Prva od 87 Lidlovih donacija uručena SOS Dječjem selu Lekenik

U sklopu projekta “Više za zajednicu!” Lidl će donirati gotovo pola milijuna kuna

Donacijom SOS Dječjem selu Lekenik, prema odabiru zaposlenice Lidla, započet je veliki donacijski program “Više za zajednicu!”.

Riječ je o donacijskom programu unutar kojeg će trgovački lanac Lidl Hrvatska do kraja godine donirati gotovo pola milijuna kuna neprofitnim organizacijama i udrugama diljem Hrvatske.

Ključnu ulogu u donacijskom programu “Više za zajednicu!” igraju sami zaposlenici Lidla, točnije njih preko 1600, jer upravo su oni predlagali potencijalne primatelje donacija.

Prva, od ukupno 87 donacija, koje će se realizirati do kraja godine, uručena je SOS Dječjem selu Lekenik i to zahvaljujući zaposlenici Lidla, Danijeli Davidović, koja je i sama SOS dijete.

“Kako sam i sama odrasla u SOS dječjem selu, svjesna sam koliko znači kada netko prepozna i nagradi rad organizacije koja vodi brigu o potrebitima. Ljudi koji su spremni pomoći učinili su moje odrastanje ljepšim i jednostavnijim, stoga je moja dužnost nastaviti pomagati drugima. Mogućnost da danas baš ja simbolično uručim Lidlovu donaciju, jedan je od načina da im kažem hvala za brigu koju su mi kroz život pružili”, izjavila je Davidović, koja je u ime Lidla, zajedno s voditeljicom odnosa s javnošću Lidl Hrvatska, Lanom Jugo, uručila donaciju.

Donaciju je primio Mario Čović, direktor SOS Dječjeg sela Lekenik, koji je tom prilikom izjavio: “Iznimno mi je drago što i u vremenima u kojima živimo postoje pojedinci i tvrtke koji cijene i podržavaju rad SOS dječjih sela koje vode brigu o djeci kroz obiteljski model skrbi. Želio bih se zahvaliti tvrtki Lidl koja je pokrenula ovaj hvalevrijedan projekt.”

Lidl je za 15 lekeničkih SOS obitelji omogućio poklon pakete koji uključuju prijeko potrebne higijenske potrepštine, sredstva za čišćenje i održavanje doma te slatkiše za djecu.

SOS dječja sela brinu se za djecu bez odgovarajuće roditeljske skrbi, neovisno o njihovoj rasnoj, nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti te im pružaju ljubav i sigurnost u obiteljskom okruženju, trajan dom i obrazovanje za sretno i mirno djetinjstvo.

Podsjetimo, u sklopu velikog donacijskog projekta “Više za zajednicu!”, Lidl Hrvatska će do kraja godine uručiti još 86 donacija, a sve prema prijedlozima svojih zaposlenika. Zahvaljujući razgranatoj prodajnoj mreži, Lidl će doprijeti gotovo do svakog kutka Lijepe Naše i tako još jednom potvrditi svoju predanost pomaganju zajednici u kojoj posluje, navodi se u priopćenju Lidla Hrvatska.

Lidl ispituje mogućnosti ulaska na američko tržište

Diskontni trgovački lanac Lidl, koji posluje u sastavu njemačke Schwarz grupe, ispituje mogućnosti ulaska na tržište Sjedinjenih Američkih Država.

Zadatak je povjeren Kennethu McGrathu i Kevinu Proctoru koji trebaju izraditi studiju izvedivosti i učinkovitosti za ovaj poslovni potez. Istraživanje bi trebalo biti dovršeno do kraja 2014. ili početkom 2015. te će rezultirati konačnom odlukom o eventualnom ulasku na to tržište. Fokus Lidlovog interesa bit će istočna obala SAD-a, kazali su iz Lidla za agenciju Planet Retail.

Tridesetsedmogodišnji McGrath je generalni direktor Lidla Irska, a četrdesetgodišnji Proctor član izvršnog odbora Lidla Irska. U prošlosti je Lidl, koji ima oko 10.000 trgovina u zapadnoj i središnjoj Europi, već nekoliko puta iskazivao interes za američko tržište.

Njegov glavni konkurent u diskontnom kanalu, Aldi, već je prisutan u SAD-u s mrežom od oko 1250 prodavaonica koje se prostiru od Teksasa do New Hampshirea. Očekuje se da Aldi krene i u širenje na zapadnu američku obalu, u Kaliforniju, u skoroj budućnosti.

Istodobno, britanski trgovac Tesco je najavio povlačenje iz SAD-a te traži kupca za svojih 200 malih trgovina smještenih u zapadnom dijelu zemlje.

Lidlova donacija Caritasu Gospićko-senjske biskupije

Lidl Hrvatska darovao je Caritas Gospićko-senjske biskupije dječjom odjećom, obućom i igračkama u vrijednosti većoj od 100.000 kuna, izvijestili su iz tog trgovačkog lanca.

Nastavak je to zajedničkog projekta “Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi” kojim Lidl pomaže siromašnim obiteljima na gospićkom, ali i zagrebačkom području.

Ovu vrijednu donaciju koristit će socijalno ugrožene obitelji s više djece, čiji su predstavnici prisustvovali današnjem događaju, a donaciju je ravnatelju Caritasa Gospićko-senjske biskupije velečasnom Luki Blaževiću uručila Lana Jugo, voditeljica odnosa s javnošću Lidla.

Lidlova donacija u dječjoj odjeći, obući i igračkama vrijedna je više od 100.000 kuna te će učiniti značajnu razliku u svakodnevnim životima obitelji s više djece. Sudbine ovih obitelji često su tragične, a njihove tužne priče nerijetko počinju stradavanjem člana obitelji ili bolešću, čiji se voljeni tada nađu u nezavidnoj situaciji.

Cilj projekta “Socijalna košarica – podjela pomoći u naravi” jest upravo olakšati život sugrađanima koji se nalaze u ovakvim situacijama i pomoći im u osiguravanju osnovnih životnih potreba kao što su hrana i odjeća.

Nadogradnja je ovo projekta koji je trgovački lanac Lidl Hrvatska započeo s Caritasom Zagrebačke nadbiskupije još 2009. godine, da bi se 2012. godine projekt proširio i na Gospićko-senjski Caritas.

Projekt “Socijalna košarica” ostvaruje se tako da Lidl donira osnovne prehrambene namirnice, higijenske potrepštine i druge proizvode iz svog asortimana, od kojih djelatnici i volonteri Caritasa pripremaju pakete te ih dijele obiteljima i pojedincima u potrebi.

Lidl je do danas kroz projekt “Socijalna košarica” ukupno donirao više od 6 milijuna kuna u proizvodima, a u projekt je uključeno više od 400 obitelji s područja Gospića, Otočca, Senja, Ogulina, Slunja, Perušića, Karlobaga, Gračaca, Udbine, Korenice, Rakovice, Josipdola, Generalskog stola i Brinja, te oko 1500 korisnika s područja Zagrebačke nadbiskupije.

Dugogodišnja uspješna suradnja Lidla i Caritasa nastavit će se i u budućnosti kroz ove, ali i mnoge druge projekte, ističe se u priopćenju.

Sektor maloprodaje 2012. zaključio s gubitkom od 219,8 milijuna kuna

Negativan rezultat ostvaren je unatoč rastu prihoda od 4 posto na 54,2 milijarde kuna

Prema podacima Fine o poslovanju poduzetnika u 2012. godini, na vrhu liste maloprodajnih lanaca nema iznenađenja: i dalje vodi Konzum, Agrokorov maloprodajni lanac koji je lani ostvario blagi rast prihoda na 13,5 milijardi kuna, a slijede ga Plodine, Tisak i Lidl, koji je zamijenio mjesto s Mercatorom. No među deset najvećih s gubitkom je poslovalo njih čak – polovica, piše Tportal.

Vodeći Konzum uprihodio je više nego Plodine, Lidl, Mercator, Kaufland i Spar – zajedno. Prednost Konzuma mogla bi postati i puno veća ukoliko uspije preuzeti Mercator i postane najveći lanac u srednjoj Europi.

Usprkos padu Konzumove dobiti od skoro 40 posto, ona je i dalje iznosila čak 270 milijuna kuna. Bez obzira na diskontne trgovine koje sve više privlače kupce i pritišću ih, Agrokorov lanac je i dalje u plusu, a one gomilaju minuse.

Tako je trgovački lanac Lidl u vlasništvu Schwarz grupe, četvrti na Liderovoj ljestvici s prihodima od 2,6 milijardi kuna, lani imao minus od 41,4 milijuna kuna. Drugi lanac istog vlasnika, Kaufland, uz tek nešto manje prihode poslovao je s gubitkom od 24,3 milijuna kuna.

Najlošije je poslovao slovenski Mercator, kojeg je Lidl ove godine pretekao na ljestvici: on je jedini trgovac među deset najvećih koji bilježi dvoznamenkasti pad prihoda od 11 posto. Produbio je svoj gubitak na čak 465,4 milijuna kuna, što je četiri puta više nego godinu prije.

S minusom od 102,5 milijuna kuna lani je poslovao i Spar, a drugi lanac u austrijskom vlasništvu, Billa, godinu je završio s gubitkom od 106,9 milijuna kuna. Uz Konzum, pozitivno su poslovali samo Plodine, Tommy i dm-Drogerie markt.

Cijeli sektor maloprodaje prošlu je godinu završio s gubitkom od 219,8 milijuna kuna unatoč rastu prihoda od 4 posto na 54,2 milijarde kuna.

Konzultant Dragan Munjiza, kojeg je Tportal zamolio za komentar poslovanja maloprodajnih tvrtki, naglašava da je cijela industrija bila u minusu. Podsjeća da su još prije krize ugledni analitičari savjetovali klijentima da prodaju retail dionice zbog pojačane konkurencije i pada bruto marži.

“U Hrvatskoj sva maloprodaja radi loše, s gubicima, osim dm-a i Müllera, i samo je pitanje kako to prikazuju! Pravi rezultati mogli bi se uspoređivati samo preko EBITDA marže, koju uspješni lanci imaju visoku, recimo Tesco 8, Carrefour 7, britanski Morrisons čak 10. To su jedini pravi rezultati, a ovi drugi značajno ovise o tome kako kompanije interno fakturiraju”, komentirao je Munjiza.

Neto dobit ne daje pravu sliku o uspjehu poslovanja, objašnjava ovaj analitičar, navodeći primjer Konzuma čija dobit ovisi i o tome koliko plaćaju management fee Agrokoru, i o tome koliki je trošak kamate koji je Agrokor prebacio na njih. Na rezultat stranih lanaca utječe i gdje se knjiže super-rabati, dogovoreni na razini cijele Europe. “Sve je to unutar zakona, samo je pitanje kako će to koja kompanija fakturirati”, rekao je.

Ni to da devet od deset najvećih bilježi rast prihoda ne govori dovoljno o uspjehu u maloprodaji, upozorava Munjiza, jer ne pokazuje je li taj rast ostvaren u istim dućanima ili je rezultat otvaranja novih, a tvrtka zapravo možda bilježi pad mjereno po kvadratu i po čovjeku. Ipak, u krizi se i samo otvaranje novih dućana može tumačiti kao uspjeh.

“Generalni trend je loš, svima pada EBITDA marža, a taj rast prometa kod svih dolazi povećanjem broja kvadrata, otpuštanjem ljudi i padom usluge. Jedini svijetli primjeri su dm i Müller; prvi ima super asortiman, a drugi je našao nišu kvalitetnih proizvoda, pa ljudi primjerice dolaze kupovati kod njih Nutellu jer je uvoze iz Italije, a ne iz Poljske”, komentirao je.

Spomenimo da je dm na listi maloprodajnih lanaca deveti, s prihodima od 1,6 milijardi kuna i dobiti od 124,8 milijuna kuna, dok je Müller petnaesti. (Tportal.hr)

Medijski barometar trgovačkih lanaca: EU diktira teme

Travanj je obilježen temama oko ulaska Hrvatske u Europsku uniju. Trgovački su se lanci isto tako priklonili ovom trendu. Zaredale su akcije sniženja cijena prije ulaska, uvođenje projekata glede očuvanja autohtonih i tradicionalnih načina pripreme hrane, poticanja proizvodnje lokalnih proizvođača, važnosti ekoloških proizvoda…

Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj, koju provodi agencija Press clipping, donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u travnju najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima.

Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one gdje su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

Konzum je i dalje trgovački lanac o kojem se u medijima najviše objavljuje. Slijedi Mercator, koji je isto tako od početka godine stalno na drugom mjestu. U travnju je došlo do promjene na trećem mjestu. Umjesto Lidla, koji je sada na četvrtom mjestu, na trećem su mjestu Plodine.

Povećan interes medija za trgovački lanac Plodine uslijedio je zbog otvaranja trgovačkog centra u Slavonskom Brodu – City Colosseum, u kojem je tvrtka Plodine otvorila svoj 72. objekt veličine supermarketa. Prilikom otvorenja, iz Plodina su najavili da u planu do 2015. godine imaju otvoriti sto trgovina, povećati broj zaposlenih te dosegnuti prihod od 5 milijardi kuna godišnje.

Iz Lidla i u travnju stižu dobre vijesti. Kako se navodi u medijskim objavama, Lidl je prvi snizio cijene zbog ulaska Hrvatske u Europsku uniju te je pokrenuo donacijski program “Više za zajednicu!”.

Ukupno gledajući, najveći se broj objava, kao i prošlih mjeseci, odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta) te na asortiman i cijene (usporedne tablice proizvoda, robne marke, povoljnija kupnja i slično), 20% od ukupnog broja objava.

Vodeći trgovački lanac u travnju, Konzum, završio je mjesec objavom poslovnih rezultata. Neto dobit Konzuma u prvom kvartalu 2013. godine povećana je 238,9%. No početak travnja za ovaj trgovački lanac nije bio tako sjajan. Javilo se nekoliko kupaca koji su na policama Konzuma naišli na robu kojoj je istekao rok trajanja. Iz Konzuma su poslali ispriku te pozvali kupce da realiziraju povrat proizvoda u prodavaonici gdje su isti i kupili, kako bi im refundirali novac ili zamijenili proizvod.

No svakako valja navesti da je Konzum prvi među hrvatskim trgovačkim lancima prepoznao važnost proširenja ponude ekoloških proizvoda, te će u suradnji s Biovegom raditi na dodatnom proširenju ponude.

Objave o prodaji Mercatora nastavile su se i u travnju. Osim navedene teme, Mercator je pokrenuo projekt “Okusi domaće” koji uoči ulaska Hrvatske u EU ima u cilju očuvanje autohtonih i tradicionalnih načina pripreme hrane i poticanje proizvodnje lokalnih proizvođača i malih poljoprivrednika.

U travnju su teme o trgovačkim lancima bile jednako zastupljene u tiskovinama i na internetskim portalima. Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevne novine 24 sata te portal www.poslovni.hr. Slijede Progressive, Glas Slavonije te www.limun.hr.

Budući da su objave o trgovačkim lancima u travnju ukupno bile jednako zastupljene na portalima i u tiskovinama, bit će zanimljivo pogledati razlikuju li se prema tematici objava.

Tiskani su mediji bilježili više objava kada se radi o asortimanu, cijenama, uslugama, odnosu prema kupcima, promidžbenim aktivnostima i sponzorstvima.

Za temu koja je u travnju najzastupljenija, poslovanje (56%), nešto je više objava zabilježeno na portalima – 59,9% objava u odnosu na 40,1% objava u tiskanim medijima.

Najveća je razlika zabilježena kada se radi o asortimanu i cijenama proizvoda – 72,1% objava u tiskanim medijima, u odnosu na 27,9% na portalima.

Next Page »