U lipnju prikupljeno manje mlijeka

U Hrvatskoj je u lipnju prikupljeno 51.865 tona kravljeg mlijeka, što je za 1,2 posto manje u odnosu na isti mjesec prošle godine, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Pritom je mlijeka za piće proizvedeno 3,1 posto manje nego u lipnju lani, odnosno 25.164 tone.

Podaci DZS-a pokazuju da je u lipnju u odnosu na isti mjesec prošle godine smanjena i proizvodnja vrhnja, fermentiranih proizvoda, maslaca te kravljeg sira. Vrhnja je proizvedeno 10,1 posto manje, odnosno 1.984 tona, fermentiranih proizvoda 6.704 tona ili 11,3 posto manje, a kravljeg sira 2.616 tona ili 0,3 posto manje.

Proizvodnja maslaca u lipnju je iznosila 324 tone, što je pad od 8,5 posto prema istom prošlogodišnjem mjesecu.

Statistički podaci o proizvodnji kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je u lipnju, u odnosu na prosjek u prošloj godini, ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila manja za 0,6 posto, dok je mlijeka za piće proizvedeno 5,6 posto manje.

U lipnju ove godine je u odnosu na lanjski prosjek proizvodnja maslaca smanjena za 16,7 posto, vrhnja za 6,4 posto, dok je proizvodnja kravljeg sira veća za 5,3 posto, a fermentiranih proizvoda za 0,5 posto.

DZS podatke o proizvodnji kravljeg mlijeka preuzima od Hrvatske poljoprivredne agencije – Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka koji obavlja analizu otkupljenog mlijeka od industrijskih i registriranih malih mljekara u Hrvatskoj. (H)

Trgovina na malo u lipnju: Rast prodaje duhanskih proizvoda i živežnih namirnica

Prodaja duhanskih proizvoda porasla je za 7,6 posto, prodaja ostalih živežnih namirnica u specijaliziranim prodavaonicama bila je veća za 5,7 posto, a kruha, peciva, tjestenina i slatkiša za 5,4 posto

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u lipnju je u odnosu na svibanj bio nominalno veći za 3,1 posto, a realno za 4,2 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na lipanj 2011., nominalno pao za 1,9 posto, a realno za 5,1 posto, objavio je Državni zavod za statistiku (DZS).

Podaci o prometu trgovine na malo prema trgovačkim strukama pokazuju da je promet u lipnju u odnosu na svibanj nominalno porastao u deset trgovačkih struka.

U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 38,2 posto, promet je u lipnju u odnosu na svibanj nominalno povećan za 9,1 posto.

U maloprodaji motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji sudjeluje s 20,4 posto, promet je u lipnju na mjesečnoj razini porastao za 3,4 posto, a u maloprodaji tekstila, odjevnih predmeta, obuće i kožnih proizvoda veći je za 5,1 posto.

Na godišnjoj razini, u lipnju ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, promet je porastao u pet trgovačkih struka, a postotno najviše u prodaji duhanskih proizvoda, za 7,6 posto. Maloprodaja ostalih živežnih namirnica u specijaliziranim prodavaonicama porasla je za 5,7 posto, kruha, peciva, tjestenina i slatkiša 5,4 posto itd.

Maloprodaja je u lipnju na godišnjoj razini pala u 13 trgovačkih struka. Tako je primjerice prodaja motornih vozila smanjena za 30,9 posto, goriva i maziva za 1,3 posto, tekstila, odjeće i obuće 4,5 posto, električnih aparata za kućanstvo 3,3 posto, namještaja 2,5 posto itd. (H)

Maloprodaja u lipnju pala za 5,1 posto

U lipnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 5,1 posto na godišnjoj razini, što je već četvrti mjesec zaredom kako potrošnja pada, i to po većoj stopi nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u lipnju nominalno pao za 1,9, a realno za 5,1 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To je veći pad nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku je očekivalo pad potrošnje u lipnju za 4,2 posto na godišnjoj razini. Svi anketirani očekivali su pad, i to u rasponu od 3 do 5,5 posto.

To je i veći pad potrošnje nego u svibnju, kada je promet u trgovini na malo bio 4,4 posto manji u odnosu na isti lanjski mjesec.

Nakon što je u prva dva mjeseca ove godine promet u trgovini na malo porastao, u posljednja četiri oštro je pao, što je posljedica slabosti tržišta rada i smanjenja raspoloživog dohotka.

“Nastavak gospodarskog pada u ovoj godini i pogoršanje kretanja na tržištu rada, odnosno viša razina nezaposlenosti nego u istom lanjskom razdoblju, u prvom su polugodištu ove godine negativno utjecali na maloprodaju. Tome treba pridodati stagnaciju plaća i razmjerno slabo kreditiranje stanovništva. Dodatno, negativan doprinos sklonosti potrošnji stvara neizvjesnost u ostvarivanje budućih dohodaka te rast troškova života zbog povećanja PDV-a u ožujku te cijena električne energije i plina u svibnju, ali i relativno visokog kreditnog opterećenja”, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisen banke u osvrtu na podatke DZS-a.

Pad prometa u trgovini na malo mogla bi idućih mjeseci ublažiti potrošnja turista, s obzirom na dobre vijesti o turističkoj sezoni.

“Iako bi se očekivani dobri rezultati u središnjoj turističkoj sezoni mogli preliti na maloprodaju, značajnije poboljšanje trendova u trgovini na malo ne treba očekivati. Naime, nezaposlenost ostaje visoka, realni raspoloživi dohodak je, uzmemo li u obzir više troškove života, manji i ne pokazuje se tendencija poboljšanja u skorije vrijeme. Visoke godišnje stope pada trgovine na malo u drugom tromjesečju nagovješćuju vjerojatan negativan doprinos osobne potrošnje BDP-u u drugom tromjesečju”, zaključuju analitičari Raiffeisen banke.

Detaljnije izvješće o prometu u trgovini na malo DZS će objaviti za dva tjedna. (H)

Pad prometa u američkoj trgovini na malo treći mjesec zaredom

Promet od trgovine na malo u Sjedinjenim Državama u lipnju je smanjen treći mjesec zaredom, kliznuvši za daljnjih 0,5 posto, pokazuju najnoviji podaci američkog ministarstva trgovine, objavljeni u ponedjeljak.

Prvi je to slučaj od kraja 2008. godine, kada je najveće svjetsko gospodarstvo bilo u dubokoj recesiji, da promet u trgovini na malo pada tri uzastopna mjeseca.

Podatak je neugodno iznenadio i analitičare, koji su u anketi Reutersa u prosjeku očekivali rast prometa za 0,2 posto.

Pad prometa u maloprodaji novi je u nizu slabih pokazatelja iz SAD-a koji bude nadu u pokretanje novog kruga kupovina obveznica o kojem bi mogla odlučiti američka središnja banka (Fed) kako bi poduprla gospodarstvo.

Izvješće o trgovini na malo posebno zabrinjava jer navodi na zaključak da osobna potrošnja, inače zaslužna za dvije trećine ukupnih gospodarskih aktivnosti u toj zemlji, također posustaje.

“To je novi primjer kako šira gospodarska neizvjesnost utječe na gospodarsku aktivnost”, kazao je Eric Fine, izvršni direktor u Van Eck G-175 strategies u New Yorku. (H)

GfK: Povjerenje hrvatskih potrošača na najnižoj razini

Indeks povjerenja potrošača, koji se izračunava na temelju ankete Centra za istraživanje tržišta GfK, u lipnju je zabilježio novi pad čime je dostigao do sada najnižu razinu.

Kako navode iz GfK, komponenta koja mjeri sklonost potrošnji znatno je pala – s 44,29 bodova iz ožujka na 37,9 bodova u lipnju ove godine, a za pet bodova pala je i komponenta koja mjeri ocjenu sadašnjeg financijskog stanja.

Nakon blagog smanjenja u ožujku, očekivanja budućeg dohotka su malo porasla, no to nije imalo značajnijeg utjecaja na Indeks. U cijelosti gledano kod potrošača i dalje prevladava recesijsko raspoloženje s tendencijom pogoršanja, ističu iz GfK.

Indeks je dobiven istraživanjem stavova na reprezentativnom uzorku od 1000 stanovnika Republike Hrvatske. Skala indeksa je od 0-100 pri čemu vrijednosti iznad 50 predstavljaju uzlaznu fazu ekonomskog ciklusa.

Next Page »