Otpočinju spajanja i preuzimanja trgovina i banaka u Hrvatskoj

Na tržištu je prisutna nervoza jer oni koji imaju novca čekaju da cijene poduzeća dodatno padnu dok oni kojima se žuri prodati ne žele dati svoje kompanije po trenutnim cijenama

Spajanja i preuzimanja (M&A) u svijetu trebala bi se osjetno zagrijati tijekom ove godine s obzirom na to da se svjetsko gospodarstvo oporavlja od krize, a značajne akvizicije mogle bi biti odrađene u srednjoj i istočnoj Europi uključujući Hrvatsku.

Brojne kompanije, napose one sa Zapada, u nemogućnosti organskog rasta, odnosno širenja poslovanja putem povećanja prodaje i osvajanja većeg tržišnog udjela, vjerojatno će se okrenuti kupnji ili spajanju s dojučerašnjim konkurentima.

U akvizicije bi se trebali nanovo uključiti i fondovi rizičnog kapitala, ističe Crowe Horwath International u najnovijem izvješću o globalnim poslovnim izgledima. Kad je riječ o srednjoj i istočnoj Europi, u toj konzultantskoj kući napominju kako je tržište lani bilo aktivnije nego godinu prije, no da je još uvijek značajno ispod ranijeg opsega spajanja i preuzimanja. Ove se godine očekuje uzlazni trend i to posebno u segmentu poduzeća srednje veličine.

Analitičari  smatraju da će se ove godine nastaviti privatizacija javnih poduzeća u srednjoj i istočnoj Europi jer su tamošnje vlade prisiljene krpati proračune.

Kad je riječ o Hrvatskoj najizglednije su akvizicije u bankarskom sektoru i trgovini. Već dugo se očekuju spajanja i preuzimanja manjih banaka, a u posljednje ih vrijeme obilaze inozemni investitori  kojima je hrvatsko tržište zanimljivo uoči pristupanja zemlje Europskoj uniji.

Istovremeno, manje banke će se zbog nedostatka kapitala, te viših troškova poslovanja, napose nakon što zažive stroža pravila obuhvaćena programom Basel III sve teže nositi s velikim tržišnim igračima. Uz to mnoge su prilično izložene problematičnom sektoru građevinarstva i nekretnina, pa se neke i same nude na prodaju.

Zanimljiva će biti situacija vezana uz austrijsku Volksbanku, koja je u prosincu 2010. godine na prodaju stavila 51 postotni udio u Volksbank Internationalu, u sklopu kojeg posluju njihove banke u Hrvatskoj i osam drugih zemalja u srednjoj i istočnoj Europi.

S obzirom da Volksbank u Austriji krajem godine mora otplatiti 300 milijuna eura, od ukupno 1 milijarde koju je uzela od države kako bi prebrodila financijsku krizu, jasno je da joj se žuri u prodaji istočnoeuropskih filijala.

Pitanje je i kakav rasplet predstoji Karlovačkoj banci za koju je 2010. godina bila iznimno teška, a podatke o rezultatima poslovanja HNB-u nije dostavila na vrijeme. Uz nju, u pregovorima ili traženju strateških partnera su i Credo banka, A banka malog poduzetništva, Banka Kovanica i Podravska banka.

Velike promjene očekuju se u sektoru trgovine. Zbog pada kupovne moći građani su iznimno oprezni s potrošnjom pa uglavnom kupuju samo nužne namirnice. U takvim uvjetima, čije poboljšanje se ne očekuje u naredne dvije godine, mnogi trgovci preispituju mogućnosti opstanka.

Spar Hrvatska, primjerice, ističe kako je otvoren za spajanja i preuzimanja. Vodstvo te kompanije napominje kako postoje trgovački lanci koje smatraju vrijednima preuzimanja.

Akteri na tržištu napominju kako je prisutna nervoza jer oni koji imaju novce čekaju da cijene poduzeća nastave padati, dok oni brojniji, kojima se žuri prodati, ne žele prepustiti svoje kompanije po trenutnim cijenama. (Bankamagazin)

Henkel uvršten na listu najetičnijih svjetskih kompanija

Četvrtu godinu zaredom Henkel je uvršten na listu ‘Najetičnijih kompanija na svijetu’ koju sastavlja američki institut Ethisphere.

Kontinuirano uvrštavanje Henkela na listu „Najetičnijih kompanija na svijetu“ („World’s Most Ethical Companies”) potvrđuje da tvrtka ozbiljno shvaća svoje društvene obaveze i postavlja si visoke etičke standarde, ističe se u današnjem priopćenju njemačke kompanije.

Na listi se nalazi 110 kompanija koje su odabrane među tisućama kandidata iz više od 100 zemalja i 38 različitih sektora, a priznanja je dodijelio stručni žiri sastavljen od znanstvenika, akademika, pravnika i predstavnika vlade iz SAD-a.

Kompanije su ocjenjivane u nizu kategorija uključujući društveni angažman, način upravljanja i inovacijsku snagu, a žiri je prepoznao poslovanje Henkela i u području održivog i društveno odgovornog razvoja.

Od ostalih ovogodišnjih priznanja, iz njemačke tvrtke ističu kako je ocjenjivačka agencija „oekom“ nedavno ocijenila Henkel kao tvrtku s najvišim svjetskim socijalnim i ekološkim standardima u kategoriji „Drogerija i kozmetičkih proizvoda“.

Također, ove godine CRF Institut je po drugi put za redom proglasio Henkel „Najpoželjnijim poslodavcem u Njemačkoj“ („Germany’s Top Employer”), te je uvršten među Corporate Knights „Global 100“ kao jedna od 100 najvećih tvrtki na svijetu po pitanju održivosti. Napose, u posljednje dvije godine Henkel je primio nagradu Walmart Sustainability.

Agrokor vodeća hrvatska kompanija po konsolidiranom prihodu

Agrokor je najveća hrvatska kompanija sukladno konsolidiranim podacima prema kojima je Todorićev koncern ostvario 3,3 milijarde kuna veći prihod od Ine.

Prema listi najvećih hrvatskih grupacija, koju objavljuje poslovni tjednik Lider u temi o ekonomskom nacionalizmu, u prvih 10 probili su se HŽ i Podravka. Na trećem mjestu je HEP, a slijede Hrvatski Telekom i Zagrebački holding. (Lider)

Deset najvećih kompanija po prihodima 1. Agrokor – 27,2 milijarde kuna 2. Ina – 23,9 milijardi kuna 3. HEP – 12,7 milijardi kuna 4. HT – 9,2 milijarde kuna 5. ZG Holding – 5,9 milijardi kuna 6. HŽ – 4,1 milijarda kuna 7. Podravka – 3,8 milijardi kuna 8. Vipnet – 3,5 milijardi kuna 9. Adris – 3,1 milijarda kuna 10. OMV Hrvatska – 3,1 milijarda kuna

Mercator najveća slovenska poslovna grupacija

Mercator Grupa je prošle godine ostvarila 2,64 milijarde eura neto prihoda, prema podacima dnevnika Delo

Mercator Grupa je prošle godine bila najveća poslovna grupacija u Sloveniji s 2,64 milijarde eura neto prihoda, prema podacima dnevnika Delo.

Mercator slijede grupacije Petrol, Gorenje, Krka i Merkur, a među njima je najveću neto dobit, 173,3 milijuna eura imala Krka.

Najveće poslovne grupacije u prošloj su godini imale oko 37 milijardi eura neto prihoda od prodaje i 251.800 zaposlenih. Međutim kako su neke od njih prošle godine imale gubitke ukupno su lani ostvarile 295 milijuna eura gubitka.

Delo navodi da su tvrtke koja su prošle godine poslovale s osjetnim gubitkom u minus povukla i čitave grupacije. (Bankamagazin)