DZS potvrdio godišnji rast maloprodaje u listopadu

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj u listopadu je u odnosu na rujan bio nominalno manji za 2,9 posto, a realno za 3,8 posto, dok je na godišnjoj razini, u odnosu na listopad 2010., nominalno porastao za 5,5 posto, a realno za 1,8 posto, objavio je danas Državni zavod za statistiku (DZS).

Na mjesečni pad utjecalo je smanjenje prodaje motornih goriva i maziva u listopadu u odnosu na rujan za 6,2 posto, alkohola i drugih pića za 11,7 posto, zatim pad prometa u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama za pet posto i dr.

Istodobno u listopadu je u odnosu na mjesec prije ostvaren rast prometa tekstila, odjevnih predmeta i obuće za 19 posto, motornih vozila za 12,7 posto, željezne robe, boje i stakla 3 posto itd.

Na godišnjoj razini pak, u listopadu ove u odnosu na isti mjesec prošle godine, statistika bilježi nominalni rast prometa u 14 trgovačkih struka.

Postotno najviše, za 18,1 posto, porastao je promet željezne robe, boje i stakla, koji u ukupnoj maloprodaji ima udjel od 5,1 posto.

Maloprodaja motornih goriva i maziva, koja u ukupnoj maloprodaji ima udio od 18,7 posto, na godišnjoj je razini povećana za 11,2 posto, duhanskih proizvoda 10,2 posto, a alkoholnih i drugih pića za 8,9 posto.

U nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju udio od 34,3 posto, promet je nominalno porastao za 3,9 posto.

Maloprodaja je u listopadu na godišnjoj razini pala u tri trgovačke struke, a postotno najviše u ostaloj trgovini na malo izvan prodavaonica, za 20,5 posto. (H)

U listopadu prikupljeno 9,6 posto više mlijeka

U Hrvatskoj je u listopadu prikupljeno 52.743 tone kravljeg mlijeka, što je u odnosu na listopad prošle godine povećanje za 9,6 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.

Podaci DZS-a pokazuju da je u listopadu ove godine u odnosu na isti lanjski mjesec povećana i proizvodnja mlijeka za piće, maslaca i ostalih mliječnih proizvoda.

Mlijeka za piće proizvedeno je 1,8 posto više nego u listopadu lani, odnosno 24.332 tone, a proizvodnja maslaca povećana je za 38,2 posto, na 481 tonu.

Proizvodnja vrhnja bilježi rast za 9,9 posto, na 2.103 tona, fermentiranih proizvoda 7,5 posto, na 6.014 tona, te kravljeg sira 5,3 posto, na 2.492 tona.

Statistički podaci o proizvodnji kravljeg mlijeka i mliječnih proizvoda pokazuju da je u odnosu na prošlogodišnji prosjek u listopadu ove godine ukupna količina prikupljenog kravljeg mlijeka bila veća za 1,4 posto, dok je mlijeka za piće proizvedeno 2,4 posto manje.

Povećana je proizvodnja kravljeg sira za 4,7 posto, vrhnja za 1,9 posto, maslaca za 26,9 posto, dok je proizvodnja fermentiranih proizvoda smanjena za 5,1 posto.

DZS podatke o proizvodnji kravljeg mlijeka preuzima od Hrvatske poljoprivredne agencije – Središnjeg laboratorija za kontrolu mlijeka koji obavlja analizu otkupljenog mlijeka od industrijskih i registriranih malih mljekara u Hrvatskoj. (H)

Nominalni rast trgovine na malo u Zagrebu

Promet od trgovine na malo u Zagrebu u listopadu je u odnosu na rujan bio nominalno veći za 4,5 posto, a u odnosu na listopad 2010. nominalno je porastao za 0,4 posto, podaci su Odjela za statistiku zagrebačkog Gradskog ureda za strategijsko planiranje i razvoj grada.

No, kumulativni podaci pokazuju nominalni pad zagrebačke maloprodaje, u prvih deset mjeseci ove u odnosu na isto razdoblje prošle godine promet od trgovine na malo je niži za 0,5 posto.

Prema trgovačkim strukama, maloprodaja u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežno živežnim namirnicama, koje u ukupnoj zagrebačkoj maloprodaji sudjeluju sa 24,4 posto, porasla je u listopadu u odnosu na rujan za 4,9 posto. Na godišnjoj razini u toj je trgovačkoj struci ostvaren rast prometa u maloprodaji za 6,1 posto.

U trgovini na malo motornim gorivima i mazivima (udjel 24,5 posto), promet je u listopadu na mjesečnoj razini porastao za dva posto, a na godišnjoj za 12,2 posto, što se ponajprije može pripisati rastu cijena naftnih derivata.

Trgovina na malo tekstilom, odjevnim predmetima, obućom i kožnim proizvodima (udjel 13,8 posto) u glavnom je hrvatskom gradu u desetom mjesecu u odnosu na deveti porasla za 30,2 posto, ali je u odnosu na prošlogodišnji listopad pala za 2,4 posto.

Na mjesečnoj razini u listopadu je u Zagrebu pala prodaja motornih vozila i to za 5,7 posto, dok je prema lanjskom listopadu porasla za 3,5 posto.

Promet u trgovačkoj struci željezna roba, boje i staklo u listopadu je porastao za 9,7 posto u odnosu na rujan, dok je u odnosu na lanjski listopad manji za 0,4 posto.

Promet novinama, papirnatom robom i pisaćim priborom pao je u odnosu na rujan za 0,4 posto, a na godišnjoj razini je porastao za 14,9 posto.

Veći promet ostvaren je i u ljekarnama – za 2,8 posto u odnosu na rujan, a 3,2 posto prema listopadu prošle godine. (H)

Promet u trgovini bolji od očekivanog

U listopadu je promet u trgovini na malo u Hrvatskoj porastao za 1,8 posto na godišnjoj razini, što je snažniji rast nego mjesec dana prije i veći od očekivanja.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u listopadu nominalno porastao za 5,5, a realno za 1,8 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine.

To predstavlja ubrzanje rasta, s obzirom da je u rujnu potrošnja ojačala 1 posto. Novi je podatak, također, bolji od očekivanja.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivalo je u prosjeku da je potrošnja u listopadu porasla 0,7 posto na godišnjoj razini. Njihove procjene kretale su se od stagnacije do rasta potrošnje za 1,2 posto.

„Podatak o potrošnji ugodno je iznenadio, s obzirom da se očekivala niža stopa rasta zbog smanjenog utjecaja turističke sezone na potrošnju“, kaže Alen Kovač, makroekonomist u Erste banci.

Posljednjih mjeseci rast prometa u trgovini na malo poticala je dobra turistička sezona, no kako je njezin vrhunac prošao, u listopadu se očekivao slabiji utjecaj turizma na potrošnju.

Usporavanje rasta potrošnje očekivalo se i zbog slabosti tržišta rada, odnosno rasta nezaposlenosti i niže razine raspoloživog dohotka.

Tek će struktura potrošnje, koja će biti objavljena u cjelovitom izvješću o prometu na malo za dva tjedna, točno rasvijetliti uzroke ubrzanja rasta potrošnje. No, idućih se mjeseci ponovno očekuje usporavanje rasta.

„Fundamentalna slika o tržištu rada, plaća i kreditiranja, kao i loš sentiment zbog najava nove recesije u eurozoni, pa i kod nas, ne ukazuju na podršku osobnoj potrošnji. Stoga idućih mjeseci očekujem stagnaciju potrošnje i veći oprez potrošača“, zaključuje Alen Kovač. (H)

Analitičari očekuju usporavanje rasta maloprodaje

Procjene pet makroekonomista koji su sudjelovali u anketi Hine kreću se od stagnacije do rasta potrošnje za 1,2 posto

Državni zavod za statistiku objavit će u petak prvu procjenu prometa u trgovini na malo u listopadu, a očekuje se nastavak rasta potrošnje, no po nešto nižoj stopi nego mjesec dana prije.

Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje rast potrošnje u listopadu u odnosu na isti lanjski mjesec za 0,7 posto, nakon što je u rujnu ojačao 1 posto. Njihove procjene kreću se od stagnacije do rasta potrošnje za 1,2 posto.

U posljednjih 13 mjeseci promet u trgovini na malo porastao je u njih 12, a samo je u ožujku neočekivano pao.

Posljednjih mjeseci rast prometa u trgovini na malo poticala je dobra turistička sezona, no u listopadu se očekuje slabljenje njezinog utjecaja na potrošnju.

“Usporavanje rasta bit će posljedica nastavka nepovoljnih trendova na domaćem tržištu rada te smanjenja utjecaja turizma na domaću maloprodaju“, navodi jedan od analitičara. Većina makroekonomista navodi i to da je rast potrošnje limitiran zbog slabosti domaće potražnje, visoke nezaposlenosti i niže razine raspoloživog dohotka.

“Očekujemo da će daljnji rast nezaposlenosti, pad realnog raspoloživog dohotka, neizvjesnost u pogledu radnog mjesta te budućih primanja, kao i razduživanje stanovništva izazvati blagi realni pad trgovine na malo u preostalom dijelu godine“, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi. (Bankamagazin)

Next Page »