008. na 8 posto u 2011. godini (prvih deset mjeseci).

Podaci agencije Planet Retail, temeljeni na prihodima poduzeća, također ukazuju na brzi rast diskontnih prodavaonica u navedenom razdoblju.

Rast diskontnih prodavaonica u Hrvatskoj je očekivan, jer se potrošači, zbog pada kupovne moći i rasta nezaposlenosti, racionalno ponašaju, traže uštede i najpovoljniju kupnju.

Prema anketnom istraživanju EIZ-a provedenom prošle godine, glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su: širina asortimana, povoljne cijene i blizina u odnosu na dom, a upravo diskontni maloprodavači temelje svoju konkurentnost na povoljnim cijenama, atraktivnim lokacijama i zadovoljavajućem omjeru kvalitete proizvoda i cijene.

Vodeći diskontni maloprodavači u Hrvatskoj su Kaufland i Lidl i prema podacima Poslovne Hrvatske ovi maloprodavači su u razdoblju od 2008. do 2011. godine značajno povećali poslovne prihode (Kaufland za 20,04%, a Lidl za 110,11%), broj zaposlenih, dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu. Međutim, u 2011. godini oba su navedena maloprodavača poslovala s gubitkom.

RAST TRŽIŠNOG UDJELA
Tekuća godina krenula je loše s padom maloprodajnog prometa. Maloprodavači i dalje posluju u nepovoljnom makroekonomskom okruženju i susreću se s brojnim izazovima. U 2013. godini, prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, može se očekivati pad BDP-a i pad potrošnje kućanstava pa sukladno tome možemo očekivati i smanjenje maloprodajnog prometa.

Ono što zabrinjava je visoka zaduženost kućanstava i niska primanja, nepovoljna kretanja na tržištu rada i rast potrošačkih cijena. Ovi čimbenici umanjuju raspoloživi dohodak kućanstava, ekonomska očekivanja potrošača i sklonost potrošnji, a time se umanjuje i potrošnja kućanstava i maloprodajni promet.

Pozitivni pomaci mogu se očekivati u 2014. godini uz uvjet pozitivnih kretanja u makroekonomskom okruženju, dok ulazak Hrvatske u EU može biti pozitivan signal u srednjem roku, što može poboljšati očekivanja i potaknuti nove investicije.

Što se tiče strukture prometa prema maloprodajnim formatima, u idućem razdoblju može se očekivati da će diskonte prodavaonice i dalje povećavati promet i tržišni udio.

Podaci agencije Planet Retail, temeljeni na prihodima poduzeća, pokazuju da se do 2016. godine može očekivati rast tržišnog udjela diskontnih prodavaonica za 22,5 posto u odnosu na 2012. godinu. Iako ograničenog obuhvata, ovi podaci se mogu smatrati indikativnima.

IZAZOVI I EVOLUCIJA
Izazov za diskontne maloprodavače u idućem će se razdoblju svakako temeljiti na tome kako povećati broj lojalnih kupaca. Istraživanja su pokazala da cjenovno orijentirani potrošači manje troše i nisu lojalni kupci.

Ako tim kupcima neki drugi maloprodavač ponudi niže cijene oni će vjerojatno nastaviti kupovati kod tog drugog maloprodavača. Osim toga, diskontni maloprodavači nude vlastite robne marke koje su po kvaliteti slabije od vodećih proizvođačkih marki u tim kategorijama.

Također, ugođaj kupnje je slabiji kod diskontnih maloprodavača u odnosu na konkurenciju, stoga je imperativ diskontera da ne “bace sve karte“ samo na cijenu kao glavno prodajno oružje u natjecateljskoj utakmici.

Razvoj diskontnih maloprodavača trebao bi na dugi rok uključiti i diferencijaciju, širenje asortimana s proizvođačkim markama, dok, s druge strane, tradicionalni maloprodavači mogu učiti od diskontnih maloprodavača po pitanju upravljanja efikasnošću u području skladištenja, distribucije i upravljanja prodavaonicama.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić, Znanstveni savjetnik

Aktualna kretanja i budućnost hipermarketa

Konkurentnost hipermarketa kao najvećeg maloprodajnog formata leži u širokom asortimanu proizvoda, konkurentnim cijenama, velikim prodajnim površinama i ekonomijama obujma

Prema Eurostatu, hipermarket (hypermarket/superstore) se može definirati kao samoposlužna maloprodajna prodavaonica koja nudi koncept “sve pod istim krovom” – široki izbor prehrambenih i neprehrambenih proizvoda s osiguranim velikim parkiralištem.

Prodajna površina hipermarketa iznosi 2500 m² u Belgiji, Danskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj i Portugalu. U Njemačkoj postoje dvije vrste hipermarketa – hipermarketi od 1500 m² do 4999 m² (Verbrauchmarkt) i 5000 m² i više (SB-Warenhaus).

U Irskoj i Velikoj Britaniji prodajna površina hipermarketa iznosi 2323 m² i više. Ovi hipermarketi (tzv. Superstores) imaju ograničeni asortiman prehrambenih proizvoda u usporedbi s kontinentalnim hipermarketima.

Zbog svojih velikih prodajnih površina, hipermarketi su često locirani u predgrađu i na lokacijama kojima je lako pristupiti automobilom. U odnosu na ostale maloprodajne formate, konkurentnost hipermarketa leži u širokom asortimanu proizvoda, konkurentnim cijenama, velikim prodajnim površinama i ekonomijama obujma. To znači da hipermarketi rade po konceptu velikog obujma poslovanja i niskih marži nudeći potrošačima mogućnost da zadovolje sve svoje potrebe s jednom kupnjom u jednoj prodavaonici.

Namijenjeni su prvenstveno za planirane, tjedne i mjesečne opskrbe kućanstva, te imaju niže cijene od malih klasičnih prodavaonica. Hipermarketi također koriste cjenovne promocije kako bi potaknuli prodaju, privukli cjenovno osjetljive potrošače i stvorili privlačnu atmosferu.

RAZVOJ I PERSPEKTIVA
Hipermarket se prvi puta pojavio u Francuskoj početkom 1960-ih godina kao sinteza postojećih maloprodajnih formata. Kako je bio vrlo inovativan u odnosu na ostale maloprodajne formate, svojim ulaskom na tržište hipermarket je drastično promijenio maloprodaju i bilježio ubrzani rast prihoda i tržišnog udjela.

U posljednjim godinama globalna je industrija hipermarketa doživjela znatne promjene. U razvijenim su zemljama Europske unije tradicionalni hipermarketi dosegli točku zasićenosti ili njihov tržišni udio opada (npr. Francuska i Španjolska), dok je u nekim zemljama EU hipermarket još uvijek u fazi rasta (npr. Italija).

Iako je sektor hipermarketa u fazi zrelosti i opadanju, treba napomenuti da postoje hipermarketi koji posluju iznimno dobro, što pak ovisi o lokaciji i maloprodavaču.

Čimbenici koji su utjecali na stagnaciju/pad tržišnog udjela hipermarketa jesu promjena stila života potrošača koji sve više preferiraju udobnost kupnje i online kupnju, kriza i smanjenje potrošnje potrošača, visoke cijene benzina i racionalno ponašanje potrošača, kao i zakonodavstvo koje ograničava širenje prodavaonica velikih prodajnih površina.

Za razliku od razvijenih etabliranih tržišta, prodavaonice velikih prodajnih površina još nisu dosegle točku zasićenosti u zemljama u razvoju i tržišnim ekonomijama u nastajanju.

SITUACIJA U HRVATSKOJ
U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa te posljedični pad tržišnog udjela malih klasičnih prodavaonica.

Prema podacima GfK Hrvatska, koji se temelje na panelu kućanstva, u strukturi vrijednosnih udjela tipova prodavaonica na tržištu Hrvatske hipermarketi su povećali tržišni udio s 18 posto u 2008. na 26 posto u 2011. godini (prvih deset mjeseci). U navedenom razdoblju rast tržišnog udjela zabilježile su i diskontne prodavaonice, dok su male klasične prodavaonice i supermarketi smanjili tržišni udio.

Slična kretanja potvrđuju i podaci Planet Retaila koji su temeljeni na prihodima poduzeća. Maloprodavači koji upravljaju hipermarketima u Hrvatskoj su Interspar, Plodine, Konzum i Mercator. Rast prodavaonica velikih prodajnih površina u Hrvatskoj je očekivan jer potrošači obavljaju većinu svojih velikih kupnji, a i znatan dio malih kupnji upravo u tim prodavaonicama.

Prema prošlogodišnjem anketnom istraživanju Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), provedenom na uzorku od 1025 građana među kojima se njih 656 izjasnilo da obavlja velike kupnje, potrošači velike kupnje obavljaju gotovo isključivo u velikim prodavaonicama (supermarketima, hipermarketima i diskontnim prodavaonicama), što je kao svoj izbor navelo čak 98,3% ispitanika.

Glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su širina asortimana, povoljne cijene i blizina u odnosu na dom. Kod malih kupnji situacija je značajno drugačija. Ukupno 1005 potrošača izjavilo je da obavlja male kupnje pri čemu su najpopularniji formati za ovu vrstu nabavke male prodavaonice (55,2%).

S nešto manjim udjelom od 47,9% slijede velike prodavaonice (supermarketi, hipermarketi i diskontne prodavaonice), dok petina ispitanih (20,4%) kaže kako male kupnje obavlja u nekoj specijaliziranoj prodavaonici.

OČEKIVANA KRETANJA
I u 2013. godini, prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, može se očekivati pad BDP-a i pad potrošnje kućanstva pa sukladno tome možemo očekivati i smanjenje maloprodajnog prometa. Čimbenici koji negativno djeluju na maloprodajni promet jesu visoka zaduženost kućanstva i niska primanja, nepovoljna kretanja na tržištu rada i rast potrošačkih cijena.

Ovi čimbenici umanjuju raspoloživi dohodak kućanstva, ekonomska očekivanja potrošača i sklonost potrošnji, a time se umanjuje i potrošnja kućanstava te maloprodajni promet. U idućem razdoblju može se očekivati da će male prodavaonice u susjedstvu i supermarketi i dalje smanjivati tržišni udio, dok će tržišni udio povećati diskontne prodavaonice.

Podaci Planet Retaila, temeljeni na prihodima poduzeća, ukazuju na stagnaciju tržišnog udjela hipermarketa u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Iako ograničenog obuhvata, ovi podaci se mogu smatrati indikativnima.

Očekivana stagnacija tržišnog udjela hipermarketa pokazuje da se tradicionalni hipermarketi trebaju prilagoditi novim uvjetima poslovanja i konkurenciji pri čemu im najveća opasnost prijeti od promjene životnog stila potrošača i cjenovne konkurencije. Iskustvo razvijenih zemalja u kojima su hipermarketi već u fazi zrelosti pokazuje da bi maloprodavači koji upravljaju hipermarketima trebali brzo reagirati.

Tradicionalni hipermarketi mogu povećati svoju konkurentnost širenjem online kupnje i multikanalne distribucije, uvođenjem novih usluga, novih tehnologija, poboljšanjem ugođaja kupnje i ustrajanjem na jačanju lojalnosti kupaca. Važno je dati poticaje kupcima da se odvezu svojim automobilima izvan grada i obave kupnju u hipermarketu.

Također, maloprodavači koji upravljaju hipermarketima traže nove formate razvoja, više se oslanjanju na usluge unutar prodavaonice, smanjuju prodajne površine te intenziviraju promotivne aktivnosti. Sve to utječe na promjenu koncepta tradicionalnog hipermarketa i razvoja novih varijanti hipermarketa.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić
Znanstveni savjetnik

Udruživanje male trgovine jedan od uvjeta opstanka

Udruživanje i povezivanje malih trgovaca jedan je od uvjeta njihova opstanka na tržištu, no nužno je također ulagati u znanje i razvoj, istaknuto je danas na 5. međunarodnom skupu o trgovini održanom u okviru Međunarodnog obrtničkog sajma na Zagrebačkom velesajmu (ZV).

Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta Zagreb istaknuo je kako je obrtnička trgovina najviše izložena krizi, najviše se susreće s izazovima, a posljedica pada prometa u trgovini na malo je i pad zaposlenih te bruto plaća. Tako primjerice u odnosu na ukupno gospodarstvo trgovina na malo ima 30 posto manje bruto plaće, a u odnosu na ukupnu trgovinu 18 posto.

Anić napominje kako je primjetan trend da se kupci ponašaju racionalnije i opreznije, kombiniraju velike i male kupnje, a diskontne prodavaonice postaju hit jer pružaju atraktivne cijene što je potrošačima bitno.

Istaknuo je kako obrtničke trgovine ne mogu konkurirati cijenom, ali mogu povoljnom lokacijom, tj. blizinom domu potrošača.

Anić smatra da će se negativni trendovi nastaviti i u ovoj godini, potrošači će i dalje racionalno kupovati, diskonti će povećati tržišni udio, a male trgovine da bi opstale trebaju se okrenuti udruživanju, personaliziranom odnosu prema kupcu, on-line prodaji itd.

Predsjednik Ceha trgovine Hrvatske obrtničke komore Boris Vukelić ponovio je kako je od početka krize, točnije u zadnjih pet godina, u maloj trgovini izgubljeno više od 15 tisuća radnih mjesta.

Napominje kako je mala trgovina nužna za opstanak stanovništva u ruralnim prostorima, no smatra i kako su potrebna ulaganja u osuvremenjavanje prodajnih prostora. Slikovito je to ilustrirao “da je Konzum ostao na razini Unikonzuma danas ga ne bi ni bilo”.

Vukelić ističe kako je za opstanak male trgovine nužno ulagati u znanje i informatizaciju, u opskrbu, a važnim ističe i podršku lokalne samouprave vezano uz visinu najma i svih ostalih davanja.

Izvijestio je i kako su predstavnici Ceha trgovine bili na razgovoru kod ministra gospodarstva Ivana Vrdoljaka te je dogovoreno da naprave program koji bi se kandidirao za sredstva iz EU fondova, a koja bi se koristila za regionalni razvoj trgovine.

Direktor Velproa Dalibor Poznić kazao je kako oni svojim partnerima ukazuju i pomažu idejama koje su proveli u svojim trgovinama, primjerice slaganje planograma, sugeriraju im kako slagati robu, označavati artikle itd.

Mala trgovina ima uvjete za opstanak, a struktura stanovništva i turizam idu tome u prilog, kazao je. Najavio je i otvaranje Velproa u Korčuli sredinom svibnja te za iduću godinu otvaranje na Hvaru i Rabu. (H)

Predstavljanje analize “Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj”

Analiza “Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj”, izrađena u suradnji Udruženja trgovine HGK i Ekonomskog instituta, Zagreb, predstavljena je 21. ožujka 2012. godine u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

O kretanjima na hrvatskom tržištu maloprodaje govorili su Nadan Vidošević, predsjednik HGK, Milica Rakuša Martulaš, direktorica Sektora za trgovinu HGK, i Ljerka Puljić, starija izvršna potpredsjednica Agrokora i predsjednica Udruženja trgovine HGK.

Analizu “Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj” predstavio je dr. sc. Ivan Damir Anić s Ekonomskog instituta, Zagreb.

U HGK predstavljena analiza “Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj”

U primjeni najnovijih tehnoloških rješenja kao i strukturnoj konsolidaciji ponajviše je napravljeno u trgovini, rekao je Nadan Vidošević, predsjednik HGK na konferenciji za medije povodom predstavljanja analize “Stanje i trendovi u trgovini na malo u Republici Hrvatskoj” koja je danas održana u Hrvatskoj gospodarskoj komori.

Analiza je izrađena u suradnji Udruženja trgovine HGK i Ekonomskog instituta.

Vidošević je naglasio da se važnost trgovine mjeri i njezinim udjelima u bruto domaćem proizvodu (9,9 posto), broju poduzetnika (20,6 posto – aktivne pravne osobe i obrtnici) te zaposlenosti (15,9 posto – pravne osobe i obrtnička trgovina).

“Trgovina je kao i ostale djelatnosti izložena rizicima, a ulazak Hrvatske u EU bit će dodatni izazov našim trgovačkim tvrtkama. U našem budućem djelovanju moramo uočavati suvremene tendencije, a jedna od njih je korekcija neoliberalne doktrine i uvođenje sofisticiranih mjera zaštite nacionalnih gospodarstava razvijenih zemalja. Ti su procesi uočljivi i u najrazvijenijoj zemlji svijeta SAD-u, ali i vodećim europskim gospodarskim silama”, kazao je predsjednik HGK.

On je pritom naglasio potrebu da se i dalje inzistira na provedbi i daljnjoj afirmaciji akcije Kupujmo hrvatsko jer se u njoj izuzetno dobro nadopunjuju interesi proizvođača i trgovine, a u krajnjoj liniji i finalnog potrošača. “Pri tome naše tržište treba biti i dalje otvoreno, ali moramo poboljšavati konkurentnost te kontrolirati kvalitetu stranih proizvoda čije se niske cijene često grade na niskoj kvaliteti. Ne treba zaboraviti da samo oni koji upravljaju vlastitom akumulacijom upravljaju vlastitom budućnošću”, poručio je Vidošević.

Ljerka Puljić, predsjednica Udruženja trgovine HGK i starija izvršna potpredsjednica Agrokora, ustvrdila je da nema značajnijeg porasta cijena zbog povećanja stope PDV-a, što je rezultat zajedničkih napora proizvođača i trgovaca da amortiziraju negativne posljedice tog povećanja.

Buduća tržišna kretanja izuzetno je teško predvidjeti zbog mogućeg porasta cijene energenata, što u velikoj mjeri ovisi o međunarodnim okolnostima. Pri tome je vrlo izvjesno da bi eventualna dalja povećanja cijena mogle prouzročiti pad prodaje, napomenula je Puljić.

Do izbijanja ekonomske krize trgovina je bilježila visoke stope rasta, što se nakon 2007. godine promijenilo, rekao je Ivan Damir Anić iz Ekonomskog instituta u Zagrebu.

Tako je, primjerice, smanjen udio trgovine u BDP-u s 10,9 posto u 2007. godini na 9,9 posto u 2011. godini. U razdoblju od 2008. do 2011. godine dolazi do pada broja zaposlenih u trgovini. Trgovina na malo ima niske bruto plaće, niže od prosjeka gospodarstva (za 28 posto) i trgovine ukupno (za 15 posto), naglasio je Anić.

Nakon tri godine pada BDP-a i potrošnje u 2011. godini je zabilježen u prosjeku blagi rast gospodarske aktivnosti. Realni promet u trgovini na malo lani je realno povećan za jedan posto. U 2009. godini, pak, usporen je rast potrošačkih cijena, a pad potrošačkih cijena u 2010. godini uočljiv je u segmentu prehrane.

Kako bi privukli potrošače maloprodavači smanjuju cijene pojedinim proizvodima i provode stalne akcije. Smanjenje cijena ukazuje na zaključak da su maloprodavači preuzeli dio krize na sebe, rekao je Anić te je dodao kako je u 2010. u odnosu na 2008. poslovni prihod bio niži za 7,7 posto.

Dobit je smanjena za 44,4 posto, što se odrazilo na smanjenje profitabilnosti prodaje i imovine, a ujedno je smanjena proizvodnost rada. Glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje u Hrvatskoj je povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa i pad tržišnog udjela tradicionalne maloprodaje.

Potrošači su skloniji kupnji trajnih dobara, iako još uvijek imaju niske percepcije o ekonomskoj situaciji. Nastavlja se trend rasta trgovačkih robnih marki. U odnosu na prosjek zemalja EU, Hrvatska ima 28 posto veću prodajnu površinu na 1000 stanovnika. Po prometu po zaposlenom, bruto marži po zaposlenom i bruto dobiti po zaposlenom Hrvatska je na razini zemalja novih članica EU, pojasnio je Anić.

Iako podaci ukazuju na blagi rast maloprodajnog prometa u 2011. godini (jedan posto) ne može se govoriti o oporavku trgovine na malo. Ograničavajući čimbenici rasta maloprodaje su sljedeći: nestabilno makroekonomsko okruženje, nezaposlenost i niska kupovna moć, niska ekonomska očekivanja potrošača i nestabilna kretanja u EU.

Maloprodavači očekuju od države veće napore u smanjivanju eksternih troškova i poreznih davanja, rješavanju problema nelikvidnosti, suzbijanju sive ekonomije, većoj fleksibilnosti na tržištu rada, većoj efikasnosti zaštite tržišnog natjecanja, te donošenju mjera horizontalnih potpora za obrtnika, male i srednje maloprodavače, istaknuo je Anić.

Next Page »