McDonald’s se povlači iz Makedonije

Restorani nisu zatvoreni zbog ekonomskih ili sanitarnih razloga, nego je riječ o ugovornom sporu između dosadašnjeg nositelja franšize Svete Janevskog i europskog ureda McDonald’sa, navodi makedonska informativna agencija MINA

Američki lanac brze prehrane McDonald’s nakon 16 godina povlači se iz Makedonije, objavila je centrala kompanije za Europu. Već u srijedu je svih sedam McDonald’sovih restorana u Makedoniji bilo zatvoreno, a na vratima je pisalo da je riječ o “internim razlozima“.

Direktorica korporativnih komunikacija kompanije McDonald’s Europe Agnes Vandai za makedonski list Dnevnik potvrdila je da kompanija koja je dosad imala franšizu za Makedoniju više ne posjeduje prava na upravljanje restoranima pod brendom McDonald’s.

Makedonska izvještajna agencija MINA navodi da restorani nisu zatvoreni zbog ekonomskih razloga, kao što je bio slučaj na Islandu, niti zbog narušavanja zdravstvenih propisa, nego da je riječ o ugovornom sporu između dosadašnjeg nositelja franšize Svete Janevskog i McDonald’sa.

Sveto Janevski je također vlasnik McDonald’sove franšize u Bugarskoj, no tamo nije imao nikakvih problema, navodi MINA.

Makedonija bi tako, uz Island, mogla postati jedina europska zemlja bez McDonald’sovih restorana. Naime, za sada nije poznato pregovara li McDonald’s s nekim drugim lokalnim poduzetnikom o preuzimanju franšize.

McDonald’s je poznat po vrlo strogim uvjetima koje postavlja lokalnim poduzetnicima za pravo na njihovu franšizu. Trošak početnog ulaganja za nositelja franšize iznosi milijun do tri milijuna eura.

U Makedoniji je američki lanac brze prehrane bio sinonim za skupu hranu loše kvalitete, navodi agencija. Prvi restoran otvoren je prije 16 godina u Skopju. (Banka.hr)

Duhanska industrija u regiji: Otvorena utakmica

Svi najbolji svjetski igrači preuzeli su inicijativu na terenu jugoistočne Europe. Nezavisni proizvođači poznaju domaći teren i pružaju žilav otpor pa je utakmica u punom jeku

Tržište duhanskih proizvoda u regiji jugoistočne Europe izuzetno je kompetitivno na kojem djeluju sve vodeće globalne kompanije te lokalni proizvođači.

Takozvana velika četvorka – Philip Morris International (PMI), British American Tobacco (BAT), Imperial Tobacco Group (ITG), Japan Tobacco International (JTI) – u posljednjih desetak godina snažno nastupaju na ovim tržištima putem akvizicija lokalnih proizvođača te korištenjem snažne marketinške i logističke potpore svojih globalnih središnjica.

U novije vrijeme pojavio se i Korea Tobacco (KT&G) kao peti predstavnik globalne scene, dok su od regionalnih proizvođača najznačajniji TDR, Fabrika duhana Sarajevo (FDS), Fabrika duvana Banja Luka (FDBL), Fabrika duhana Mostar (FDM), Monus, Tutunski kombinat Prilep (TKP), Tutunski kombinat Kumanovo (TKK) i drugi.

DOLAZAK NAJVEĆIH
Philip Morris International 2003. je godine obavio akviziciju najveće duhanske kompanije u Srbiji kada je za 636 milijuna američkih dolara kupio Duvansku industriju Niš (DIN) koja od tada posluje pod imenom Philip Morris Operations a.d. Niš. Iste godine BAT je preuzeo Duvansku industriju Vranje (DIV), a 2010. je ime kompanije promijenjeno u British American Tobacco (BAT).

Japan Tobacco International u kupnju Duvanske industrije Senta 2006. godine investirao je više od 100 milijuna američkih dolara, što je dotad bila najveća japanska investicija na srpskom tržištu. Značajna sredstva su u godinama nakon preuzimanja uložena u modernizaciju proizvodnih procesa sada JT International a.d. Senta te je pokrenut značajan izvoz na tržišta regije.

Imperial Tobacco Srbija osnovana je 2003. godine od kada je snažno diversificirala svoj portfelj cigaretnih brendova i ostalog duhanskog asortimana. Jedina nezavisna kompanija u Srbiji je Monus koji u svojoj tvornici u Inđiji proizvodi brend “Fast” koji je među popularnijim cigaretama na srpskom tržištu.

U Bosni i Hercegovini Fabrika duhana Sarajevo je jedan od vodećih proizvođača na tržištu. Od 1996. do 2012. godine u obnovu i modernizaciju proizvodnje u ovoj su kompaniji uložili više od 50 milijuna eura.

Osim na domaćem bh. tržištu FDS je prisutan i na Kosovu, Crnoj Gori, Srbiji i Makedoniji. Sarajevski proizvođač svijetli je primjer duhanske industrije u Bosni i Hercegovini, što se baš ne bi moglo reći za druge dvije tvornice u toj zemlji.

Mostarski FDM, u kojem se ne proizvodi od 2008. godine, uskoro bi mogao završiti u stečaju nakon sedam neuspješnih pokušaja privatizacije. Čini se da bi sličnu sudbinu ipak mogla izbjeći tvornica u Banja Luci koju bi trebao preuzeti bugarski Bulgartabac.

U Sloveniji je Tobačna Ljubljana dio Imperial Tobacco Groupa. Danas se glavni dio poslovanja nekad uspješne ljubljanske tvornice odnosi na marketing, prodaju i distribuciju brendova ove kompanije. Većinski udio dionica ITG je kupio 2002. godine, a dvije godine potom u Tobačnoj Ljubljana ugašena je proizvodnja.

Na makedonskom tržištu Tobačna Ljubljana je 1999. godine kupila Tutunski Kombinat Skopje (TKS), što je Imperial Tobaccou osiguralo odličnu startnu poziciju u Makedoniji gdje je danas uvjerljivi lider.

PAT POZICIJA HRVATSKE
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i posljedični izlazak iz Cefte donijelo je velike turbulencije na tržištu regije. CEFTA (Central European Free Trade Agreement) je osnovana 1992. i obuhvaćala je prostore od Baltičkog do Jadranskog i Crnog mora i imala je tržište od 90 milijuna ljudi.

Danas, nakon što su neke države u međuvremenu postale članice EU, to tržište obuhvaća oko 25 milijuna potrošača. Srednjoeuropskom ugovoru o slobodnoj trgovini danas pripadaju Albanija, Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Makedonija, Moldavija, Srbija i Kosovo.

Na ovom tržištu Hrvatska ima dobar položaj koji u brojkama za 2011. iznosi 20 posto ukupnog hrvatskog izvoza ili 1,7 milijardi eura, dva puta više nego što je iz zemalja Cefte uvezeno u Hrvatsku.

Procjenjuje se da bi troškovi hrvatskog izvoza od 1. srpnja ove godine u Makedoniju mogli biti i dvostruko veći, a u Srbiju i BiH čak trostruko. Sve to dovodi u tešku situaciju i jednog od vodećih hrvatskih izvoznika, rovinjski TDR.

Naime, izlaskom iz Cefte carinske stope na cigaretne proizvode proizvedene u Hrvatskoj povećavaju se u Srbiji s 15% na 57%, u BiH s 0% na 15%, u Makedoniji s 27% na 42%, a na Kosovu s 0% na 10%.

“Učinci ovih promjena za TDR znače oko 10 milijuna eura godišnje više plaćenih carina ili gubitak 130 radnih mjesta u Hrvatskoj. Kako bi otklonio negativne učinke izlaska iz Cefte, TDR razmatra različite poslovne mogućnosti”, priopćeno je nedavno iz te tvrtke, dok se u medijima nagađa kako bi TDR dio svoje proizvodnje mogao preseliti u BiH.

Prema objavljenim podacima, TDR je u 2012. godini na tržištu Bosne i Hercegovine prodao 2,6 milijardi cigareta uz tržišni udio od 32 posto, dok je na drugom najznačajnijem izvoznom tržištu, onom u Srbiji, u prošloj godini prodao 1,4 milijarde komada cigareta uz tržišni udio od 7,6 posto.

Rastuća gospodarska kriza te porezno opterećenje cigareta osnovni su izazovi za ovu industriju koja se suočava sa sve jačim crnim tržištem. Tako je tržište cigareta u Srbiji prošle godine palo za više od 6 posto, uz daljnji nastavak negativnog trenda u 2013. godini i, kako se predviđa, pad od oko 20 posto.

LIDERI NA TRŽIŠTIMA
Prema podacima Euromonitor Internationala za 2011. godinu, na tržištu Bosne i Hercegovine vodeći proizvođač je Fabrika duhana Sarajevo, dok je na drugom mjestu TDR. Treću i četvrtu poziciju zauzimaju Philip Morris i Imperial Tobacco, dok je Fabrika Duvana Banja Luka na petom mjestu.

FDS i TDR imaju po dva brenda među vodećom petorkom. Drina je najpopularniji brend cigareta u zemlji, a Aura je na četvrtom mjestu. Drugo i treće mjesto zauzimaju TDR-ove robne marke York i Ronhill, dok se na petoj poziciji nalazi Philip Morrisov Marlboro.

U Makedoniji je vodeći proizvođač Imperial Tobacco, a slijede ga Tutunski Kombinat Prilep na drugom i TDR na trećem mjestu, dok četvrtu i petu poziciju drže Philip Morris i Japan Tobacco.

Među pet vodećih brendova na makedonskom tržištu tri dolaze iz portfelja Imperial Tobaccoa: Rodeo je broj jedan, Boss je na trećem a West na četvrtom mjestu. Tutunski kombinat Prilep sa svojom robnom markom Brand zauzima drugu poziciju, a listu zaključuje TDR-ov Ronhill na petom mjestu.

Philip Morris je lider na tržištu Srbije. Slijede ga British American Tobacco, Japan Tobacco International, TDR i lokalni proizvođač Monus. Philip Morris okupira gotovo cijelu listu vodećih pet brendova. Jedino se BAT-ov Viceroy probio na peto mjesto, dok su prva četiri cigaretna brenda redom: Best, Classic, Marlboro i Bond.

U Sloveniji je vodeći igrač na tržištu Imperial Tobacco, a slijede tri preostala predstavnika velike četvorke – PMI, JTI i BAT, dok listu zaključuje TDR na petom mjestu. Vodeći brendovi su West i Boss od Imperial Tobaccoa, na trećem mjestu je Philip Morris s Marlborom, a četvrto i peto mjesto drži Japan Tobacco s Camelom i Winstonom.

Podravkine salame će se proizvoditi i u Makedoniji

Na 16. međunarodnom gospodarskom sajmu u Mostaru dominiraju velike tvrtke iz Hrvatske, koje nakon ulaska u EU moraju promijeniti svoj dosadašnji način poslovanja u zemljama CEFTA-e, poput koprivničke Podravke.

“Naš prioritetni interes je ostati na tržištu BiH, ali i ostalih članica CEFTA-e. Tako već imamo određene pregovore s našim partnerima u BiH i Makedoniji gdje bi pokrenuli proizvodnju”, kazao je Zvonimir Mršić, predsjednik Uprave Podravke. Riječ je uglavnom o mesnim proizvodima i konzervama jer će upravo oni biti najopterećeniji carinama nakon 1. srpnja.

Uvođenje carina prema zemljama CEFTA-e dodatno će opteretiti prehrambenu industriju u Hrvatskoj. Međutim, dio opterećenja će se kompenzirati ukidanjem nekih carina i davanja prema zajedničkom tržištu EU-a.

“Snažnom marketinškom kampanjom Podravka očekuje povećanje prodaje svojih brendova, uglavnom Vegete u zemljama EU-a. Oko 5 milijuna eura carine platilo bi se na granici EU-a prema zemljama CEFTA-e ako ne bismo ništa radili, odnosno ne bismo izmještali dio proizvodnje”, zaključio je Mršić. (Slobodna Dalmacija)

Svaki Makedonac pije 27 litara piva godišnje

U usporedbi s tržištima u regiji, kao što je Slovenija ili Hrvatska, s oko 80 litara po stanovniku, ovo predstavlja nizak nivo konzumacije

U Makedoniji se godišnje troši oko 550 tisuća hektolitara piva, što je 27 litara piva po glavi stanovnika, pokazuju brojke koje je s Biznis plusom podijelio generalni direktor Pivare Skopje, Jaak Mikel. U usporedbi s tržištima u regiji, kao što je Slovenija ili Hrvatska, s oko 80 litara po stanovniku, ovo predstavlja nizak nivo konzumacije.

“Segment piva u Makedoniji sada je stabilan, ali još uvijek se troši značajno manje nego u 2008. godini, prije krize i promjene u domaćem zakonodavstvu u dijelu prodaje alkoholnih pića”, kaže Mikel. Inače, promjena u makedonskom zakonodavstvu bila je zabrana prodaje alkoholnih pića nakon 19 sati.

“Glavni potencijal za rast leži upravo u povećanju potrošnje piva po stanovniku i povećanju atraktivnosti cijelog segmenta za širu bazu potrošača”, kaže generalni direktor Pivare Skopje.

U Makedoniji Pivara Skopje je najveći proizvođač piva i bezalkoholnih pića ispred pivovara iz Prilepa i Bitolja, i drži oko 50 posto tržišta piva u zemlji. Makedonija ima otvoreno visokoliberalizirano tržište u segmentu piva. (Business.hr)

Porasli troškovi života u Makedoniji

Troškovi života, mjereni preko cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju, u prosincu 2012., u odnosu na prosinac prethodne godine, bilježe rast od 4,7 posto, a u odnosu na studeni 2012. godine nema izmjena, obavijestio je makedonski Državni zavod za statistiku.

Najveći rast, na godišnjoj razini, bilježi odjeća i obuća od 10,9 posto, stanovanje, voda, struja, plin i druga goriva i to za 11,4 posto.

Rast kod obrazovanja je 10,1 posto, a kod zdravlja 5,3 posto. Na mjesečnoj razini, uspoređujući prosinac i studeni prošle godine, utvrđen je rast indeksa u grupama odjeća i obuća za jedan posto, ostale robe i usluge za 0,6 posto.

Smanjenje indeksa troškova života zabilježeno je u grupama hrana i bezalkoholna pića za 0,3 posto i transportu za 0,1 posto. (Limun.hr)

Next Page »