Vodeći brendovi: Poruka za 2015. – budite jedinstveni!

Zajedničko svim brendovima na ljestvici je njihova jedinstvenost. Riječ je o brendovima koje nitko nije uspio “kopirati”, koje racionalne, cjenovno prihvatljive alternative (poput privatnih trgovačkih marki, jeftinih brendova kao i brendova diskonta) nisu uspjele istisnuti

Za dobru poziciju na Valicon TOP 25 regionalnoj ljestvici snage brenda potrebni su konstantni rad, inovacija i jaka priča – to ponavljamo već koju godinu, a nije na odmet ponoviti još koji puta, jednako kao što u svojoj priči brend treba biti dosljedan i “dosadan” kako bi ta ista priča s vremenom zaživjela kod potrošača.

Opet nam se približio trenutak kada aktualno postaje predstavljanje onih najsnažnijih u protekloj godini, a ovaj put ćemo se pozabaviti kako regionalnom ljestvicom TOP 25, tako i “pričama” onih najsnažnijih na pet najvećih tržišta bivše nam zemlje.

Snagu brendova robe široke potrošnje i ove je godine izmjerio Valicon na području pet zemalja regije – Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Makedonije.

Već nekoliko godina progovaramo o trendovima, snažno ubrzanim zbog krize koja još uvijek ne jenjava, a zbog kojih kompanije koje djeluju u okviru kategorije robe široke potrošnje još od 2009. godine doživljavaju velike promjene i primorane su suočavati se s nekim novim realnostima.

S jedne strane, dolazi do promjena na samom tržištu, a s druge strane promjene uočavamo i na strani potrošača. Spomenute se promjene na ključnim tržištima regije pojavljuju različitom brzinom, no svakako konvergiraju u sličnom smjeru.

NOVA I STARA TRGOVINA
I dok većini kompanija ova kriza predstavlja velike izazove, neki tu istu krizu doživljavaju kao priliku. Slovenija, kao najotvorenije tržište, najduže prisutno u EU s jako razvijenim trgovačkim markama i tri “diskontna” igrača, sigurno predstavlja smjer razvoja tržišta.

U Sloveniji su se kategorije već “očistile” te mnogih nekada poznatih brendova, cjenovno pozicioniranih niže od market leadera, danas više nema, a dugoročno će ostati samo oni brendovi kompanija s jakim cjelokupnim portfeljima koje mogu dugoročno ulagati u tržište, s jakom distribucijom i jasnom strategijom.

Trendove u velikoj mjeri diktiraju trgovci. Diskontni trgovci provjereno mijenjaju potrošača i uzimaju svoj dio kolača.

Godinu 2014. ćemo zapamtiti po agresivnim ulaganjima Lidla, kako u komunikaciju, tako i u svoju DeLuxe liniju – oboje vrlo neočekivane aktivnosti za “diskontnog” trgovca. Pitanje je koliko je u našoj regiji nakon ovakvih aktivnosti još adekvatan taj izraz – “diskont”.

Konsolidiran Agrokorov trgovac dolazi sa sjevera, sa “zapadnim” konceptom. Radi se o spajanju nekoliko koncepata trgovina i nekoliko različitih trgovačkih brendova. Iako se spajanje dogodilo u 2014., pravi učinci na tržište će se uistinu osjetiti u 2015. ili čak 2016. godini.

Možda malo manje zamijećen trend dolazi iz BiH i Kosova – na tim tržištima jačaju drugačiji formati trgovine – veliki formati, puno “diskontniji” po izgledu, s većom zastupljenošću jeftinije kineske robe te najvjerojatnije s drugačijim poslovnim modelom – to su Bingo i ETC.

Ovaj je format najbliži onom razumijevanju “diskonta” koji obično ima potrošač. Ove diskontne trgovine zaslužuju veliku pažnju, a iz iskustva s Lidlom i Hoferom znamo da su najopasniji oni koji imaju u samoj osnovi drugačije poslovne modele.

Ukoliko će se kriza nastaviti još neko vrijeme, taj “diskontni” format mogao bi imati izvozni potencijal za neke od manje razvijenih dijelova većih država regije. Trendovi, dakle, ne dolaze samo sa zapada, već i jugoistoka.

Već prošle godine, pričom o trgovinama i novim diskontima, napetost je rasla posebno kada je riječ o Srbiji i priči o ulasku Lidla na to tržište – hoće li konačno ući, gdje će mu biti lokacije, koliko više ili manje ushićeno će reagirati potrošač i slična pitanja.

Hoće li se slika u Srbiji konačno promijeniti u 2014.? Ako se prisjetimo, u Sloveniji i Hrvatskoj diskonti su “sporo” rasli, dok bi isti rast u Srbiji, zbog medijski stvorenih visokih očekivanja i naklonosti potrošača, mogao biti puno brži.

I ne smijemo zaboraviti – ulazak diskonta na tržište i njegova uspješnost svakako stvaraju velike promjene na tržištu. Po posljednjim vijestima izgleda da niti 2015. godina neće biti obilježena ulaskom Lidla u Srbiju.

POTROŠAČ IN MEDIAS RES
U 2013. trgovci su se po cijeloj regiji međusobno natjecali koji među njima će se prema potrošačima pokazati čim više “domaćim”, a takvog se očitovanja nisu libili ni oni najmanje “hrvatskima”, srpskima” ili “slovenskima” – svi su si uzeli za pravo tvrditi koliko su “domaći”.

Važno je napomenuti da je u svim tim slučajevima branding odrađen “by the book”, što znači da su i trgovci, među njima i diskonti, dobro znali što rade.

Slične se aktivnosti provode i dan-danas, npr. upravo aktualna priča u Srbiji – Ukusi moga kraja, s cjelokupnom novom linijom tradicionalnih srpskih proizvoda, pripremanih prema originalnim receptima.

Uz televiziju, koja je i dalje dominantan medij u ovoj regiji, u protekloj se godini počela pokazivati i prava snaga interneta, koji gotovo da predstavlja jedino “mjesto susreta” svih zemalja regije, mjesto na kojemu se (ako to žele) svi razumiju, dijele se iskustva, kulinarski recepti, komentiraju pozitivni, ali i oni negativni događaji koji sada internetom preskaču iz jedne u drugu zemlju, šireći se nevjerojatnom brzinom.

Tehnologija svakako mijenja način potrošačkog odlučivanja – najviše već u fazi istraživanja, ali i prije donošenja same odluke. Tehnologija se više ne nalazi na domaćim računalima, nalazi se 24/7 u džepovima potrošača.

Glede sve aktualnijih “appova” kojima se potrošači u sve većoj mjeri prepuštaju, ostaje na svakoj kompaniji da ozbiljno razmisli ima li već sada “u rukavu” kakvu komponentu uslužne djelatnosti ili platformu koja nije dovoljno (ili uopće) iskorištena.

Sada je pravi trenutak da se razmisli o integraciji u sustave ili o pravljenju vlastitih jer igra “tko prvi do potrošača” postaje sve aktualnija.

Mobilno je konačno omogućilo direktni odnos s potrošačem u “real-time-u”, konačno i s mogućnostima za pravu gradnju lojalnosti i utjecaja na kupnju, dakle s komponentom koja je nedostajala klasičnom internetu.

Prvi primjeri upotrebe su već tu – DonatMg app koji me upozorava na korištenje ujutro, Franck Kava&Kava koja nagrađuje vjernost brendu i kafiću, oživio je i Lino u igrici s više od pola milijuna downloada na androidu itd.

Činjenica je da će potrošači postajati samo sve zahtjevniji i zahtjevniji, a smanjivanje prostora na policama za male igrače doprinijet će ubrzanju trenda appizacije i prelaska na internetske kanale.

Zahtjevniji potrošači više surfaju internetom, traže i dijele više informacija, više komuniciraju na netu – taj profil se znatno razlikuje od kupca koji se ograničava samo na trgovine. To je šansa za mnoge da isplivaju, unatoč smanjenju vodostaja.

I onda kada smo uvjereni da imamo odlično razvijen odnos s potrošačem, uvijek se netko može ugurati “ispred”, prije same kupovine i “skrenuti” našeg dosadašnjeg potrošača “s prvoga puta”.

Appizacija svega prilika je i postojećim i inovativnim IT kompanijama za osvajanje globalnih niša. Kako smo spomenuli na početku, redovito ponavljanje nekih “istinskih znanja” može biti majka mudrosti i u konačnici dovesti do uspjeha i vašeg brenda.

Generalna slika Valicon TOP 25 ljestvice ista je kao i prethodne dvije godine – snažni brendovi, pohvalno, još se uvijek prilično dobro drže, jaki korporativni brendovi također dobivaju na snazi, dok oni “manji” evidentno gube.

Ipak, i ovo generalno opažanje treba uzeti s rezervom i sagledati ga po zemljama.

DA OBNOVIMO “ZNANJE”…
Možda se pitate zašto vaš brend nije na ljestvici?
Da podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na Valicon TOP 25 regionalnoj listi brendova.

Radi se o brendovima prisutnima na pet najvećih tržišta regije. Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih u onim kategorijama za koje je značajno da njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, voda, mliječnih proizvoda ili sladoleda.

Ipak, već se vide jasni uspjesi i u nekim od spomenutih kategorija, npr. brend Jana u vodama je u 2013. bio tek nešto ispod 25. mjesta, dok je u 2014. na 14. mjestu, što je dokaz da se jedan kontinuirani rad na regionalizaciji, unošenju “priče” i emocija u brend, isplati te da se može odraziti i u snazi brenda i njegovoj poziciji na ljestvici.

Svakako, treba biti svjestan i dodatnog “pusha” koji je u 2014. “pomogao” prije svega brendovima voda i ostalih pića – to je sezonalnost koja je zasigurno imala utjecaja, ali o tome nešto malo kasnije.

Nadalje, teško ćemo naći brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, strogo ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta.

Razloge za “pomicanje” po listi također možemo tražiti u rastu ili padu kategorije. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Najteži zadatak imaju uvijek brendovi u oligopolnim kategorijama, na primjer u pivima.

Aktivno prisustvo na srpskom tržištu preduvjet je za ulazak na Valicon TOP 25 regionalnu listu. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima.

Prednost je čak dvojaka – s jedne strane utjecaj veličine tržišta, a s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije.

FAKTORI USPJEŠNOSTI
Šest je glavnih faktora koji utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova.

1. Tržište koje promatramo s aspekta razvoja trgovine, privatnih trgovačkih marki, razvoja same kategorije. Na snagu najviše utječu promjene na domicilnom tržištu i u Srbiji kao najvećem tržištu.

2. Vlastite aktivnosti proizvođača, odnosno brenda u najširem značenju riječi.

3. Treba imati na umu i aktivnosti konkurencije.

4. Uza sve to, važno je pratiti i trendove koji utječu na penetraciju i frekvenciju konzumacije kategorije i potkategorija. Na primjer, trend zdravlja, trend štednje, trend (ne) izlaska vani i sl.

5. U procesu konsolidacije kategorija proizvođači raspolažu mnogim brendovima koji nisu podjednako jaki u svim zemljama. Strateška odluka za razvoj jednog snažnog regionalnog brenda uvjet je za pojavljivanje na Valicon TOP 25 ljestvici.

6. U posljednje vrijeme jako je važan odnos prema takozvanim b-brendovima. Riječ je o manje strateškim brendovima koje su, zbog niže kupovne moći, njihovi vlasnici cjenovno pozicionirali niže, ali i dalje uz ulaganja u njihov marketing i prodaju. Takvih primjera ima sve više: prvi su bili pivari – Löwenbräu i Holsten u regiji, C kafa i Bonito u Srbiji, Rex u deterdžentima. Fokusirati se na jedan jaki brend ili odlučiti se za “lakši” put, uvijek je iskušenje.

METODOLOGIJA I PRISTUP
Pogledamo li sve faktore, ulazak pojedinačnog brenda na Valicon TOP 25 ljestvicu veliko je priznanje za hrabru odluku stavljanja fokusa na pojedinačni brend, tim više u ovo vrijeme kada su svi ti brendovi, na neki način, glavni izvor rasta svih ostalih igrača u kategorijama.

Snaga brendova izračunata je na osnovu njihove prepoznatljivosti, iskustva i korištenja. Brend je definiran kao potrošački brend zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije.

Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Milka u kategoriji čokolada i Milka u kategoriji keksa, snagu brenda Milka ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.

Istraživanje je bilo provedeno nešto kasnije nego inače, u rujnu i listopadu 2014., zbog poplava koje su zadesile veći dio zemalja bivše Jugoslavije, na veličini uzorka od najmanje 1.000 ispitanika po zemlji.

Rezultati su predstavljeni i dalje na način koji jamči reprezentativnost za područje cijele bivše Jugoslavije bez Crne Gore i Kosova. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.

Valja imati na umu da promjena perioda anketiranja ima utjecaj na snagu nekih brendova, prije svega – brendova voda. Zbog toga, rezultati nisu u potpunosti usporedivi s prošlogodišnjom ljestvicom, upravo zbog tog sezonskog utjecaja.

Utjecaj sezone je sada sasvim jasno dokazan, tako da ćemo za ubuduće razmisliti kako taj utjecaj tretirati. Sam metodološki pristup ostaje jednak premda se, zbog sve teže dostupnosti aktivne populacije u Sloveniji, prešlo na “mix-mode” koji uključuje reprezentativno web i dopunsko terensko anketiranje populacije bez interneta.

Tržišni poučak
Koji su to smjerovi koje su neki od uspješnih brendova s Valicon TOP 25 ljestvice mogli slijediti ne bi li se održali i dodatno ojačali, sve do danas:

– Prije svega, važno se zapitati ima li naš brend neki jedinstven slavni proizvod? Ako ga nema, krajnji je trenutak da bude oblikovan. Ako nema slavnog proizvoda, neće biti ni čvrstog temelja za izgradnju dobrog brenda i teže će biti održati se na policama.

– Jasan identitet brenda. Znamo li u nekoliko riječi opisati bit našeg brenda, ono što želimo biti, naš ideal? Često susrećemo brend identitete koji su komplicirani, čak šizofreni. Ako vi sami ne znate identitet svojeg brenda, bit će ga još teže komunicirati, a najteže potrošačima razumjeti. Suvremeno okruženje traži jasne priče.

– Prepoznatljivost na policama. Je li naš brend brzo prepoznatljiv na polici? Imaju li naši proizvodi zajednički vizualni kod? Pričaju li i ekstenzije istu priču? Tu govorimo o vizualnom identitetu brenda, gdje je njegova vizualna prepoznatljivost temelj za širenje u druge kategorije.

– Ponuda zanimljiva i drugim tržištima regije. Je li naša ponuda atraktivna i drugim tržištima? To ne mora biti već spomenuti slavni proizvod. Koncept mora biti integriran i savršen kako bi prošao i na drugim tržištima.

– 24/7 procesi. Globalizacija ubrzava sve. Što je danas inovacija na Tajlandu, sutra je kod nas, i obratno. Svi odjeli u organizaciji moraju biti pozicionirani bliže tržištu. S tržišta dolaze ideje i inovacije. Živite svoje brendove 24 sata jer ste na tržištu najviše u svoje slobodno vrijeme.

– Izvan uobičajenih okvira. Kako napraviti nešto novo ako se krećemo i razmišljamo na isti način svaki dan? Izaći izvan okvira znači promijeniti način razmišljanja, ali i vidjeti koji obrasci vrijede na domaćem tržištu. Tražite alternativne kanale, strateška partnerstva, prilike za “co-brending”. Danas je puno više kompanija spremnih za sudjelovanje nego prije pet godina. Sada je ponovno pravi trenutak za “networking” vašeg brenda.

 

JEDINSTVENOST BRENDOVA
U Valiconu mjerimo snagu brendova u regiji već 12. godinu. Prije nego krenemo u srž nove ljestvice za 2014. sigurno bi bilo zanimljivo prisjetiti se kako nam je izgledala davna 2010., posljednja “normalna” godina.

Tada, 15 od 25 mjesta na ljestvici držali su brendovi iz bivše zemlje, dok smo na preostalih 10 mogli naći snažne globalne brendove multinacionalnih kompanija, s dugogodišnjom tradicijom u svojim industrijama.

Konkretnije, 2010. godine prve dvije pozicije također su pripadale brendovima Coca-Cola i Milka čokolade, dva brenda koja su danas samo zamijenili pozicije.

Coca-Cola, po Interbrandu treći najvredniji brend globalno, daleko najvredniji u kategoriji FMCG, u tih je pet godina dobio ozbiljnu konkurenciju, a i globalni trendovi slatkim pićima s mjehurićima nisu baš naklonjeni.

Nekoliko brendova je nestalo s liste, na primjer Paloma maramice koje su dobile konkurenciju u trgovcu, ali i snažnog regionalnog konkurenta Violetu koji svake godine pridobije po nekoliko mjesta.

Još jedna promjena vrijedna spomena – dva velika Kraš brenda, Domaćica i Dorina, ispala su s liste. Radi se o najtežim kategorijama za upravljanje, u kojima su diskonteri i trgovci najaktivniji i najuspješniji, a postoje i veliki globalni igrači koji imaju razrađene strategije testirane na drugim tržištima kako uspjeti u borbi s trgovcima i lokalcima.

To sigurno predstavlja na neki način “alarm” za sve ostale regionalne igrače u ovim kategorijama.

Argeta je bila 2010. u punoj snazi svoje jedinstvenosti na tržištu. U posljednjih pet godina na sceni je bio pravi “napad” na kategoriju pašteta kako od strane starih, tako i novih igrača – na primjer Patelina u Srbiji i Bajra u BiH. Argeta je dobar primjer kako zadržati svoju snagu bez izleta u b-brendove.

Argeti su slična i četiri snažna brenda koja su od 2010. značajno poboljšala svoje pozicije – Vegeta, Cedevita, Smoki i Cockta.

Što svi oni imaju zajedničko? Jedinstvenost, koja se praktički odnosi na sve na ljestvici! Riječ je o brendovima koje nitko nije uspio “kopirati”, koje racionalne, cjenovno prihvatljive alternative (poput privatnih trgovačkih marki, jeftinih brendova kao i brendova diskonta) nisu uspjele istisnuti.

Deset brend zapovijedi
Deset zapovijedi francuskog gurua brendinga Jean-Noël Kapferera mogu biti vrijedne smjernice kojim putem u izgradnji svojeg brenda krenuti:
1. Fokusirati se na nekoliko strateških brendova s velikom idejom, vizijom u želji da promijene život potrošača.
2. Sve postojeće brendove posložiti u ove strateške, da ih “napajaju”.
3. Ponašati se kao lideri i povećavati standarde kategorije.
4. Težiti ka stalnim inovacijama (proizvodi, komunikacija, usluga) u skladu s identitetom i pozicioniranjem.
5. Uspostaviti direktne veze s potrošačem.
6. Razvijati personalizirane usluge.
7. Nagrađivati involvirane aktivne potrošače.
8. Povezivati se s onim zajednicama koje dijele iste vrijednosti.
9. Misliti globalno.
10. Biti odgovoran.

 

U 2015. NIŠTA NOVO
Na vrhu liste je i dalje suvereno Milka čokolada koja već nekoliko godina pokazuje inovativnost u kombiniranju klasičnog marketinga, samog proizvoda te cjenovnog pozicioniranja, uz širenje u sve za Milku legitimne kategorije proizvoda.

Konzistentno usmjerenje u nježnost, uz agresivno oglašavanje proizvoda te rad na mjestu prodaje dobro je usmjerenje i za druge FMCG brendove. Milka je brend prisutan na drugoj poziciji u TOP 5 ljestvici na tri od pet promatranih tržišta.

Coca-Cola je već 2011. prva izuzetno dobro iskoristila svoju obljetnicu. U 2013. je pokazala svim brendovima kako se radi emocionalno jaka kampanja i, premda se činilo da joj ni takva kreativnost nije dovoljna da zadrži vodeću poziciju, zbog generalnog pada kategorije “Carbonated Soft Drinks”, ali i oštre konkurencije (npr. Sky cola, Cockta ili Pepsi), to je brend koji i dalje čvrsto drži drugu poziciju na TOP 25 regionalnoj ljestvici.

Vodeća se dva mjesta na ljestvici dominantno izdvajaju, dok su brendovi od treće do osme pozicije još uvijek uglavnom prilično blizu jedan drugome, gdje svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene “poteškoće” koje treba rješavati kako bi se snaga brenda očitovala i pozicijom na ljestvici.

Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu ljestvice.

O poziciji brenda na ljestvici od 3. do 8. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili “rastu” pojedinog brenda.

Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija. Već treću godinu brend Vegeta drži svoju poziciju, unatoč sve očitijem jačanju konkurentskih brendova u Srbiji gdje je igrač Nestlé sa svojim C začinom, što je svakako moglo utjecati na snagu brenda Vegeta u Srbiji koja zbog veličine tržišta jako utječe i na snagu brendova na regionalnoj listi.

Kategorija pašteta i dalje je jedna od najaktivnijih kategorija u regiji, s vrlo aktivnim radom na postojećim portfeljima mnogih igrača. Kako je već rečeno, brend Argeta odlično čuva svoju poziciju unutar TOP 5, unatoč pritiscima sa svih strana.

Valicon TOP 25 regionalna lista jest zanimljiva, ali ono što je najzanimljivije je uvijek nevidljivo.

➢ Prvi regionalni TOP 25 brend iz mliječnih kategorija – Dukat jogurti – zabilježen prošle godine i dalje se uspješno drži na 24. mjestu.

➢ Jana je prvi brend voda koji je ušao prošle godine u TOP 30, ove godine već na 14. mjestu po snazi, dakle očekivanja prošle godine su ispunjena. Mineralne vode su puno snažnije na lokalnim listama, gdje gotovo svaka zemlja ima svojeg igrača, osim BiH gdje brendovi iz drugih kategorija preuzimaju vodstvo. Hrvatska je jedina zemlja koja se može pohvaliti brendom prirodne izvorske, ali i brendom gazirane mineralne vode u TOP 5.

➢ Vodama slična kategorija su kave. Od svih brendova kava Barcaffe opetovano dokazuje da je napravila najviše na pojedinom tržištu, pozicionirajući se na prvom mjestu TOP 5 ljestvice u Sloveniji.

➢ Slovenija je jedina zemlja na čijoj TOP 5 ljestvici ne nalazi svoje mjesto brend Coca-Cola, inače prisutna na svim ostalim ljestvicama pojedinih zemalja.

Snažni brendovi, koje praktički iz godine u godinu nalazimo na ovim našim ljestvicama, brendovi su koji “rade na sebi”, koji rade na tržištu, i shodno tome – snaga, čiji je odraz visina indeksa, im se povećava ili konzistentno drži na vodećim pozicijama.

Za kraj…
Ako imamo snažan brend treba ga širiti i dalje te čim bolje “iskorištavati”. Jer prava se vrijednost brenda, dakle financijska vrijednost, očituje u mogućnosti širenja u nove kategorije, nove segmente potrošača i na nova tržišta.

Ali pažljivo! I u tome treba imati mjeru, odnosno raditi promišljeno – s pretjeranim širenjem može se narušiti bit brenda.

Zenel Batagelj
zenel.batagelj@Valicon.net
Mirna Horvat
mirna.horvat@Valicon.net

Leaflet report: Do posljednjeg letka

Kod sredstava za njegu rublja domaći brendovi vode ravnopravnu bitku s globalnim predstavnicima kategorije, dok kod smrznute hrane sve osjetniji udio zauzimaju privatne marke trgovaca

Višegodišnja kriza u gospodarstvu, kojoj se još uvijek ne nazire kraj, imala je vrlo potresan utjecaj i na planove i budžete oglašivača.

Tako zapravo svi traže optimalan kanal kojim najučinkovitije mogu doći do klijenata i kupaca kako bi poslali svoju poruku o akcijama, popustima ili o isteku zaliha nekog proizvoda.

LeReS je istraživanje koje tvrtka FOCUS provodi svake godine o upotrebi i primjeni letaka kod krajnjeg kupca koje je potvrdilo da je letak medij koji tvrtke sve učestalije koriste za potrebe informiranja, educiranja i pozivanja na kupnju.

TRI KATEGORIJE
Ovom prilikom analizirane su tri kategorije proizvoda: sredstva za pranje rublja, omekšivači za rublje i smrznuta hrana. Naoko nepovezive kategorije, a opet kreativne marketinške agencije u svojim TV spotovima ih redovito povezuju – fabula se obično vrti oko mrlja od hrane za koje domaćice znaju pravi deterdžent koji će ih odstraniti i omekšivač koji će to rublje ponovno učiniti mekim i praktički novim.

Monitoring promocija u lecima tijekom kolovoza otkriva stanje koje je obilježilo spomenute tri kategorije proizvoda.

Ono se očituje kroz parametar GAV (Gross Advertising Value) koji predstavlja kvalitetu oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i njegov bruto domet.

Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke. Gav parametar je od iznimne važnosti za oglašivače jer se na temelju dobivenih podataka rade kontrole, analize i planiranja.

RUBLJE U FOCUSU
U kategoriji sredstava za pranje rublja udjeli u GAV-u pokazuju kako više od polovice oglasnog kolača (57%) zauzimaju univerzalna sredstva za pranje rublja, zatim slijede omekšivači (27,6%), a listu zaključuju specijalni deterdženti s 15,4% bruto oglasne vrijednosti. Naravno, udjeli se mijenjaju tijekom cijele godine.

Globalni proizvođači Henkel i P&G te domaća Saponia kroz svoje brendove zauzimaju vodeće pozicije među sredstvima za pranje rublja. U kategoriji omekšivača Vernel, Silan, Ornel i Lenor imaju veće udjele po GAV-u jer i najviše oglašavaju.

Kod kategorije univerzalnih deterdženata udjeli internacionalnih proizvođača su drugačiji. Ovdje domaća Saponia sa svoja tri brenda – Rubel, Faks i Bioaktiv – ima veći udio GAV-a s ukupno 53,7%, a tek potom s 21,6% slijede Ariel (P&G) i sa 6% Persil (Henkel).

SMRZNUTA HRANA
Svježe pečeni brancin preliven s maslinovim uljem i čaša dobrog vina. Ta dobra sjećanja na ljeto nas dovode do zadnje analize segmenta smrznute hrane.

Usred ljeta i unatoč velikoj ponudi svježe ribe, kategorija smrznute ribe (19,2%) zauzima značajan udio GAV-a, što nas je malo i iznenadilo.

Ostale kategorije imaju različite udjele bruto oglasne vrijednosti. Kad gledamo na vodeće brendove koji se najviše oglašavaju, domaći Ledo je naprijed s 23,3% udjela, a slijede ga Podravka s 14,2% i Vindijin Cekin sa 6,3%.

No, brendove ozbiljno ugrožavaju privatne robne marke Lidla i Bille, Trattoria Alfredo s 10,2% i Clever sa 7,1% udjela u oglašavanju putem letaka.

Kao i uvijek koncem ljeta a uoči početka školske godine učenici dolaze u središte pažnje trgovaca koji su tijekom kolovoza osobito veliku pažnju posvetili oglašavanju školske opreme i pribora. Sve se to očitovalo i u njihovim lecima koji su vrvjeli bogatom ponudom za učenike koja će im olakšati školovanje.

Melani Cipot, Marko Havaši

Čisto i meko, ali ne i pozitivno

Sredstva za pranje i održavanje rublja ostvarila su u zadnjem godišnjem mjerenju znatan pad vrijednosti prodaje, što su omekšivači za rublje samo donekle ublažili s količinskim rastom od 1%

Sredstva za pranje i održavanje rublja su kategorija proizvoda bez kojih ne može funkcionirati niti jedno kućanstvo. Unatoč tome, smanjena kupovna moć hrvatskih građana već dugi niz godina limitira potrošnju pa čak i u tako neizostavno važnim kategorijama.

Prema podacima o prodaji, koji ne obuhvaćaju Cash&Carry, ljekarne i diskontne trgovine (Lidl), kategorija sredstava za pranje i održavanje rublja u zadnjih je 12 mjeseci (srpanj 2013. – lipanj 2014.) ostvarila ukupnu količinsku prodaju od 42.591,6 tona, dok je vrijednosna prodaja pritom iznosila 583,2 milijuna kuna.

Od pozitivnih pokazatelja može se jedino izdvojiti stidljivi rast količinske prodaje kod omekšivača za rublje od 1%, no ni to nije uspjelo zaustaviti vrijednosni pad.

Ipak, to je još uvijek bolji rezultat od sredstava za pranje rublja koja su u minusu po oba prodajna parametra.

Glavni kanal prodaje u ovoj kategoriji, koju karakterizira izrazita dominacija brendova te relativno mali udio proizvoda trgovačke marke, su supermarketi i hipermarketi.

SREDSTVA ZA PRANJE RUBLJA
Ovi proizvodi su namijenjeni za pranje odjeće, u perilici rublja ili za ručno pranje. Mogu biti u obliku tekućine ili gela, praška, tablete, kreme ili paste, te kapsule i sapuna. U kategoriju nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Henkel (Persil, Perwoll), Labud (Oliver), Procter&Gamble (Ariel, Dreft), Reckitt Benckiser (Woolite), Saponia (Faks Helizim, Bioaktiv) te trgovačke robne marke koje same nose 8% količinske prodaje.
Kategorija sredstava za pranje rublja je u godišnjem periodu srpanj 2013. – lipanj 2014. zabilježila negativno ostvarenje. Količinska prodaja je u tom periodu iznosila 29.005,3 tone što je za 2,7% manje u odnosu na prethodnih 12 mjeseci. Vrijednosna prodaja je istodobno zabilježila izraženije smanjenje od 5,2% uz ukupnu prodajnu vrijednost od 418.753.600 kuna.
Dominantan tip sredstava za pranje rublja (73,8%) je prašak. Slijedi tekućina/gel s 24,9% udjela i kapsula s 0,9%. Glavni kanal za prodaju ovih proizvoda su supermarketi s udjelom od 37% te hipermarketi s 26%, nakon kojih dolaze velike trgovine mješovitom robom (14%), srednje trgovine mješovitom robom (11%), drogerije (8%) i male trgovine mješovitom robom (4%).

Čisto i meko, ali ne i pozitivno

OMEKŠIVAČI ZA RUBLJE
Ovi proizvodi su namijenjeni za omekšivanje i održavanje odjeće i tkanina, a koriste se nakon procesa pranja, pri kraju ispiranja. Mogu biti koncentrirani i nekoncentrirani. U kategoriji nisu uključeni proizvodi namijenjeni za industrijsku upotrebu koji se prodaju u specijaliziranim prodajnim kanalima. Vodeći proizvođači u kategoriji su (abecednim redom): Henkel (Silan), Procter&Gamble (Lenor), Saponia (Ornel), Unilever (Coccolino) te trgovačke robne marke koje same nose 7% količinske prodaje.
Omekšivači za rublje u promatranom su periodu zabilježili blagi rast prodanih količina (+1%) na ukupno prodanih 13.586,3 tone. Vrijednosno to nije izgledalo tako dobro s obzirom na pad od 5,1% s ukupnom prodajom koja je iznosila 164.546.700 kuna. Prema koncentraciji proizvoda omekšivači za rublje se dijele na koncentrirane koji čine 95,2% kategorije i nekoncentrirane koji zauzimaju preostalih 4,8%. I u plasmanu ove kategorije vodeći kanal distribucije su supermarketi s 36% udjela te hipermarketi s 25%. Potom dolaze velike trgovine mješovitom robom (15%), srednje trgovine mješovitom robom (10%), drogerije (10%) i male trgovine mješovitom robom (4%).

Čisto i meko, ali ne i pozitivno
Analizu pripremio:
Jura Horvat

Vodeći brendovi: 25 najjačih priča u 2013.

Želi li neki brend zadržati svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na tržištu, a prije svega rad direktnog konkurenta, i pritom bi glavna motivacija morala biti – “raditi na svojem brendu barem toliko koliko rade i drugi”

Snaga brenda očituje se u snazi njegove tržišne priče. No, ta priča dakako mora biti popraćena i dobro promišljenom strategijom i svakodnevnim radom jer na kraju svake priče sadržaj je bitan. Šuplje priče ne prolaze.

Tu imamo elemente koji su postojani i ne mijenjaju se, ali imamo i pojedinačno prilagođena poglavlja za svako lokalno tržište koje ima svoje specifičnosti.

Međutim, promjene se zbivaju i na svakom od tih tržišta, one su konstantne, kako na razini samog tržišta, tako i na razini potrošača. Ipak, zajedničko obilježje svih regionalnih tržišta je kriza koja je brojne trendove snažno ubrzala.

A snagu brendova robe široke potrošnje i ove je godine izmjerila agencija Valicon na području većine zemalja regije – Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Makedonije. Pa krenimo.

DOMAĆE AND THE DOMAĆE
Već smo prošle godine najavili intenziviranje “napada” trgovaca i multinacionalnih na lokalne proizvođače. Ove godine se taj isti napad pokazao u svoj svojoj veličini. Trgovci se po cijeloj regiji međusobno natječu koji će se među njima prema potrošačima prikazati čim više “domaćim”.

Do sada su najsnažnije primjere pokazali Spar u Sloveniji sa sloganom “Slovenija, moja dežela”, DIS u Srbiji s “Ukusima Srbije”, te posljednji Lidl u Hrvatskoj s “Okusima zavičaja”. Svi navedeni koriste jaku nacionalnu simboliku uz upotrebu prepoznatljivih domaćih proizvoda. U sva tri primjera brending je odrađen “by the book”.

Svakako, ne smijemo zaboraviti ni ostale, poput Konzumove akcije “Vjerujem u Hrvatsku”, jer praktički nema trgovca koji nije pokrenuo neku sličnu inicijativu.

Televizija kao medij još uvijek dominira ovom regijom, premda su neki slučajevi pokazali pravu snagu interneta. Možda i nije toliko važna činjenica da je skoro u svim zemljama regije penetracija interneta danas veća od 60%.

Puno je važnije da zemlje ove regije (kada to žele) razumiju jedna drugu, da iskre probuđene u jednoj zemlji jako brzo internetom preskoče i u drugu, ali i u klasične medije.

Još je jedna značajka te regije – njezina nevjerojatna duhovitost. Pogledajmo samo PR-shooting (pršuting) Keruma u Splitu i širenje mliječne afere izradom šaljivih fotomontaža koje same po sebi nisu bile nimalo duhovite, premda reakcija posebno srpskih potrošača – jest.

Jedan od većih događaja u 2013. bio je sigurno ulazak Hrvatske u EU. Zasad se veći efekti još ne vide, što ne znači da se neće pokazati.

TRGOVINA – NAME OF THE GAME
Generalna pravila ostaju ista i u 2013. Kao što smo i lani konstatirali, snažni brendovi iz prethodnih godina još se uvijek prilično dobro drže, jaki korporativni brendovi također dobivaju na snazi, dok “mali” brendovi evidentno gube.

Ipak, i ovu generalnu opservaciju treba uzeti s rezervom i sagledati ju po zemljama. Izjava da se snažni brendovi još uvijek dobro drže stoji primarno i najkonkretnije još jedino za one zemlje kojima racionalne cjenovno prihvatljive alternative, kao što su privatne trgovačke marke, brendovi diskonta te jeftini brendovi, još nisu zavladali.

U tom bi se pogledu u Srbiji slika u 2014. mogla promijeniti. O ulasku Lidla priča se već najmanje dvije godine, no u 2014. bi se taj trgovac mogao stvarno i ukazati na tržištu.

U Sloveniji i Hrvatskoj diskonti su “sporo” rasli; u Srbiji bi taj rast, zbog medijski stvorenih visokih očekivanja i naklonjenosti potrošača, mogao biti puno brži. I ne smijemo zaboraviti – ulazak diskonta na tržište i njegova uspješnost stvaraju velike promjene na tržištu.

Kako smo zaključili prošle godine – na području trgovine dolazi do konsolidacije, što kompanijama smanjuje kompleksnost distribucije, premda jača pregovaračka snaga trgovaca.

Proizvođači moraju biti svjesni da se konsolidacija trgovine događa u različitim oblicima kroz klasično “preuzimanje” i “udruživanje” (Agrokor i Mercator), ali i kroz “franšize” trgovaca velikih formata kroz male formate (Metro i DIS u Srbiji).

U kontekstu diskonta za proizvođače dolaze prve dobre vijesti iz Slovenije. Po posljednjim rezultatima Valicon mjerenja snage brendova trgovaca, danas diskontne trgovine primarno u Sloveniji koristi već 20% tamošnjih potrošača (2% manje nego prošle godine), dok je njihov doseg (posjet toj trgovini barem ponekad, ne nužno kao primarna trgovina), već na 70% (prošle godine dvije trećine potrošača), što je loša vijest.

Svakako izgleda da je 20% nekako magična granica koju će u ovoj regiji pokušati postići diskonti. Uza sve to, jasno je da se privatne trgovačke marke nipošto neće zaustaviti na economy i mainstream segmentima, već će ići na sve cjenovne pozicije, prateći globalne trendove, reagirajući brzo s protuponudom na svaki brendirani novitet koji se nađe na policama i pritom neprekidno misleći na krajnjeg potrošača.

Pri tome će “slijediti” sve za potrošače relevantne trendove – od onih klasičnih premiuma koje je, zanimljivo, u 2013. uveo i Lidl – Deluxe, do “domaćih” koje smo spomenuli na početku.

RAZLOZI IZA “UP’N’DOWNSA”
Sigurno se pitate zašto Vaš brend nije na Valicon Top 25 regionalnoj listi?

Da se podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na Valicon Top 25 regionalnoj listi brendova. Radi se o brendovima prisutnima u cijeloj regiji.

Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih u onim kategorijama za koje je značajno da njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, voda, mliječnih proizvoda, sladoleda i nekih drugih.

Ipak, već se vide prvi pokušaji u nekim od spomenutih kategorija, npr. brend Jana u vodama je tek nešto ispod 25. mjesta, dok je Dukat u kategoriji jogurta kao prvi brend iz kategorije mliječnih proizvoda uspio ući na listu.

Heineken i Laško u kategoriji piva su na najboljem putu među pivima, ali su još dosta daleko… Sve su to superiorni proizvodi na kojima proizvođači rade i pokušavaju ih (još jače) regionalizirati, što se naposljetku odražava u njihovoj snazi i poziciji na ljestvici.

Također, teško ćemo naći brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta.

Razloge za “pomicanje” po listi možemo tražiti u rastu ili padu kategorije, gdje su jedan od tipičnih primjera gazirana bezalkoholna pića. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Najteži zadatak imaju uvijek brendovi u oligopolnim kategorijama, na primjer u pivima.

Aktivno prisustvo na srpskom tržištu preduvjet je za ulazak na Valicon Top 25 regionalnu listu. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Prednost je dvojaka, s jedne strane utjecaj veličine tržišta, s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije.

Četiri su glavna faktora koja utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova.

1. Jedno je tržište koje promatramo s aspekta razvoja trgovine, privatnih trgovačkih marki, razvoja same kategorije. Na snagu najviše utječu promjene na domicilnom tržištu i u Srbiji kao najvećem tržištu.

2. Drugo su vlastite aktivnosti proizvođača, odnosno brenda u najširem značenju riječi.

3. Treba imati na umu i aktivnosti konkurencije.

4. Uza sve to važno je pratiti i trendove koji utječu na penetraciju i frekvenciju konzumacije kategorije i potkategorija. Na primjer, trend zdravlja, trend štednje, trend (ne) izlaska vani i dr.

Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i njihova korištenja. Brend je definiran kao potrošački brend zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije.

Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.

Istraživanje je bilo provedeno u svibnju i lipnju 2013. u svim zemljama regije, na veličini uzorka od 1000 do 1500 ispitanika po zemlji.

Rezultati su predstavljeni na način koji im jamči reprezentativnost za područje cijele bivše Jugoslavije bez Crne gore i Kosova. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.

AND THE WINNERS ARE…
Pa krenimo redom. Na vrhu liste je suvereno Milka koja je u 2013. pokazala inovativnost u kombiniranju klasičnog marketinga, samog proizvoda i gramaže te cjenovnog pozicioniranja, uz širenje u sve za Milku legitimne kategorije proizvoda.

Konzistentno usmjerenje na nježnost, uz agresivno oglašavanje proizvoda te rad na mjestu prodaje dobra je smjernica i za druge FMCG brendove. Milka je najjači brend na tri od pet promatranih tržišta. Inače, u zemljama gdje nema vodstvo nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Argete.

Coca-Cola je već 2011. prva izuzetno dobro iskoristila svoju obljetnicu. U 2013. je pokazala svim brendovima kako se radi emocionalno jaka kampanja. Ipak, ni takva kreativnost nije bila dovoljna da bi zadržala snagu najvrednijeg globalnog FMCG brenda. Coca-Cola se nalazi u kategoriji gaziranih bezalkoholnih pića koja je generalno u padu, a ne olakšava joj ni jaka konkurencija – lokalna (npr. Sky cola), regionalna (Cockta), a ni globalna (Pepsi).

Vodeća dva mjesta na ljestvici se dominantno izdvajaju, dok su brendovi od treće do osme pozicije uglavnom prilično blizu jedan drugome, gdje svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene “poteškoće” koje treba rješavati kako bi se snaga brenda očitovala i pozicijom na ljestvici.

Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu ljestvice. O poziciji brenda na ljestvici od 3. do 8. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili “rastu” pojedinog brenda. Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija.

Brend Vegeta je na trećem mjestu zadržao svoju poziciju. Iako je Vegeta lider u svojoj kategoriji, trebamo znati da je u Srbiji Nestlé preuzeo “C začin” (što samo po sebi nije novost, koliko činjenica da je sada to jasnije počeo isticati), što bi moglo utjecati na snagu brenda Vegeta u Srbiji koja zbog veličine tržišta snažno utječe na snagu brendova na Valicon Top 25 regionalnoj listi.

Kategorija pašteta jedna je od najaktivnijih kategorija u regiji. Praktički nema igrača koji nije radio na svojem postojećem portfelju, a kao i svake godine i ove su se pojavili novi lokalni igrači. U tom kontekstu za brend Argeta možemo reći da odlično čuva svoju četvrtu poziciju. Ova godina bila je u znamenju jedne od najjačih Argetinih regionalnih aktivnosti do sada – kampanje “Odobrile mame”.

Cockta je rasla od 2011. godine od kada je sa svojom regionalnom kampanjom i pojačanom distribucijom pokazala da se i “stare” brendove može podići. Nakon ekstenzije Cockta Rossa, u 2013. je lansirala Cockta Chinotto, s vizualno prepoznatljivom kampanjom.

Ovo mjerenje je u znaku come-backa Fructala. U 2011. rečeno je kako bi brend Fructal, uz Nectar, mogao dobiti na snazi već samo zbog otvaranja novih tržišta. Međutim, brend je u 2012. osjetio pad, a ovim mjerenjem se vratio.

Iako su u Sloveniji sokovi kategorija najizrazitije napadnuta od strane privatnih trgovačkih marki, uspio je ući čak među Top 5 brendova na slovenskom tržištu. U određenoj mjeri to je zasigurno znak aktivacije, ali i pokazatelj da su i drugi brendovi osjetili snagu diskontera i privatnih marki.

Srpski brendovi su na početku prave regionalizacije, a najviše im nedostaje prisutnost u Hrvatskoj i Sloveniji. U 2013. se nastavlja trend iz 2011. godine. Smoki je skočio za čak osam mjesta, dok su Plazma, Jaffa cakes i Chipsy zadržali svoje mjesto na listi. U 2014. ove brendove ćemo promatrati s velikim zanimanjem.

Snažni brendovi koje praktički iz godine u godinu nalazimo na ovim našim ljestvicama brendovi su koji “rade na sebi”, koji rade na tržištu, i shodno tome – snaga, čiji je odraz visina indeksa, im se povećava.

Oni koji se nisu uspavali, u pravilu i rastu. Želi li neki brend zadržati svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na tržištu, a prije svega rad direktnog konkurenta, i pritom bi glavna motivacija morala biti – “raditi na svojem brendu barem toliko koliko rade i drugi”.

POANTA JE U PRIČI
Ako imamo snažan brend treba ga širiti i dalje te čim bolje “iskorištavati”. Jer prava se vrijednost brenda, dakle financijska vrijednost, očituje u mogućnosti širenja u nove kategorije, nove segmente potrošača i na nova tržišta.

Ali pažljivo! I u tome treba imati mjeru, odnosno raditi promišljeno – s pretjeranim širenjem može se narušiti bit brenda. A kad smo kod biti brenda, možete se i Vi malo poigrati – razmislite možete li u nekoliko riječi, jednostavno kao djetetu, opisati bit vašega brenda?

Ako i vi sami imate s time problem, zamislite koliko onda mora biti teško taj brend komunicirati dalje, prije svega potrošaču koji ga mora moći razumjeti i osjetiti. Suvremeno okruženje traži jasne priče!

Pogledajte Valicon Top 25 listu regionalnih brendova – sve su to jake priče. Riječ je o priči koju možda razumije hrvatski potrošač, ali koliko je ona jasna i privlačna jednom potrošaču u Sarajevu, Ljubljani, Beogradu, Skopju i ….

Koja je vaša – regionalna priča?

Mirna Horvat, Zenel Batagelj

dm čisti dom nagradna igra 2013

04.03.2013  
Rubrika Nagradne igre

Drogerijski lanac dm organizira nagradnu igru “dm čisti dom” koja traje u periodu od 1. ožujka do 31. ožujka 2013. godine.

Za sudjelovanje je potrebno kupiti jedan od sljedećih proizvoda u bilo kojoj dm prodavaonici u Republici Hrvatskoj za vrijeme trajanja nagradne igre: Denk mit, Profissimo, Ariel, Ariel Professional, Lenor, Jar, Frosch, Ajax, Cillit, Cillit Bang, WC NET, Bref, Clin, Permetal, Sanitar, Duck, Pronto, Arf, Vileda ili BIS, pošaljite SMS poruku na broj 60357 sadržaja: broj računa, ime i prezime, adresa i osvojite nagrade.

Ako račun platite s American Express karticom i pošaljete SMS na broj 60357 sadržaja: AMEX, broj računa, ime i prezime, adresa jednim SMS-om ostvarujete dvostruku prijavu za nagradnu igru.

Nagrade:
8 x 10.000 kn na American Express kartici
10 x 2.000 kn dm darovni bon
100 x poklon paket

Detalje nagradne igre pogledajte ovdje.

Dobitnici nagradne igre
Izvlačenje: 8. travnja 2013.
Objava: 15. travnja 2013.

Organizator: dm drogerie markt d.o.o.

U slučaju dobitka nagrade morate imati originalni račun kao dokaz o kupnji. U nagradnoj igri možete sudjelovati neograničen broj puta s različitim brojevima računa.

Next Page »