Hrvatske kompanije sele pogone u BiH, ali ne i Srbiju

Hrvatske tvrtke, pred ulazak zemlje u Europsku uniju 1. srpnja, masovno sele proizvodnju u druge države jer carine koje će susjedne zemlje uključujući i Srbiju uvesti na hrvatsku robu učinit će je potpuno nekonkurentnom, piše Blic. Ipak, tvrtke za selidbu ne biraju Srbiju.

Ulaskom u Europsku uniju, Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi, čije su članice sve zemlje Balkana, a koje nisu u EU. Kraš u Hrvatskoj zapošljava 1500 radnika, a u Prijedoru oko 400. Kažu da će im se, ukoliko prebace izvozni asortiman u Prijedor, u Zagrebu pojaviti višak zaposlenih. Istu dilemu ima i “Zvečevo”, koji veći dio proizvodnje seli iz požeških pogona u Čapljinu. “Gavrilović” će, pak, dio proizvodnje raditi u Čitluku.

To znači da bi za mesne, mliječne, konditorske proizvode i cigarete, koje Hrvatska izvozi u BiH, ta zemlja od srpnja morala plaćati carinu u vrijednosti od 100 milijuna dolara. Zato je moguću selidbu u Mostar ili Banjaluku najavio i TDR, a prehrambeni div “Franck” je poručio da će pojačati proizvodnju u Grudama u BiH, kao što će i hrvatski konditor “Kraš” imati izvozni program u Prijedoru.

Aleksandar Miloradović, savjetnik u Agenciji za strana ulaganja Srbije, kaže za “Blic” da ono što te tvrtke mogu dobiti u Bosni i Hercegovini jeste relativno niža cijena i više raspoložive radne snage.

“Biznis neće slušati politiku, odlučit će hrvatski poduzetnici, a Srbija je ipak najatraktivnije tržište u regiji. Nama je realna konkurencija Bugarska, pa i Makedonija, ali Bosna nije. Možda su u prednosti samo u radno intenzivnim granama”, tvrdi Miloradović.

U Hrvatskoj kažu da je izabrana BiH jer je to najznačajnije tržište na koje Hrvatska izvozi. Tatjana Tomić iz Državnog ureda za trgovinsku politiku kaže da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 poduzeća, u obliku vlasništva ili predstavništva i da polovica tih kompanija već sada radi u BiH. (Blic.rs)

Što nakon CEFTA-e: Sa Srbijom pregovori idu dobro, problemi s BiH

Ulaskom u EU Hrvatska izlazi iz Sporazuma o slobodnoj trgovini u središnjoj Europi (CEFTA). Mnogi smatraju da će to Hrvatskoj nanijeti velike štete u međunarodnoj trgovini i da će time najviše profitirati BiH.

Zemlje CEFTA-e će uvesti nove ili povisiti postojeće carine na robu uvezenu iz Hrvatske zbog čega su neke hrvatske tvrtke najavile preseljenje proizvodnje u BiH. Time će Hrvatska izgubiti dodatnih 4.000 radnih mjesta u situaciji kada je na Zavodu za zapošljavanje registrirano 356.000 građana. Moguću selidbu u Mostar ili Banja Luku je najavio TDR, Kraš će izvozni program proizvoditi u Prijedoru dok će Franck, najavljeno je u ožujku, pojačati proizvodnju u Grudama.

Ekonomski institut iz Zagreba je procijenio da će izlazak iz CEFTA-e negativno utjecati na hrvatski BDP za 0,4 posto. No ekonomski stručnjaci s kojima je razgovarao Deutsche Welle misle da je budućnost u ovom trenutku ipak teško predvidjeti, obzirom da ni sami ne znaju pod kojim će uvjetima Hrvatska trgovati sa sadašnjim članicama CEFTA-e.

Da situaciju treba gledati na dvije razine, upozorava Ružica Gelo, direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore (HGK).

“Jedno su industrijski proizvodi, a drugo su poljoprivredno-prehrambeni proizvodi”, kaže i dodaje da CEFTA tržište u hrvatskom izvozu sudjeluje s 21 posto.

Promjene će nakon 1. srpnja, što se tiče industrijskih proizvoda, zahvatiti izvoz prema Srbiji, jer će se za dio tih proizvoda do konca ove godine povećati carine, da bi se prvim danom 2014. godine vratile na nultu stopu. Obzirom da Kosovo i Moldova nemaju sklopljen Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju s Europskom unijom, porast carina će zahvatiti i izvoz u te zemlje.

Situacija je puno gora s poljoprivredno-prehrambenim proizvodima, objašnjava Gelo za Deutsche Welle. Udio tržišta CEFTA-e u izvozu tih proizvoda iznosi 45 posto i ono je važnije od tržišta Europske unije, unatoč činjenici da je europsko tržište višestruko veće.

Pri tome je za Hrvatsku najznačajnije tržište Bosne i Hercegovine u koju je lani izvezeno hrane u vrijednosti od 450 milijuna dolara. Postojeći će trgovinski režim sa Zagrebom prestati važiti nakon 1. srpnja, a počinje primjena dogovorenih režima koje je svaka članica CEFTA-e dogovorila s EU kroz Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju.

Hrvatska i BiH ne primjenjuju carine prilikom razmjene poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, no uskoro će se situacija dramatično promijeniti. Na ulasku u BiH će se tako cariniti hrvatskih proizvoda u vrijednosti 100 milijuna dolara; posebice mesni, mliječni i konditorski proizvodi te cigarete.

Ovakva situacija nije novost na području EU-a i događala se prilikom proširenja. Gelo podsjeća da je Hrvatska, kada je Slovenija ušla u EU, promijenila Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju na način da je u njega ugradila trgovinske odnose koje je ranije imala sa Slovenijom.

“Hrvatska sada ima pravo da se Sporazum EU-a i BiH izmijeni na način da se u njega ugrade koncesije koje je dosada imala te da se takav postupak primjeni na preostale članice CEFTA-e”, objašnjava naša sugovornica.

Napominje da je međunarodna trgovinska politika takva da se nikada ne ide unatrag u pogledu liberalizacije. Hrvatska, dakako, nema pravo sama voditi takve pregovore, već za nju to obavlja Europska komisija uz praćenje Državnog ureda za trgovinsku politiku (DUTP).

Da se pregovori vode već neko vrijeme potvrđuje i zamjenica predstojnika Državnog ureda za trgovinsku politiku Tatjana Tomić: “Moglo bi se reći da su već gotovi s tri države: s Albanijom, Makedonijom i Crnom Gorom. Dobro napreduju sa Srbijom, ali ima problema u pregovorima s BiH. Očekujemo da će EK to donekle ispregovarati.”

“Ne bih rekla da su ta tržišta nenadoknadivo izgubljena, jer su naši proizvodi tamo prisutni. Mi smo u to ulagali desetljećima i ta će prepoznatljivost sasvim sigurno ostati”, kaže Gelo. “U ovom trenutku ne znamo što će se primjenjivati od srpnja. Tvrtke koje planiraju izvoz bi to već morale znati. Njima je to jako važno. Naš izvoz jest donekle ugrožen, ako se izmjene Sporazuma ne dogovore.”

O najavljenim gubicima radnih mjesta i preseljenju proizvodnje u BiH, Ružica Gelo kaže da su velike hrvatske tvrtke već prisutne na taj način u regiji.

“Ne bih rekla da će doći do masovnog preseljenja. Moguća su otvaranja nekih postrojenja. Tvrtke će kalkulirati s daljnjom liberalizacijom trgovine unutar EU-a. Ne bismo se upuštali ni u procjene učinka na BDP dok se ne postignu dogovori oko izmjena Sporazuma”, zaključuje direktorica Centra za EU Hrvatske gospodarske komore.

Da se ne može govoriti o drastičnim gubitcima misli i Tatjana Tomić iz DUTP-a, budući da će 70 posto trgovine s državama CEFTA-e, ponajviše industrijskim proizvodima, ostati netaknuto. “S druge strane, preuzimamo zajedničku trgovinsku politiku EU-a koja s jedne strane hrvatskim tvrtkama nudi mogućnost uvoza jeftinijih sirovina s tržišta s kojima nismo imali liberaliziranu trgovinu. Istovremeno padaju sve carinske barijere za prehrambene proizvode na tržištu EU-a.”

Pri spomenu mogućnosti preseljenja proizvodnje u BiH, Tomić podsjeća da na području CEFTA-e Hrvatska ima oko 600 tvrtki, u obliku vlasništva ili predstavništva. Od toga je oko 300 tvrtki već sada u BiH.

“Neki od poznatih hrvatskih brendova su već preselili dio proizvodnje ili proširili proizvodnju u BiH. Odnedavno je to učinila i jedna tvrtka iz mesne industrije”, kaže.

Ipak, dodaje, riječ je o poslovnoj odluci.

“S druge strane, vjerujemo da bi tvrtke iz BiH htjele imati i lakši pristup na europsko tržište. U tom slučaju bi one mogle preseliti svoju proizvodnju u Hrvatsku”, zaključuje Tomić. (Deutsche Welle)

Prihod Kraš grupe pao 9%, ali izvoz u Saudijsku Arabiju 30% veći

Prihod od prodaje u 2012. na domaćem tržištu smanjen je 4,7 posto, na 563,5 milijuna kuna. Unatoč teškoj godini, obveze su smanjili za 83 milijuna kuna

Kraš grupa prošle je godine ostvarila konsolidirane ukupne prihode u iznosu od 1,04 milijarde kuna, što je devet posto manje nego 2011. godine, objavljeno je u konsolidiranom godišnjem izvješću.

Iako su i ukupni rashodi smanjeni – i to za 75,7 milijuna kuna ili 6,8 posto, na 1,03 milijarde kuna, neto dobit pala je više od 90 posto, s 25 milijuna kuna ostvarenih 2011. godine na 1,83 milijuna kuna u prošloj godini.

Uprava objašnjava kako su nepovoljan utjecaj na rashode imale povećane cijene šećera, biljnih masnoća, koštuničavog voća i energenata.

Pad potrošnje
Predsjednik Uprave Kraša Damir Bulić ističe kako se poslovanje u 2012. godini odvijalo u još složenijim gospodarskim uvjetima u odnosu na prethodne godine, što je rezultiralo dodatnim nepovoljnim okolnostima za poslovanje i ostvarivanje rezultata.

“Na obujam prodaje na domaćem tržištu, kao i na tržištima zemalja u regiji, kontinuirano utječe pad potrošnje izazvan padom kupovne moći potrošača, povećanjem nezaposlenosti, rastom cijena industrijskih proizvoda i rastom potrošačkih cijena. Dodatni utjecaj ima daljnji rast uvoza konditorskih proizvoda”, navodi Damir Bulić u izvješću, dodajući kako je Kraš maksimalno provodio prilagodbu stanju na tržištu, i to ponajprije niveliranjem cijena svojih brendova i stalnim provođenjem marketinških i komercijalnih aktivnosti u suradnji s trgovačkim lancima.

“Posebni napori uloženi su u unaprjeđenje izvoza, osobito u prekomorske zemlje. Izvoz u Saudijsku Arabiju u 2012. godini iznosi 8,6 milijuna dolara, što je porast od 30 posto u odnosu na 2011. Povećanje izvoza ostvareno je i na tržištima SAD-a, Njemačke, Velike Britanije, Slovenije i Kosova”, navodi Bulić.

Ipak, unatoč ostvarenu rastu na dijelu inozemnih tržišta, kod ukupnih prihoda od prodaje u inozemstvu zabilježen je pad: lani je u inozemstvu ostvareno 415,1 milijun kuna ili 42 posto ukupnih prihoda od prodaje, što je gotovo deset posto manje nego prethodne godine, kada je prihod grupe sa stranih tržišta iznosio 460,5 milijuna kuna.

Prihod od prodaje na domaćem tržištu prošle je godine smanjen 4,7 posto, na 563,5 milijuna kuna.

Kraš je, međutim, unatoč teškoj godini, smanjio obveze za ukupno 83 milijuna kuna: kratkoročne za 12,2 posto, na 361,5 milijuna kuna, a dugoročne 14,8 posto, na 187,6 milijuna kuna. Pritom su znatnije smanjene obveze prema dobavljačima, i to za čak četvrtinu, sa 190,3 na 142,9 milijuna kuna.

Plaće i sirovine
Troškovi sirovina i materijala smanjeni su lani 12,4 posto, na 444,9 milijuna kuna, dok su troškovi osoblja smanjeni za oko dva milijuna kuna, ili 0,7 posto, na 265,7 milijuna kuna.

“Poslovna politika i planovi Kraš grupe kontinuirano su usmjereni na maksimalnu prilagodbu gospodarskim uvjetima i tržišnim trendovima, s ciljem održavanja financijske stabilnosti, stabilnosti proizvodnje, tržišnih udjela, visoke kvalitete brendova i jačanje izvoza te stalno restrukturiranje proizvodnog portfelja”, zaključuje se u izvješću.

Valja istaknuti kako nekonsolidirani rezultati koje je ostvario matični Kraš d.d. bilježe blaži pad: ukupni prihodi smanjeni su 2,3 posto, na 908,1 milijun kuna, a neto dobit 42,3 posto, na 8,1 milijun kuna.

U konsolidaciju je uključeno deset tvrtki kćeri, od čega sedam u inozemstvu. Tri su proizvodne tvrtke kćeri: osječka Karolina (vlasnički udjel 99,68 posto) i Kraš-centar (100%) te Mira iz Prijedora (vlasnički udjel 76,09 posto). (Poslovni dnevnik)

Kraš Express instant kakao napitak

Kraš u okviru brenda Kraš Express potrošačima nudi pet različitih pakiranja instant kakao napitka: pakiranje od 330 g u tzv. teglici, vrećice od 200 g, 500 g i 800 g, te single-pack od 15 g za jednokratnu konzumaciju.

Daleko najpopularnije pakiranje je 330 g teglica, a potom slijedi najveće pakiranje u vrećici od 800 g. Iz Kraša ističu kako se noviteti u kategoriji instant čokoladnih napitaka odnose na razvijanje različitih pakiranja proizvoda, učestale ponude proizvoda s dodanom vrijednosti (pokloni) i proizvoda s gratis udjelima kojima proizvođači nagrađuju svoje vjerne kupce.

Sukladno tome, Kraš osluškuje potrošače te u 2013. godini priprema za njih razna iznenađenja, navode iz tvrtke.

Instant čokoladni napitci: Slatki eliksir

Osim što ih volimo jer nas zaslade i ugriju, napitci na bazi čokolade i kakaa dokazano imaju i blagotvoran učinak na zdravlje

Dok nisu bili zauzeti stvaranjem pisanog jezika, objašnjavanjem složenih astronomskih sustava ili obranom od konkvistadora, drevni narod Maya poklonio je svijetu još jedan izum kojem se danas s užitkom prepuštamo.

Tekuća čokolada u njihovoj izvedbi, doduše, teško da bi imala mnogo dodirnih točaka s instant čokoladnim napitcima kakve konzumiramo danas, no princip je isti, a sve su ostalo nijanse.

Njihova tekuća čokolada, za početak, nije bila vruća čokolada, a zbog dodataka gorkih začina nije baš ni predstavljala slatki desert.

Trebalo je pričekati španjolske istraživače iz 16. stoljeća koji su čokoladu donijeli u Europu od kada se počinju kreirati zaslađene i tople verzije ovog eliksira. Već tada se vruća čokolada kao specijalno piće koristi i u medicinske svrhe.

Recentna istraživanja, pak, potvrdila su kako konzumiranje čokoladnih napitaka ima pozitivne učinke na čovjekovo zdravlje. Naime, vruća čokolada sadrži više prijeko potrebnih antioksidansa nego vino ili čaj, što je čini izuzetno vrijednom u preveniranju bolesti srca. Pritom je važno znati kako se veća količina antioksidansa oslobađa kada je piće zagrijano.

OBUHVAT KATEGORIJE
Prema stručnoj klasifikaciji, kategorija obuhvaća sve čokoladne instant proizvode u prahu ili granulama od kojih se može napraviti čokoladni ili kakao napitak s dodatkom mlijeka (bilo toplo ili hladno).

Vrijedi napomenuti kako u praćenju ove kategorije nije uključena veleprodaja, institucionalna prodaja, cash&carry, diskonteri, kao i kiosci te benzinske postaje.

U zadnjih 12 mjeseci (veljača 2012. – siječanj 2013.) na hrvatskom maloprodajnom tržištu prodano je 1,2 milijuna kilograma instant kakao i čokoladnih napitaka, što je za 3,5% manje u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Vrijednosna je prodaja pritom iznosila 60,4 milijuna kuna, što je za 5,1% više u odnosu na isto razdoblje prethodne godine.

U promatranih 12 mjeseci uvjerljivo najveći količinski udio u prodaji imaju milkshake napitci (81,2%), a zatim slijede kakao (11,3%) te čokolada za piće (7,5%). S obzirom na vrstu pakiranja, najviše se prodaju proizvodi u vrećicama (64,7%), zatim ostala pakiranja (plastika, limenke) koja imaju udio od 23,1%, dok na proizvode u kutijama otpada 12,2% kategorije.

BRENDOVI DOMINIRAJU
Najvažniji prodajni formati za ovu kategoriju su supermarketi (301 – 2500 m²) kroz koje se proda 40% ukupnih količina, slijede hipermarketi (iznad 2500 m²) s 27%, velike trgovine mješovitom robom (101-300 m²) sa 16%, srednje trgovine mješovitom robom (41 – 100 m²) s 12%, te male trgovine mješovitom robom (do 40 m²) s 5% prodaje.

Vodeći proizvođači za ovu kategoriju su Kraš (Kraš, Kraš Express), Nestlé (Nesquik, Nescafe), Kandit (Kandit) te Mercator-Emba (Benquick).

Bitno je i u ovoj kategoriji spomenuti trgovačke robne marke (čiji je količinski udio 6,4%), no za razliku od kretanja u većini prehrambenih kategorija gdje trgovačkim robnim markama iz godine u godinu raste prodaja, ovdje je situacija obrnuta s obzirom da u zadnjih godinu dana trgovačke marke bilježe više nego značajan pad od 19,4%.

U usporedbi cjelokupne kategorije, u periodu od veljače 2012. do siječnja ove godine, prosječna je cijena po kilogramu porasla za 9%. Bilo kako bilo, vjerujem da u ovim slatkim napitcima podjednako uživaju i odrasli i djeca, te da nitko od nas ne može poreći da je bar jednom imao slatki čokoladni brk.

Milanka Ćorić, Analitičar

Next Page »