Pseudopatriotski spinovi o hrvatskoj kolonizaciji Srbije

U Srbiji ponovno na djelu već davno slušane note: “Hrvatska kontrola nad srpskim tržištem”, “Srbija pretvorena u hrvatsku koloniju”, “Todoriću trećina tržišta” i tako dalje i tome slično.

To su samo su neki od dominantnih naslova koji lobotomiziraju građane da će Agrokor, hrvatski trgovački lanac koji posluje u Srbiji, kad otkupi slovenski Mercator, postati monopolist i početi prodavati hrvatske umjesto srpskih proizvoda, piše Radio Slobodna Evropa.

Ovaj pseudopatriotski spin prvi je pustio državni tajnik u Ministarstvu trgovine Republike Srbije Dragovan Milićević.

Ničim ne potkrjepljujući svoju tvrdnju, Milićević je ustvrdio da će spajanjem trgovina u vlasništvu Agrokora i Mercatora u Srbiji biti zatvorena vrata domaćim proizvođačima jer će veliki dio proizvoda stizati iz matičnih zemalja.

Dodao je kako je takva situacija “znak za uzbunu” i da moraju biti poduzete mjere za dolazak drugih trgovačkih lanaca u Srbiju.

Čovjek bi, nakon čitanja ove izjave, u najmanju ruku pomislio kako je u Srbiji dosad vladala prava tržišna konkurencija između mnoštva trgovačkih lanaca, pa su se sve natjecali tko će ponuditi više omiljene domaće robe potrošačima po što nižim cijenama.

Da razuvjere Milićevića u pogledu porijekla robe, prihvatili su se odmah u Agrokoru, rekavši kako će udjel srpskih proizvoda ostati isti, a dosad je bio na razini između 70 i 80 posto ponuđene robe.

I ekonomisti su suglasni u tome da se nijednom stranom trgovačkom lancu naprosto ne bi isplatilo kupovati skuplje proizvode u inozemstvu.

“Ako je dosad zastupljenost srpskih proizvođača bila dovoljno velika, nema razloga da to i ubuduće ne bude. Prosto, nijednom lancu nije u interesu izbaciti robe koje potrošači rado kupuju i na koje su navikli. Prema tome, problem je u administraciji koja ne razumije tržišne tokove, a ne u realnosti”, kaže Miroslav Prokopijević, znanstveni savjetnik Instituta za ekonomske studije, i dodaje da populizam i demagogija imaju i svoj ekonomski sastojak.

“Podsjetimo se samo da su ovdašnje administracije u mnogo navrata pokušavale donijeti mjere koje će potaknuti akcije ‘kupujmo domaće’, ali su, dakako, sve takve akcije propadale jer potrošač želi dobiti najbolje za svoj novac, neovisno od toga je li to domaće ili strano. Prema tome, na osobnom egoizmu sve takve rđave akcije propadaju, svejedno da li u Americi ili ovdje”, kaže Prokopijević.

I Mahmut Bušatlija, konzultant za strana ulaganja, odbacuje tvrdnju državnog tajnika da će Agrokor kupovati većinu proizvoda van Srbije: “To čak ne bi bilo ni korisno za Agrokor, odnosno, za bilo kojeg stranog distributera hrane koji ovdje posluje. On prosto nastoji koristiti lokalni resurs. Naša hrana je u proizvodnji jeftinija nego hrana koja se proizvodi u Sloveniji ili u Hrvatskoj, gdje Agrokor ima svoje pogone. Njima se, naprosto, ne isplati dovoziti ovdje skupu hranu koju mogu prodavati po relativno ustaljenim cijenama, koje za naše, pa čak i regionalne, uvjete jesu visoke, ali se preko tih cijena teško može prijeći. Dakle, njima je interes da što jeftiniju našu hranu pakiraju u svoje celofane i prodaju je po pristupačnoj cijeni”, kaže Bušatlija.

Posebno komičan i lobotomičan je spin o tome da će spajanje Agrokora i Mercatora stvoriti situaciju monopola ili duopola na srpskom tržištu jer će belgijski Delhaize, koji je kupio Miškovićev Maxi, biti jedini veliki trgovački lanac naspram Agrokora, te bi lako moglo doći do kartelskih dogovora koji ubijaju konkurenciju i tržište.

To, naravno, nije nemoguće, ali rješenja protiv toga, u zemljama boljih običaja, za razliku od Srbije, postoje. Srpska antimonopolska komisija je više od jedne decenije uvjeravala da Miškovićev lanac Delta Maxi nema, pa tako i ne zloupotrebljava monopol, iako je dokaza u suprotnom smjeru bilo i te koliko.

Ne treba pritom nikoga podsjećati da je srpske proizvođače ovaj tajkun doslovno držao kao taoce ne plaćajući im robu i po čitavih devet mjeseci, pri čemu je oni nisu imali kome drugome ponuditi.

Razumije se da je rješenje i tada bilo nadohvat ruke – stvaranje povoljnih uvjeta da drugi veliki trgovački lanci dođu u Srbiju, kao što su došli u sve druge zemlje u tranziciji – ali da je ono primijenjeno bili bi zadovoljni samo građani Srbije, a ne politička kasta i gazda Miško, koji bi se pri takvom toku stvari, razumije se, zapitao ima li smisla puniti džepove političkih i partijskih moćnika.

Otuda je gornje spinanje o udaru na konkurenciju i srpske dobavljače besmisleno jer totalno promašuje poentu. Konkurencija u Srbiji, naime, nije problem jer konkurencije u Srbiji nema. (Slobodnaevropa.org)

Tuš otvorio četiri nova marketa u BiH

Otvaranjem četiri nova marketa u Bosni i Hercegovini, Grupacija Tuš ojačala je poziciju na ovom tržištu. Početkom mjeseca kupce su pozdravili u Gračanici, a otvorene su i tri trgovine u Sarajevu.

Tuš sada na strateškom tržištu ima 22 marketa i supermarketa, koji ukupno zapošljavaju 550 ljudi. Nove trgovine odlikuje velika ponuda artikala prehrambenog i neprehrambenog programa, odabrano svježe voće i povrće, a market u sarajevskom naselju Breka i odjel delikatesa s odabranim artiklima.

Tuš Trade BiH je već niz godina jedan od najpoznatijih trgovačkih lanaca u državi, sa supermarketima u Tešnju, Bihaću, Tuzli, Bijeljini, Brčkom, Cazinu, Mostaru, Sarajevu, Prnjavoru, Ugljeviku, Sanskom Mostu, Modriči, Doboju, Velikoj Kladuši i Srebreniku, priopćeno je iz te kompanije. (SEEbiz.eu)

Agrokor: Štitimo srpske proizvođače

Agrokor je službeno odgovorio na upozorenje Ministarstva trgovine Republike Srbije da će, kada budu preuzeli Mercator, u njihovim trgovinama biti manje robe domaćih dobavljača.

“Ne bismo komentirali ničije izjave, ali činjenica je da se Idea već sedam godina bavi trgovinom u Srbiji i lako se može provjeriti udio roba iz drugih zemalja i Hrvatske u Idei”, priopćeno je iz Agrokora.

Odgovarajući na izjavu državnog tajnika u Ministarstvu trgovine Dragovana Milićevića da će, spajanjem trgovina u vlasništvu Agrokora i Mercatora u Srbiji, biti zatvorena vrata domaćim proizvođačima, u Agrokoru su naveli: “Više smo nego sigurni da od sada, kao ni do sada, nitko neće bolje štititi interese proizvođača iz Srbije od Idee, što i ovim putem želimo ponovno naglasiti.” (B92)

Pad potrošnje u travnju usporio na 0,6 posto

U travnju je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 0,6 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u travnju nominalno porastao 2,3 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao za 0,6 posto.

To je manji pad nego što se očekivalo. Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, u prosjeku su očekivala pad potrošnje u travnju u odnosu na isti lanjski mjesec za 1,3 posto. Njihove procjene kretale su se od pada za 3,8 posto do rasta za 0,8 posto.

To je već 14. mjesec zaredom kako potrošnja pada, ali sporije nego u ožujku, kada je promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, pao za 2,1 posto.

“Prvi rezultati trgovine na malo u travnju pokazuju nastavak usporavanja negativnih trendova. Prema podacima DZS-a, trgovina na malo je u travnju zabilježila realan pad od 0,6 posto na godišnjoj razini, što je najniža godišnja realna stopa pada od kolovoza prošle godine. Očekivano usporavanje negativnih kretanja u trgovini na malo odraz je prije svega baznog učinka, s obzirom da je od travnja prošle godine trgovina na malo počela bilježiti godišnje realne stope pada”, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Ipak, napominju, u trgovini na malo nema oporavka.

“Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada, odnosno pada zaposlenosti, rasta nezaposlenosti i smanjivanja raspoloživog dohotka, na što je osim snažnijih inflatornih pritisaka utjecala i veća porezna presija”, kažu analitičari RBA.

Na mjesečnoj razini, prema desezoniranim podacima, trgovina na malo je zabilježila realan pad od 0,4 posto, dok u nominalnom izrazu nije bilo promjena.

“Mjesečni pad treba pripisati i činjenici da je predblagdanski uskršnji tjedan bio u ožujku. U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja na godišnjoj razini, na što će osim učinka baznog razdoblja utjecati i približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo neće biti u ovoj godini budući da su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna”, zaključuju analitičari RBA. (H)

Očekuje se pad potrošnje 14. mjesec zaredom

Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu prometa u trgovini na malo u travnju, koji bi, kako očekuje većina makroekonomista, mogao pasti 14. mjesec zaredom, ali manje nego mjesec dana prije.

Četiri makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, u prosjeku očekuje pad potrošnje u travnju u odnosu na isti lanjski mjesec za 1,3 posto. Njihove procjene kreću se od pada za 3,8 posto do rasta za 0,8 posto.

Bio bi to već 14. mjesec zaredom kako potrošnja pada, ali sporije nego u ožujku, kada je promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, pao za 2,1 posto.

“Zbog visoke nezaposlenosti, pada realnog raspoloživog dohotka, poskupljenja energenata i pada prodaje automobila, u travnju očekujemo daljnji pad potrošnje”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

No, s obzirom da je prije godinu dana potrošnja oštro pala, zbog čega je baza niska, očekuje se usporavanje pada prometa u trgovini na malo, a jedan od makroekonomista smatra da bi mogao i porasti. (H)

Next Page »