Jaka alkoholna pića i rakije: za druženje i opuštanje

Svako se podneblje diči svojim specijalitetima – Francuzi su svijetu podarili konjak, Rusi votku, Škoti viski, a kod nas svaki kraj ima svoju rakiju.

Tko ne voli druženja! Da je dati više vremena (i novca) vjerujem da bismo svi voljeli češće sjesti s bliskim prijateljima, organizirati obiteljsko okupljanje ili visiti u kvartovskom kafiću s ekipom. U takvim prigodama dobro raspoloženje, ili možda baš zbog njega, često biva začinjeno čašicom žestice. Nije da se ne može družiti bez alkohola, ali ne može mu se poreći opuštajuće djelovanje. Uostalom, kultura uživanja u plemenitim kapljicama nije nastala jučer, niti ima dijela svijeta koji ne nudi svoja tradicionalna i zanimljiva pića. Tradicija im je duga koliko i civilizacija – već su Sumerani imali napitke od fermentiranih žitarica. Svako se podneblje diči svojim specijalitetima – Francuzi su svijetu podarili konjak, Rusi votku, Škoti viski, a kod nas svaki kraj ima svoju rakiju. Lozovača (komovica), travarica, šljivovica, orahovica, medica … i baš će svatko za svoju (iako ne uvijek i opravdano) reći kako „ovakvu još nisi probao, prava je!“

Kategorija jakih alkoholnih pića (JAP) obuhvaća više vrsta, pa se tu ubrajaju likeri (slatki i gorki), brandy (brandy, cognac i vinjak vode se kao isti segment), votke, viskiji, rakije, rum, džin, tekile, vermuti te mješavine alkoholnih pića kojima su baza jaka alkoholna pića (npr. ‘breezeri’). Najveći dio otpada na likere (39% količinski), potom na brandy/cognac/vinjak (27%), slijede votke (13%), a potom rakije i rum (po 7%), dok ostale vrste imaju male udjele. Maloprodajno tržište Hrvatske prema Nielsenovom panelu trgovine (koje ne uključuje cash&carry i diskontne trgovine te ugostiteljstvo) u posljednjih je godinu dana (listopad 2008. – rujan 2009.) „teško“ je 418,4 milijuna kuna, odnosno 4,83 milijuna litara, što je za 4,3% manje u istom razdoblju lani.

Kategorija je sezonalnog karaktera s izraženovećom prodajom u vrijeme božićnih blagdana te tijekom ljetnih mjeseci. No sve se vrste ne ponašaju jednako, pa tako primjerice rum ima izrazito dobru prođu oko Božića (zbog kolača vjerojatno), također i viski (iako ne zbog kolača), dok rakije svoj „boom“ imaju ljeti.

Svaki je segment specifičan i ima svoje lidere, no zbog vrlo izraženog lokalnog karaktera i tradicije, ovog puta izbliza ćemo se osvrnuti na rakije.

Sasvim sigurno se velike količine rakija proizvode i troše u „privatnoj radinosti“, uostalom – nije li nam to tradicija, uz obalu i u kontinentu? Nadalje, velik dio sasvim sigurno ide i kroz ugostiteljstvo (čak 70-75%), no i dio koji se proda kroz maloprodajne kanale nije zanemariv. Pa se tako tijekom posljednjih 12 mjeseci prodalo 340.000 litara rakije vrijedne 32,5 milijuna kuna. Ipak, to je za 11,6% manje nego u istom razdoblju godinu prije (kriza?). Zanimljivo, u studiji ponašanja kupaca koju Nielsen provodi svake godine (’ShopperTrends’) na pitanje kupcima „čega ćete se odreći zbog povećanja cijena“ (a to možemo protumačiti i „čega ćete se odreći zbog manjka novca“) upravo su alkoholna pića na uvjerljivo prvom mjestu!

Rakija ima više vrsta, no u osnovi se razlikuju po tome što im je baza (loza, tj. kom), šljiva ili primjerice kruška. Iako je baza za travarice uglavnom komovica, ipak su travarice prema svom nazivlju i specifičnim okusima posebna vrsta. Dakle, rakije možemo podijeliti na travarice (46% količinski), šljivovice (24%), lozovače (ili komovice, 23%), kruškovače (ili viljamovke, 5%), dok 2% otpada na ostale vrste (medice, rogačice, orahovice i ostale voćne rakije).

Vodeći proizvođači u maloprodaji su Vinoplod, Badel 1862, Imota i Maraska, a tu su još Dalmacijavino i Dalmata, uz jednu karakteristiku koju osim rakija jedva da ima ijedna druga vrsta jakih alkoholnih pića – velik broj malih proizvođača, koji samostalno ostvaruju male udjele, no zajedno čine preko 10% (količinski). Upravo su mnogi mali proizvođači prepoznali priliku na tržištu rakije, nudeći autohtoni proizvod koji tijekom turističke sezone privlači kupce, podjednako kao piće, kao i suvenir s putovanja.

A s obzirom da pričamo o maloprodaji vrijedno se još osvrnuti i na lokaciju prodaje rakije, uz usporedbu s lokacijom prodaje cijele kategorije jakih alkoholnih pića. Gotovo 50% rakija proda se kroz supermarkete (301-2500 m2), za razliku od JAP (39%), zatim kroz velike trgovine mj.robe (101-300m2) 21% (JAP 19%), te kroz male i srednje trgovine mj.robe (do 100m2) 18% (JAP 29%). Hipermarketi (>2501 m2) prodaju 12% rakija (JAP 9%), dok su kiosci i benzinske postaje od minornog značaja za rakije (ipak, za JAP 4%). Dakle, za razliku od ukupne kategorije, rakije bolje idu kroz velike trgovine, i po tom su negdje između stranih alkoholnih pića (viski, džin), koja su u još većoj mjeri koncentrirana u ‘top-end’ maloprodaji i domaćih (pretežno brandy/vinjak i likeri), koji imaju ravnomjernije raspoređenu lokaciju, s još uvijek važnom ulogom tradicionalne trgovine.

Rakije nisu autohtono hrvatsko piće, ali su duboko ukorijenjene u našu tradiciju (kao uostalom i vina). Raznovrsnost ponude, kvaliteta i specifičan okus sve više se koriste kao obilježja još jednog brenda koji se nudi stranim i domaćim gostima, ali i „vjernoj“ klijenteli tijekom godine. Živjeli!

Kategoriju analizirao: Ivan Junaković
Voditelj odjela za odnose s klijentima

Maraska: Gubitak 5,36 milijuna kuna

Zadarska je Maraska u prvih devet mjeseci ove godine poslovala s gubitkom u iznosu 5,36 milijuna kuna, što je 21,7 posto manji gubitak nego u isto vrijeme lani kada je iznosio 6,8 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Iz Maraske napominju kako je gubitak dijelom uzrokovan izvanrednim stavkama.

Navode isto tako kako je bolji poslovni rezultat posljedica povećanih prihoda poslovanja.

Po podacima iz izvješća, ukupni su prihodi tvrtke u devet mjeseci ove godine povećani za deset posto, dok su istodobno ukupni rashodi smanjeni i to za 7,2 posto.

Ukupni su prihodi u devet mjeseci iznosili 76,02 milijuna kuna, dok su ukupni rashodi iznosili 81,38 milijuna kuna.

U bilješkama uz izvješća iz Maraske navode podatke o rastu prihoda od prodaje koji su u devet mjeseci iznosili 74,13 milijuna kuna i u odnosu na isto razdoblje lani veći su za 11 posto. Prihodi od prodaje proizvoda na hrvatskom tržištu porasli su za 16 posto, a prihodi od prodaje u inozemstvu za 7 posto, ističu iz Maraske. (H)

Španjolcima se svidjeli hrvatski proizvodi

Agencija za promicanje izvoza i ulaganja objavila je danas rezultate nastupa hrvatskih tvrtki na Sajmu prehrambenih proizvoda Europe Gourmet Food koji se održao u organizaciji najvećega španjolskog lanca El Corte Ingles od 26. veljače do 5. travnja u Španjolskoj i Portugalu.

Hrvatske tvrtke u Španjolskoj i Portugalu predstavljali su Jamnica, Kraš, Maraska, Zvečevo, Klara Marić, Gavrilović, Franck i Istravino. Promocija tih tvrtki osigurala je Agencija za promociju izvoza i ulaganja, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Madridu i Počasni konzulat u Barceloni zajedno s financijskom pomoći od 70 tisuća eura koju je tvrtkama osiguralo Ministarstvo gospodarstva, rada i poduzetništva. Sudjelovanje tvrtki na sajmu osiguralo je veliku promociju hrvatskim proizvodima na španjolskom i portugalskom tržištu, što potvrđuju i odlične reakcije kupaca na određene proizvode. Sve su tvrtke zadovoljile nastupom, ali tek sad slijede pregovori o ulaganjima i ulasku u sam trgovački lanac na dulje razdoblje, izjavio je ravnatelj APIU-a Slobodan Mikac i dodao da je prodaja bila dobra ako se uzme u obzir kriza koja je pogodila i Španjolsku te zabilježila opći pad prodaje prehrambenih proizvoda od 20 do 30 posto u trgovačkom lancu El Corte Ingles.

Španjolcima su se najviše svidjeli Franckov Tip-top Snack s okusom pizze i hamburgera, Kraševa Jaffa Dorina čokolada i čokoladne napolitanke, tjestenina Proljetni ljiljani i šurle sa šparogama, Maraskini sokovi i Jamničina Jana. Relativno nezapaženo na već prilično zasićenom španjolskom tržištu prošla su alkoholna pića i vina. Španjolski trgovački div koji zapošljava 130 tisuća ljudi i ima 89 supermarketa širom Španjolske i Portugala El Corte Ingles itekako je zainteresiran za nastavak poslovne suradnje s tvrtkama čiji su proizvodi
bili dobro prihvaćeni, ali uz spremnost na dugotrajna zajednička marketinška ulaganja u izabrane proizvode koji bi se prodavali na policama tog najvećeg i najjačeg španjolskog trgovačkog lanca.

Tvrtke koje odluče nastaviti surađivati s El Corteom moraju biti spremne na dodatno ulaganje u promidžbu svojih proizvoda na španjolskom tržištu da bi njihovo plasiranje bilo što kvalitetnije i, dugoročno gledano, financijski isplativije. Ove je godine Hrvatska bila zemlja partner na tom sajmu.

- Pozivamo sve tvrtke koje žele i mogu ući na španjolsko tržište da nam se jave kako bismo im pomogli u tome - pozvao je sve zainteresirane poduzetnike ravnatelj Slobodan Mikac i dodao da se taj poziv, među ostalim, posebno odnosi na drvni i tekstilni sektor, za koje misle da bi imali najviše uspjeha na tom tržištu. (T.Vi.)

Maraska smanjila gubitak

Neto gubitak u prvom je kvartalu iznosio 2,8 milijuna kuna

Zadarski proizvođač alkoholnih i bezalkoholnih pića, tvrtka Maraska, u prvom je tromjesečju ostvarila neto gubitak od 2,8 milijuna kuna, što je smanjenje u odnosu na isto lanjsko razdoblje kada je gubitak iznosio 4 milijuna kuna, podaci su iz financijskog izvješća tvrtke objavljenog na Zagrebačkoj burzi.

Ukupni su prihodi Maraske u prva tri mjeseca ove godine ostvareni u iznosu od 18,25 milijuna kuna i smanjeni su 5,9 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.

Prihodi od prodaje u zemlji bilježe rast od 6,1 posto, na 12,69 milijuna kuna, a povećani su i prihodi od prodaje u inozemstvu, za 13,1 posto, na 4,87 milijuna kuna.

Istodobno su ostali prihodi smanjeni sa 2,5 milijuna kuna, na 602 tisuće kuna, a smanjeni su i financijski prihodi, sa 567 tisuća kuna, na 84 tisuće kuna.

Maraska je u prvom tromjesečju smanjila ukupne rashode za deset posto, na 21,1 milijun kuna. (H)