Vodeći brendovi: 25 najjačih priča u 2013.

Želi li neki brend zadržati svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na tržištu, a prije svega rad direktnog konkurenta, i pritom bi glavna motivacija morala biti – “raditi na svojem brendu barem toliko koliko rade i drugi”

Snaga brenda očituje se u snazi njegove tržišne priče. No, ta priča dakako mora biti popraćena i dobro promišljenom strategijom i svakodnevnim radom jer na kraju svake priče sadržaj je bitan. Šuplje priče ne prolaze.

Tu imamo elemente koji su postojani i ne mijenjaju se, ali imamo i pojedinačno prilagođena poglavlja za svako lokalno tržište koje ima svoje specifičnosti.

Međutim, promjene se zbivaju i na svakom od tih tržišta, one su konstantne, kako na razini samog tržišta, tako i na razini potrošača. Ipak, zajedničko obilježje svih regionalnih tržišta je kriza koja je brojne trendove snažno ubrzala.

A snagu brendova robe široke potrošnje i ove je godine izmjerila agencija Valicon na području većine zemalja regije – Hrvatske, Slovenije, BiH, Srbije i Makedonije. Pa krenimo.

DOMAĆE AND THE DOMAĆE
Već smo prošle godine najavili intenziviranje “napada” trgovaca i multinacionalnih na lokalne proizvođače. Ove godine se taj isti napad pokazao u svoj svojoj veličini. Trgovci se po cijeloj regiji međusobno natječu koji će se među njima prema potrošačima prikazati čim više “domaćim”.

Do sada su najsnažnije primjere pokazali Spar u Sloveniji sa sloganom “Slovenija, moja dežela”, DIS u Srbiji s “Ukusima Srbije”, te posljednji Lidl u Hrvatskoj s “Okusima zavičaja”. Svi navedeni koriste jaku nacionalnu simboliku uz upotrebu prepoznatljivih domaćih proizvoda. U sva tri primjera brending je odrađen “by the book”.

Svakako, ne smijemo zaboraviti ni ostale, poput Konzumove akcije “Vjerujem u Hrvatsku”, jer praktički nema trgovca koji nije pokrenuo neku sličnu inicijativu.

Televizija kao medij još uvijek dominira ovom regijom, premda su neki slučajevi pokazali pravu snagu interneta. Možda i nije toliko važna činjenica da je skoro u svim zemljama regije penetracija interneta danas veća od 60%.

Puno je važnije da zemlje ove regije (kada to žele) razumiju jedna drugu, da iskre probuđene u jednoj zemlji jako brzo internetom preskoče i u drugu, ali i u klasične medije.

Još je jedna značajka te regije – njezina nevjerojatna duhovitost. Pogledajmo samo PR-shooting (pršuting) Keruma u Splitu i širenje mliječne afere izradom šaljivih fotomontaža koje same po sebi nisu bile nimalo duhovite, premda reakcija posebno srpskih potrošača – jest.

Jedan od većih događaja u 2013. bio je sigurno ulazak Hrvatske u EU. Zasad se veći efekti još ne vide, što ne znači da se neće pokazati.

TRGOVINA – NAME OF THE GAME
Generalna pravila ostaju ista i u 2013. Kao što smo i lani konstatirali, snažni brendovi iz prethodnih godina još se uvijek prilično dobro drže, jaki korporativni brendovi također dobivaju na snazi, dok “mali” brendovi evidentno gube.

Ipak, i ovu generalnu opservaciju treba uzeti s rezervom i sagledati ju po zemljama. Izjava da se snažni brendovi još uvijek dobro drže stoji primarno i najkonkretnije još jedino za one zemlje kojima racionalne cjenovno prihvatljive alternative, kao što su privatne trgovačke marke, brendovi diskonta te jeftini brendovi, još nisu zavladali.

U tom bi se pogledu u Srbiji slika u 2014. mogla promijeniti. O ulasku Lidla priča se već najmanje dvije godine, no u 2014. bi se taj trgovac mogao stvarno i ukazati na tržištu.

U Sloveniji i Hrvatskoj diskonti su “sporo” rasli; u Srbiji bi taj rast, zbog medijski stvorenih visokih očekivanja i naklonjenosti potrošača, mogao biti puno brži. I ne smijemo zaboraviti – ulazak diskonta na tržište i njegova uspješnost stvaraju velike promjene na tržištu.

Kako smo zaključili prošle godine – na području trgovine dolazi do konsolidacije, što kompanijama smanjuje kompleksnost distribucije, premda jača pregovaračka snaga trgovaca.

Proizvođači moraju biti svjesni da se konsolidacija trgovine događa u različitim oblicima kroz klasično “preuzimanje” i “udruživanje” (Agrokor i Mercator), ali i kroz “franšize” trgovaca velikih formata kroz male formate (Metro i DIS u Srbiji).

U kontekstu diskonta za proizvođače dolaze prve dobre vijesti iz Slovenije. Po posljednjim rezultatima Valicon mjerenja snage brendova trgovaca, danas diskontne trgovine primarno u Sloveniji koristi već 20% tamošnjih potrošača (2% manje nego prošle godine), dok je njihov doseg (posjet toj trgovini barem ponekad, ne nužno kao primarna trgovina), već na 70% (prošle godine dvije trećine potrošača), što je loša vijest.

Svakako izgleda da je 20% nekako magična granica koju će u ovoj regiji pokušati postići diskonti. Uza sve to, jasno je da se privatne trgovačke marke nipošto neće zaustaviti na economy i mainstream segmentima, već će ići na sve cjenovne pozicije, prateći globalne trendove, reagirajući brzo s protuponudom na svaki brendirani novitet koji se nađe na policama i pritom neprekidno misleći na krajnjeg potrošača.

Pri tome će “slijediti” sve za potrošače relevantne trendove – od onih klasičnih premiuma koje je, zanimljivo, u 2013. uveo i Lidl – Deluxe, do “domaćih” koje smo spomenuli na početku.

RAZLOZI IZA “UP’N’DOWNSA”
Sigurno se pitate zašto Vaš brend nije na Valicon Top 25 regionalnoj listi?

Da se podsjetimo, iz liste se može prepoznati određeno “pravilo” po kojem neki brend može naći svoje mjesto na Valicon Top 25 regionalnoj listi brendova. Radi se o brendovima prisutnima u cijeloj regiji.

Na taj način teško možemo naći neki od lokalnih brendova na ljestvici najsnažnijih u onim kategorijama za koje je značajno da njima dominiraju upravo lokalni brendovi, poput kategorija piva, kave, voda, mliječnih proizvoda, sladoleda i nekih drugih.

Ipak, već se vide prvi pokušaji u nekim od spomenutih kategorija, npr. brend Jana u vodama je tek nešto ispod 25. mjesta, dok je Dukat u kategoriji jogurta kao prvi brend iz kategorije mliječnih proizvoda uspio ući na listu.

Heineken i Laško u kategoriji piva su na najboljem putu među pivima, ali su još dosta daleko… Sve su to superiorni proizvodi na kojima proizvođači rade i pokušavaju ih (još jače) regionalizirati, što se naposljetku odražava u njihovoj snazi i poziciji na ljestvici.

Također, teško ćemo naći brendove koji se nalaze u kategorijama koje nemaju veliku raširenost, poput cigareta, ženskih i muških proizvoda ili brendova iz premium segmenta.

Razloge za “pomicanje” po listi možemo tražiti u rastu ili padu kategorije, gdje su jedan od tipičnih primjera gazirana bezalkoholna pića. Neke kategorije imaju manje, a neke više izražene lidere. Najteži zadatak imaju uvijek brendovi u oligopolnim kategorijama, na primjer u pivima.

Aktivno prisustvo na srpskom tržištu preduvjet je za ulazak na Valicon Top 25 regionalnu listu. Zbog veličine nacionalnog tržišta srpski brendovi imaju nešto prednosti pred ostalima. Prednost je dvojaka, s jedne strane utjecaj veličine tržišta, s druge strane još uvijek neprisutnost diskontnih trgovaca i privatnih trgovačkih marki u tolikoj mjeri kao recimo na tržištima Hrvatske i Slovenije.

Četiri su glavna faktora koja utječu na kreiranje pozicija pojedinih brendova.

1. Jedno je tržište koje promatramo s aspekta razvoja trgovine, privatnih trgovačkih marki, razvoja same kategorije. Na snagu najviše utječu promjene na domicilnom tržištu i u Srbiji kao najvećem tržištu.

2. Drugo su vlastite aktivnosti proizvođača, odnosno brenda u najširem značenju riječi.

3. Treba imati na umu i aktivnosti konkurencije.

4. Uza sve to važno je pratiti i trendove koji utječu na penetraciju i frekvenciju konzumacije kategorije i potkategorija. Na primjer, trend zdravlja, trend štednje, trend (ne) izlaska vani i dr.

Snaga brendova izračunata je na osnovu prepoznatljivosti, iskustva i njihova korištenja. Brend je definiran kao potrošački brend zajedno s ekstenzijama koje se koriste za proizvod unutar pojedinačne kategorije.

Nadalje, ako se isti brend upotrebljava u različitim kategorijama, na primjer Paloma u kategoriji toalet papira i Paloma u kategoriji maramica, snagu brenda Paloma ne računamo zajednički za sve kategorije u kojima se nalazi, nego posebno za svaku kategoriju.

Istraživanje je bilo provedeno u svibnju i lipnju 2013. u svim zemljama regije, na veličini uzorka od 1000 do 1500 ispitanika po zemlji.

Rezultati su predstavljeni na način koji im jamči reprezentativnost za područje cijele bivše Jugoslavije bez Crne gore i Kosova. Dakle, snaga brenda u Sloveniji doprinosi snazi brenda u cijeloj regiji upola toliko koliko doprinosi jednako snažan brend u npr. Hrvatskoj, koja je dvaput veća.

AND THE WINNERS ARE…
Pa krenimo redom. Na vrhu liste je suvereno Milka koja je u 2013. pokazala inovativnost u kombiniranju klasičnog marketinga, samog proizvoda i gramaže te cjenovnog pozicioniranja, uz širenje u sve za Milku legitimne kategorije proizvoda.

Konzistentno usmjerenje na nježnost, uz agresivno oglašavanje proizvoda te rad na mjestu prodaje dobra je smjernica i za druge FMCG brendove. Milka je najjači brend na tri od pet promatranih tržišta. Inače, u zemljama gdje nema vodstvo nalazi se na drugom mjestu, odmah iza Argete.

Coca-Cola je već 2011. prva izuzetno dobro iskoristila svoju obljetnicu. U 2013. je pokazala svim brendovima kako se radi emocionalno jaka kampanja. Ipak, ni takva kreativnost nije bila dovoljna da bi zadržala snagu najvrednijeg globalnog FMCG brenda. Coca-Cola se nalazi u kategoriji gaziranih bezalkoholnih pića koja je generalno u padu, a ne olakšava joj ni jaka konkurencija – lokalna (npr. Sky cola), regionalna (Cockta), a ni globalna (Pepsi).

Vodeća dva mjesta na ljestvici se dominantno izdvajaju, dok su brendovi od treće do osme pozicije uglavnom prilično blizu jedan drugome, gdje svaki od njih ima određene prilike na kojima se može raditi i određene “poteškoće” koje treba rješavati kako bi se snaga brenda očitovala i pozicijom na ljestvici.

Dakle, kod gornjih pozicija uglavnom govorimo o zadržavanju pozicije ili skoku prema vrhu ljestvice. O poziciji brenda na ljestvici od 3. do 8. mjesta uistinu odlučuju nijanse, što svakako valja imati na umu kada govorimo o “padu” ili “rastu” pojedinog brenda. Već iduće godine situacija između dva brenda može biti drugačija.

Brend Vegeta je na trećem mjestu zadržao svoju poziciju. Iako je Vegeta lider u svojoj kategoriji, trebamo znati da je u Srbiji Nestlé preuzeo “C začin” (što samo po sebi nije novost, koliko činjenica da je sada to jasnije počeo isticati), što bi moglo utjecati na snagu brenda Vegeta u Srbiji koja zbog veličine tržišta snažno utječe na snagu brendova na Valicon Top 25 regionalnoj listi.

Kategorija pašteta jedna je od najaktivnijih kategorija u regiji. Praktički nema igrača koji nije radio na svojem postojećem portfelju, a kao i svake godine i ove su se pojavili novi lokalni igrači. U tom kontekstu za brend Argeta možemo reći da odlično čuva svoju četvrtu poziciju. Ova godina bila je u znamenju jedne od najjačih Argetinih regionalnih aktivnosti do sada – kampanje “Odobrile mame”.

Cockta je rasla od 2011. godine od kada je sa svojom regionalnom kampanjom i pojačanom distribucijom pokazala da se i “stare” brendove može podići. Nakon ekstenzije Cockta Rossa, u 2013. je lansirala Cockta Chinotto, s vizualno prepoznatljivom kampanjom.

Ovo mjerenje je u znaku come-backa Fructala. U 2011. rečeno je kako bi brend Fructal, uz Nectar, mogao dobiti na snazi već samo zbog otvaranja novih tržišta. Međutim, brend je u 2012. osjetio pad, a ovim mjerenjem se vratio.

Iako su u Sloveniji sokovi kategorija najizrazitije napadnuta od strane privatnih trgovačkih marki, uspio je ući čak među Top 5 brendova na slovenskom tržištu. U određenoj mjeri to je zasigurno znak aktivacije, ali i pokazatelj da su i drugi brendovi osjetili snagu diskontera i privatnih marki.

Srpski brendovi su na početku prave regionalizacije, a najviše im nedostaje prisutnost u Hrvatskoj i Sloveniji. U 2013. se nastavlja trend iz 2011. godine. Smoki je skočio za čak osam mjesta, dok su Plazma, Jaffa cakes i Chipsy zadržali svoje mjesto na listi. U 2014. ove brendove ćemo promatrati s velikim zanimanjem.

Snažni brendovi koje praktički iz godine u godinu nalazimo na ovim našim ljestvicama brendovi su koji “rade na sebi”, koji rade na tržištu, i shodno tome – snaga, čiji je odraz visina indeksa, im se povećava.

Oni koji se nisu uspavali, u pravilu i rastu. Želi li neki brend zadržati svoju poziciju budno mora osmatrati događanja na tržištu, a prije svega rad direktnog konkurenta, i pritom bi glavna motivacija morala biti – “raditi na svojem brendu barem toliko koliko rade i drugi”.

POANTA JE U PRIČI
Ako imamo snažan brend treba ga širiti i dalje te čim bolje “iskorištavati”. Jer prava se vrijednost brenda, dakle financijska vrijednost, očituje u mogućnosti širenja u nove kategorije, nove segmente potrošača i na nova tržišta.

Ali pažljivo! I u tome treba imati mjeru, odnosno raditi promišljeno – s pretjeranim širenjem može se narušiti bit brenda. A kad smo kod biti brenda, možete se i Vi malo poigrati – razmislite možete li u nekoliko riječi, jednostavno kao djetetu, opisati bit vašega brenda?

Ako i vi sami imate s time problem, zamislite koliko onda mora biti teško taj brend komunicirati dalje, prije svega potrošaču koji ga mora moći razumjeti i osjetiti. Suvremeno okruženje traži jasne priče!

Pogledajte Valicon Top 25 listu regionalnih brendova – sve su to jake priče. Riječ je o priči koju možda razumije hrvatski potrošač, ali koliko je ona jasna i privlačna jednom potrošaču u Sarajevu, Ljubljani, Beogradu, Skopju i ….

Koja je vaša – regionalna priča?

Mirna Horvat, Zenel Batagelj

dm čisti dom nagradna igra 2013

04.03.2013  
Rubrika Nagradne igre

Drogerijski lanac dm organizira nagradnu igru “dm čisti dom” koja traje u periodu od 1. ožujka do 31. ožujka 2013. godine.

Za sudjelovanje je potrebno kupiti jedan od sljedećih proizvoda u bilo kojoj dm prodavaonici u Republici Hrvatskoj za vrijeme trajanja nagradne igre: Denk mit, Profissimo, Ariel, Ariel Professional, Lenor, Jar, Frosch, Ajax, Cillit, Cillit Bang, WC NET, Bref, Clin, Permetal, Sanitar, Duck, Pronto, Arf, Vileda ili BIS, pošaljite SMS poruku na broj 60357 sadržaja: broj računa, ime i prezime, adresa i osvojite nagrade.

Ako račun platite s American Express karticom i pošaljete SMS na broj 60357 sadržaja: AMEX, broj računa, ime i prezime, adresa jednim SMS-om ostvarujete dvostruku prijavu za nagradnu igru.

Nagrade:
8 x 10.000 kn na American Express kartici
10 x 2.000 kn dm darovni bon
100 x poklon paket

Detalje nagradne igre pogledajte ovdje.

Dobitnici nagradne igre
Izvlačenje: 8. travnja 2013.
Objava: 15. travnja 2013.

Organizator: dm drogerie markt d.o.o.

U slučaju dobitka nagrade morate imati originalni račun kao dokaz o kupnji. U nagradnoj igri možete sudjelovati neograničen broj puta s različitim brojevima računa.

P&G nagrađuje kupovinu u Kauflandu

pg-kaufland-nagradna-igra-srpanj-2012-midiNagradna igra traje od 1. srpnja do 15. kolovoza 2012. godine

U nagradnoj igri mogu sudjelovati svi sudionici koji u jednoj kupovini na jednom računu kupe dva komada bilo kojih od navedenih proizvoda: Ariel, Pampers, Jar, Lenor, Head&Shoulders, Pantene, Oral B, Old Spice ili Gillette, u bilo kojoj Kaufland prodavaonici na području Republike Hrvatske u periodu trajanja nagradne igre.

Za sudjelovanje u nagradnoj igri, sudionici nakon kupovine Proizvoda trebaju: poslati SMS poruku sljedećeg sadržaja na broj 60060: Kaufland, broj računa, ime i prezime, adresa i grad, datum rođenja, npr. Kaufland, 123-45679991, Zeljka Babic, Javorova 5, Zagreb, 01.02.1980.

U nagradnom izvlačenju sudjelovat će sve SMS prijave koje pristignu Administratoru s datumom slanja najkasnije 15. kolovoza 2012. Cijena slanja SMS poruke iznosi 2,40 kn (PDV uključen u cijenu). Originalni račun, kao dokaz o kupovini, potrebno je sačuvati do kraja nagradne igre.

Nagradni fond:
125 x potrošačka kartica* u iznosu 200,00 kn

Imena dobitnika bit će objavljena na www.mpg.hr u roku od 15 dana od dana izvlačenja dobitnika.

Lenor: Osvježavajuće inovacije u ponudi

08.11.2011  
Rubrika Predstavljamo

lenor-fresh-1lPonuda Lenor omekšivača za rublje sastoji se od tri linije proizvoda: klasične, Aromatherapy i Parfumelle.

Klasična linija obuhvaća pet mirisnih varijanti i namijenjena je za cijelu obitelj. S druge strane, Aromatherapy i Parfumelle sadrže senzualnije mirise za potrošače koji vole intenzivnije mirise na svojoj odjeći. Aromatherapy nudi šest različitih mirisa, dok Parfumelle uključuje četiri mirisne varijante.

Najprodavanije varijante Lenora su Spring i Summer iz klasične linije, Fresh i Relaxed iz linije Aromatherapy te Magnifique iz linije Parfumelle.

Iz Procter & Gamblea ističu kako Lenor zauzima oko 20-25% udjela na hrvatskom tržištu omekšivača, a može ga se pronaći na policama svih vodećih trgovačkih lanaca.

Potrošačima preporučuju Lenor zbog visoke kvalitete i čestih inovacija, kojima se postiže bolji osjećaj mekoće i dugotrajne svježine, te široke palete mirisa za svačiji ukus.

“Trgovcima bismo Lenor preporučili zbog istih razloga, jer vjerujemo da i oni žele svojim kupcima pružiti visoku kvalitetu i najpopularnije marke proizvoda u kategoriji”, kaže Roberta Čirjak iz P&G-a.

U posljednje dvije godine ponuda Lenora je značajno proširena. Početkom 2009. uvedene su mirisne kapsule koje omogućavaju dugotrajniji miris tkanine, a odlažu se na rublje prilikom ciklusa ispiranja te oslobađaju kasnije, tijekom nošenja odjeće, pružajući tako dugotrajniji miris.

Potom je Lenor prvi na tržištu uveo liniju Parfumelle, nadahnutu francuskim parfemima, koji u svojim mirisnim kapsulama sadrže kapi parfema pružajući posebno intenzivno iskustvo mirisa.

Prošle godine obnovljena je i formula klasične linije, a prije nekoliko mjeseci dodani su novi mirisi u kolekciju Parfumelle (Mysterieuse i Intriguante).

Pri njihovom oblikovanju u potpunosti su se slijedili principi piramidalne strukture koja se primjenjuje pri izradi parfema. Svaki se dio mirisa – gornje, srednje i bazne note – s vremenom otpušta.

“Ova inovacija podržana je višemjesečnom multimedijalnom kampanjom. No, tu nije kraj, te u nadolazećim mjesecima planiramo još zanimljivih novosti za naše potrošače”, poručuju iz ovog proizvođača.

Omekšivači za rublje: Mekši pad prodaje

omeksivaci-za-rublje-midiUz pomoć omekšivača rublje postaje mekše, mirisno, olakšava se glačanje, uklanja se statički elektricitet, a rublje je ugodnije za nošenje

Svi koji su se u današnje vrijeme susreli s pranjem rublja znaju da to nije tako naporan posao kao što je nekad bio.

Rublje se stavi u perilicu za rublje, dodaju se deterdžent za rublje, omekšivač, odabere se nekoliko tipki i za par sati imate svježe, čisto i mirisno rublje.

Mada bi neki od vas na prvu samo odmahnuli na spomen omekšivača za rublje i ustvrdili da oni uopće ne služe ničemu, iskusne domaćice se ipak ne bi složile.

Omekšivači ili oplemenjivači za rublje korisni su utoliko što nam njihovo korištenje daje mirisno i na dodir ugodno rublje. U nastavku saznajte kakva im je ponuda na hrvatskom tržištu.

ZA UGODNIJI OSJEĆAJ
Omekšivači za rublje su proizvodi namijenjeni omekšavanju, održavanju i osvježavanju odjeće i tkanina. U procesu pranja rublja u perilici oni se dodaju u zadnjoj fazi pranja, tj. pri ispiranju.

omeksivaci-za-rublje-lokacija-prodaje-graf-002Dodavanjem omekšivača rublje postaje mekše, mirisno, olakšava se glačanje, uklanja se statički elektricitet, a rublje je ugodnije za nošenje. Omekšivači mogu biti tekući ili u obliku tableta, koncentrirani ili nekoncentrirani.

U posljednjih je godinu dana (od srpnja 2010. do lipnja 2011. godine ), prema Nielsenovom mjerenju maloprodaje (bez cash&carry trgovina i diskontera), kategorija omekšivača za rublje ostvarila prodaju od 12,6 milijuna litara u vrijednosti od 163 milijuna kuna. Kategorija unatrag posljednjih godinu dana bilježi količinski (-1%) i vrijednosni pad (-5,7%).

PODJELA PREMA SASTAVU

Prema količinskom udjelu u kategoriji, vodeći proizvođači unatrag zadnjih godinu dana su Saponia (Ornel), Procter&Gamble (Lenor) i Henkel (Silan). U radu kategorije također sudjeluju privatne robne marke, zatim Unilever (Coccolino), Reckitt Benckiser (Quanto) te Erdal Rex (Frosch).

omeksivaci-za-rublje-kolicinski-udjeli-graf-001Osnovna podjela omekšivača za rublje je ona prema sastavu prema kojoj ih dijelimo na koncentrirane omekšivače, koji i čine većinu kategorije (97% ukupne količinske prodaje kategorije), i na nekoncentrirane omekšivače koji čine tek 3% kategorije. Prema veličini, najveći dio kategorije čine pakiranja do 1 l (57% ukupne količinske prodaje), dok pakiranja iznad 1 l čine preostalih 43 posto kategorije.

Pakiranja do 1 l u zadnjih godinu dana bilježe pad količinske prodaje, dok prodaja pakiranja iznad 1 l raste.

ŠIROKA DOSTUPNOST
Omekšivači za pranje rublja količinski se unatrag zadnjih godinu dana najbolje prodaju u supermarketima (301-2500 m2 prodajne površine), gdje se prodaje više od trećine ukupne kategorije, odnosno 36 posto, zatim u hipermarketima (iznad 2501 m2) gdje se realizira 22 posto prodaje, dok se 15 posto omekšivača plasira kroz velike trgovine mješovitom robom (101-300 m2).

Ne stoje loše niti srednje trgovine mješovitom robom (41-100 m2) sa 12 posto i drogerije s 11 posto prodaje, a najmanji dio kategorije omekšivača za rublje proda se u malim trgovinama mješovitom robom (0-40 m2), svega 4 posto.

Iako omekšivači za rublje nisu neophodni za održavanje rublja čistim, ipak je ljepše kada nam odjeća i posteljina fino miriše, bolje se osjećamo kad nam je odjeća koju nosimo mekana na dodir te kad nam grube tkanine ne nadražuju kožu.

NAPRAVITE VLASTITI OMEKŠIVAČ ZA RUBLJE
U posudu od barem 4 litre stavite 100 grama soda bikarbone i dodajte 100 ml destilirane vode te nakon toga polako počnite ulijevati alkoholni ocat – cca. 600 ml. Uslijed dodavanja octa, mješavina će početi ključati, budući da će doći do kemijske reakcije između octa i sode bikarbone. Pustite mješavinu da ključa nekoliko minuta kako bi se soda uspješno otopila. Zatim dodajte još pola litre vode, što će zaustaviti ključanje. Tek tada počnite miješati sastav kako biste dobili homogenu tekućinu, a u tom trenutku možete dodati i eterično ulje po želji (10-15 kapi). Za kraj izaberite posudu s čepom u koju želite pohraniti gotov proizvod te koristite ovaj omekšivač kao i svaki drugi, dakle otprilike jednu čašicu po pranju.


KRISTINA VRDELJA

nielsen-logo-potpis-wide

Next Page »