Istraživanje tržišta – temelj poslovne strategije

Agencije za istraživanje tržišta jedan su od najbitnijih izvora informacija koje klijentima pružaju uvid u potrošnju korisnika i poziciju konkurenata, čime se smanjuju rizici u poslovanju te se olakšava donošenje poslovnih odluka

Istraživanje tržišta je marketinška aktivnost koja predstavlja središte poslovnog upravljanja u suvremenim ekonomijama gdje vladaju tržišne informacije.

Kontinuirano i sustavno praćenje tržišnih kretanja, projekti istraživanja tržišta, informacijski sustav i baze podataka nužne su za opstanak u kompleksnom okruženju današnjeg tržišta.

Istraživanje tržišta sastoji se od prikupljanja podatka i analize informacija o proizvodima i uslugama na relaciji proizvođač – potrošač, od uvođenja novih proizvoda ili usluga, upravljanja brendom ili komuniciranja s ciljnom skupinom.

Osiguravanjem tržišnih informacija, analitičkih alata i integriranih marketinških rješenja agencije za istraživanje tržišta pomažu klijentima u razumijevanju samog tržišta, potrošača i njihovih navika.

Smanjiti rizik
Donošenje poslovnih odluka ima značajne posljedice na marketing i financijsko poslovanje poduzeća, a istraživanjem tržišta rizik poslovanja svodi se u razumne granice.

“Korištenjem brojnih metoda iz psihologije, statistike i drugih društvenih znanosti i na njima utemeljenih modela, agencije otkrivaju i analiziraju faktore koji utječu na formiranje potreba potrošača, njihovih navika u potrošnji, korištenje medija, itd.”, objašnjava Vlasta Kroflin Fišer iz agencije GfK.

Dobivene informacije klijentima olakšavaju donošenje ključnih poslovnih odluka vezanih za održavanje i/ili jačanje tržišne pozicije te unose strukturu u strategiju. Kratkoročno i dugoročno korištenje istraživanja povećava dobit kompanija.

U posljednjih nekoliko godina funkcija istraživanja tržišta u Hrvatskoj brzo se razvija što dokazuje sve veći broj istraživačkih agencija i širina njihovih aktivnosti.

“Prema podacima koje smo prikupili od 11 vodećih agencija koje se bave istraživanjem tržišta procijenili smo da je u 2009. godini ostvaren promet od oko 140 milijuna kuna”, navodi Vlatka Kovčo, poslovni tajnik Udruženja za istraživanje tržišta pri Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.

Vrste istraživanja
Istraživanje može biti kvantitativno i kvalitativno, a u praksi se kvantitativna istraživanja češće koriste (86,2 posto). Rezultati dobiveni kvantitativnim istraživanjima kasnije se koriste kao temelj za kvalitativno istraživanje (11,6 posto) zasnovano na fokus grupama i dubinskim intervjuima.

Kvantitativnim metodama istraživanja podaci se prikupljaju na temelju standardiziranog i strukturiranog upitnika, a rezultati se potom mogu kvantificirati, standardizirati, analizirati primjenom statističkih metoda i međusobno komparirati.

Kvalitativne metode stavljaju fokus interesa na psihološke karakteristike ispitanika kao što su: mišljenja, stavovi, vrijednosti, očekivanja, osjećaji, percepcije i sl.

Primjenjuju se da bi se ispitala nepoznata tržišna područja, identificirali glavni elementi problema, postavile hipoteze detaljnih istraživanja i razumjela motivacija potrošača.

Svima potrebne usluge
Sve oštrija međunarodna konkurencija na tržištu potiče i sve veća ulaganja u istraživanje tržišta širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Tržišta se danas dinamično mijenjaju, konkurencija nezaustavljivo raste, a potrošački zahtjevi i očekivanja postaju sve sofisticiranijima.

Upravo zbog dinamike i kompleksnosti tržišta, uspješne i ozbiljne tvrtke svoje marketinške odluke temelje na relevantnim i statistički utemeljenim informacijama i savjetima koje im pružaju agencije za istraživanje tržišta.

“Bez obzira bave li se proizvodima ili uslugama, rezultati istraživanja potrebni su klijentima od samog početka poslovanja, kako bi uopće definirali okruženje u kojem će poslovati. Nakon toga trebaju kontinuirano praćenje tržišnih aktivnosti te evaluaciju vlastitih proizvoda i usluga, kao i onih konkurentskih. A kada krenu širiti portfolio trebat će informacije o tome što još nedostaje na tržištu”, objašnjava Zrinka Štimac iz agencije MEMRB.

Usluge agencija za istraživanje tržišta koriste svi poslovni subjekti, državne institucije, nevladine organizacije i političke stranke. U sektoru robe široke potrošnje usluge agencija za istraživanje tržišta koriste se za analize strukture tržišta i segmentacije, upravljanje robnim markama, kategorijama i asortimanom, lansiranje novih proizvoda, cjenovno pozicioniranje i promotivne aktivnosti te unaprjeđenje prodaje.

“Važnost istraživanja proizlazi iz kompleksnosti suvremenih tržišta – masovnosti proizvodnje, visoke kompetitivnosti, skraćivanja životnog ciklusa proizvoda te sve veće individualizacije života. U takvom kontekstu tvrtke se suočavaju s problemom minimalizacije rizika koji može proizaći iz krive poslovne odluke, nakon kojeg slijedi i financijski gubitak”, ističe Gordana Ristić iz agencije Ipsos Puls.

Podaci o preferencijama i ponašanju potrošača, njihovim stavovima i očekivanjima izuzetno su važni za uspješno djelovanje marketinga. Kako bi marketinške poruke imale efekta, treba znati kako, kada i na koga ih usmjeriti te kako povećati zadovoljstvo i lojalnost potrošača proizvoda i usluga.

Agencije za istraživanje tržišta pomažu svojim klijentima da poboljšaju komunikaciju sa svojim ciljnim tržištem te otkriju gdje griješe ili gdje prednjače pred svojim konkurentima.

Najnoviji trendovi
Potrošačke navike u današnje vrijeme iznimno se brzo mijenjaju i potrebno je njihovo kontinuirano praćenje. “Istraživanja se sve više provode na glavnim točkama donošenja odluke o kupnji – u samom prodajnom mjestu, ispred polica, kod kuće prije kupovine. S druge strane, klasično anketiranje seli se na teren i na internet, koji ima sve važniju ulogu u komunikaciji s ispitanicima, zbog cjenovne povoljnosti i brzine provedbe”, pojašnjava Ivan Gadanac iz agencije Valicon.

Od istraživača doznajemo kako se najnoviji trendovi u industriji svode na partnerski odnos agencija – klijent. Današnji klijent u agenciji želi naći partnera koji će biti aktivno uključen u sve bitne korake poslovanja, od definiranja problema, odabira najboljeg alata mjerenja, pa sve do obavještavanja o naznakama promjena trendova na tržištu. Možemo reći da se agencije sve više pokušavaju profilirati i kao specifična vrsta poslovnih konzultanata.

Također, sve je veći naglasak na prediktivnoj valjanosti istraživanja te ona moraju realno predočiti buduće odnose na tržištu ili buduća ponašanja potrošača, a ne samo postojeće tržišne pokazatelje ili percepcije potrošača.

“Rješavanju problema prilazi se različitim istraživačkim metodama i tehnikama te se na taj način potiče multimetodološki pristup, posebice u pogledu kombinacije različitih kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih tehnika”, kaže Gordana Ristić iz agencije Ipsos Puls.

Naravno, ovome treba dodati i sveprisutni trend globalizacije poslovanja, što nije trend karakterističan isključivo za istraživačku industriju.

Najtraženije usluge
Kako doznajemo, najtraženija su istraživanja koja daju brze odgovore na ključne poslovne situacije – testiranje proizvoda ili usluge, testiranje kampanje, ponašanja potrošača na mjestu prodaje i sl.

“Definitivno je zamijećen trend porasta upita za online istraživanja, zatim metodu tajnih kupaca, napredna kvalitativna istraživanja poput etnografskih te modele koji se odnose na cjenovnu elastičnost, segmentaciju tržišta te ispitivanje zadovoljstvo klijenata”, tvrdi Vlasta Kroflin Fišer iz agencije GfK.

Već spomenut zaokret prema partnerskom odnosu definira i novu vrstu usluga koja se sve više razvija, a to su vrlo specifične studije krojene baš po mjeri klijenta. Takve studije najčešće podrazumijevaju i spajanje više različitih izvora informacija kako bi se dobila što potpunija slika.

A trgovci…
Trgovci postaju sve značajniji korisnici usluga istraživanja tržišta, a kooperacija s trgovcima za istraživačke agencije predstavlja veliki izazov i zadovoljstvo.

“Zbog promjena koje je doživjela u posljednjem desetljeću, trgovina je izuzetno zainteresirana za profil potrošača i njegovu kupovnu moć. Sve više ključnih igrača koristi agencijske podatke i aktivno se uključuje u istraživanja”, objašnjava Nevenka Hendrih iz agencije Hendal.

To se posebice odnosi na velike trgovačke lance koje u sve većoj mjeri integriraju istraživanje tržišta u vlastite marketing procese.

U tom kontekstu, agencije za potrebe trgovaca provode istraživanja o ponašanju kupaca, načinima na koji biraju trgovačke destinacije, brend imidž istraživanja, istraživanja za potrebe formiranja i optimiziranja loyalty programa, istraživanja zadovoljstva ponudom i uslugom, istraživanja lojalnosti kupaca, mystery shopping te praćenje cijena i distribucije.

“Maloprodajno okruženje je sve konkurentnije i dinamičnije te se kroz proces konsolidacije profiliraju oni s ambicijom i potencijalom daljnjeg rasta. Upravo takvi trgovci intenzivno koriste tržišne informacije i svjesni su važnosti tog alata u svom poslovanju”, zaključuje Ivan Junaković iz agencije AC Nielsen.

Udruženje istraživačkih agencija U Hrvatskoj trenutno djeluje tridesetak istraživačkih agencija, koje su organizirane unutar Udruženja za istraživanje tržišta. Udruženje je osnovano 2003. godine s ciljem promoviranja vrijednosti struke, edukacije, zaštite privatnosti te uspostave jasne komunikacije s državnim institucijama i medijima. Rad Udruženja odvija se kroz Vijeće koje čine najznačajniji predstavnici istraživačke djelatnosti. “Tijekom 2004. godine Udruženje za istraživanje tržišta izradilo je Kodeks poslovanja agencija za istraživanje tržišta, a potpisnice Kodeksa obvezuju se da će svoje istraživačke aktivnosti u skladu s načelima Međunarodnog kodeksa za marketinška i društvena istraživanja ICC/ESOMAR”, objašnjava Vlatka Kovčo, poslovni tajnik Udruženja. U trendu opće globalizacije i na tržištu istraživanja u Hrvatskoj, uz domaće agencije, prisutne su i podružnice velikih svjetskih igrača. Na taj se način svim zainteresiranim klijentima može pružiti cjelovita usluga (kako u smislu metodološkog pristupa, tako i teritorijalno – u Hrvatskoj ili za neko drugo šire područje, sukladno potrebi određenog klijenta).

Pojmovnik istraživačkih termina Radi što boljeg razumijevanja istraživačke industrije i njihovih djelatnosti, donosimo vam kratki pojmovnik s definicijama najčešćih istraživačkih termina. AD HOC ISTRAŽIVANJE – tzv. prilagođeno istraživanje usredotočeno na konkretan marketinški problem CAPI – kratica za Computer Assisted Personal Interview – osobni intervju pri kojem anketar za ispunjavanje upitnika koristi prijenosno računalo CATI – kratica za Computer Assisted Telephone Interview – telefonski intervju u kojem se odgovori unose neposredno u računalo čime se pospješuje postupak anketiranja DESK RESEARCH – pregled, analiza i usporedba podataka već objavljenih istraživanja FOKUS GRUPA – osobni intervju koji se simultano provodi između malog broja pojedinaca (grupna diskusija između sudionika) MISTERY SHOPPING – popularan oblik istraživanja koji se koristi pri utvrđivanju kvalitete usluge. Tajanstveni kupac, koji se prethodno educira, vrši ulogu kupca i zatim pripremi izvještaj o uslugama na osnovu unaprijed postavljenih kriterija. NADREPREZENTIRANJE – tzv. Booster Samples – koristi se za postizanje većeg uzorka određene skupine ljudi nego što bi to omogućilo reprezentativno uzorkovanje. Obično se koristi za specifične skupine respondenata (npr. top menadžeri). OMNIBUS ISTRAŽIVANJE – prilagođeno kvantitativno istraživanje gdje više naručitelja dijeli jedan upitnik (telefonsko ili osobno anketiranje). Omogućuje se dosezanje velikog uzorka, posebice ako se radi o manjem broju pitanja. PANEL – fiksan uzorak ispitanika ili trgovina izabranih da sudjeluju u istraživačkom projektu, koji prikazuje periodičnost njihovog poznavanja, mišljenja i aktivnosti POST TEST – studija odaziva ispitanika po završetku oglašivačkih kampanji u medijima PREDAKCIJSKI TEST – korištenje upitnika kao probne verzije u maloj pilot-studiji da bi se odredio način na koji upitnik funkcionira RATING – postotak skupine u populaciji koja u danom trenutku konzumira medij ROI – općenito se odnosi na oglašivača koji pokušava dosegnuti povrat sredstava uloženih u oglašavanje u medijima SEGMENTACIJA – podjela tržišta na segmente koji se klasificiraju s obzirom na karakteristike korisnika, potrebe ili prednosti proizvoda SEGMENT KUPACA – skupine kupaca na tržištu za koje su značajne neke sličnosti u npr. spolu, primanjima, stilu života, navikama u kupovini SHARE OF VOICE – postotak oglašavanja jedne robne marke u kategoriji određene skupine robnih marki, a odnosi se na udio ulaganja u medije TRACKING STUDY – istraživanje kojim se prati učinak marketinških aktivnosti na robnu marku i tržište. Izvodi se u intervalima ili kontinuirano, a obično mjeri poznavanje robne marke, namjeru kupovanja, poznavanje oglasnih poruka itd. INCENTIVE – pri korištenju dugačkih upitnika ili fokus grupa, ispitanicima se daje “poklon” kao naknada za vrijeme utrošeno za sudjelovanju u istraživanju

MEMRB: Agencija specijalizirana za panel istraživanja

MEMRB je međunarodna agencija za istraživanje tržišta sa sjedištem na Cipru, a trenutno posluje u 32 zemlje i zapošljava oko 2700 ljudi.

Agencija kao svoju užu specijalnost nudi panel istraživanja, ali i sve vrste prilagođenih istraživanja.

U partnerskom odnosu s klijentom, agencija MEMRB pomaže pri definiranju problema, predlaže najbolji alat mjerenja te obavještava o potencijalima tržišta i eventualnim promjenama trenda na tržištu.

OSNUTAK AGENCIJE: 2000. godine

USLUGE: Panel istraživanja i sve vrste prilagođenih istraživanja (na potrošačima, kupcima, trgovačkim lancima)

BROJ ZAPOSLENIH: 50

DIREKTOR: Manuela Jakša

SJEDIŠTE: Radnička cesta 47, Zagreb

VLASNIŠTVO: Međunarodni lanac

GLAVNI KLIJENTI: Coca-Cola, Podravka, Mars, Kraft, Henkel…

Hrvati redovite kavopije

Čak 80% odraslih građana Hrvatske konzumira neku vrstu kave i to barem jednom dnevno

Izgleda da se u doba krize Hrvati ne odriču kave tako lako budući da ona pokazuje istu razinu prodaje kao i prošle godine. Prema agenciji MEMRB u zadnjih 12 mjeseci potrošeno je 10,6 milijuna kilograma kave što ukupno iznosi oko 791 milijun kuna.

U kojoj mjeri će se rast cijene sirove kave koji u posljednjih devet mjeseci iznosi čak 45% odraziti na cijene u maloprodaji, a time i na potrošačke navike ostaje za vidjeti u narednom periodu.

Ipak sudeći prema rezultatima istraživanja magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal provedenom tijekom srpnja, na nacionalno reprezentativnom uzorku od 407 ispitanika, najavljena poskupljena teško da će donijeti znatnije promjene i pokolebati domaće potrošače na odricanje tog napitka u kojem svakodnevno uživaju.

Naime 80% odraslih građana Hrvatske konzumira neku vrstu kave i to barem jednom dnevno. Manji postotak pije kavu više od dva puta dnevno, a vrlo mali broj konzumenata ne pije kavu redovito.

Najviše se pije turska kava (70%), slijede instant kava (15%) te kapućino (12%). Beskofeinsku i ledenu kavu pije vrlo mali postotak konzumenata.

Najčešće konzumirane marke su Franck (47%), Nescafe (16%) i Glorija (12%).

Gotovo svi konzumenti kavu piju kod kuće (94%), trećina konzumenata pije kavu i u kafićima (36%), a četvrtina još i u gostima (24%).

Istraživanje je provedeno tijekom srpnja 2010. na reprezentativnom uzorku od 407 građana.

Sladoled – Ljetna slastica po komadu ili na litre

Sladoled je nužno je razdvojiti na impulsni i obiteljski  jer se ta dva segmenta u potpunosti različito ponašaju

Iako se prodaje i konzumira tokom čitave godine sladoled je prvenstveno ljetna slastica i spada u sezonsku kategoriju proizvoda jer s početkom ljetnog vremena povećava svoju količinsku prodaju čak i do 400%.

MEMRB u kategoriju sladoleda popisuje sladolede, sladoledne torte (ali bez biskvita), sladolede za ugostiteljske objekte (popularne kadice), kesten pire i šlag. Za ovu kategoriju proizvoda važno je napomenuti da MEMRB uzima podatke o nabavi, a ne o prodaji (iz trgovina koje popisuju ručno). Razlog je čisto metodološke naravi – otvoreni hladnjaci prilikom brojanja proizvoda mogli bi dovesti do otapanja proizvoda, što svakako nije opcija.

Osim njegove sezonalnosti,  ono što najprije upada u oči jest razlika između nabave u litrama i nabave u komadima što je i logično zbog toga što jedna kadica sadrži količina za popriličan broj korneta ili štapića. Ako uspoređujemo te dvije mjere vidljivo je da u nabavi u komadima impulsni sladoledi (sladoledi na štapićima, kornetima, prutićima…) nose 82 % udjela, obiteljska pakiranja (kadice) nešto više od 17 %, dok sladoledi za ugostiteljstva imaju 0,1% nabave u komadima. Situacija je nešto drugačija s nabavom u litrama, što je posve logično. Tu najveći udio imaju obiteljska pakiranja – 72 %, te impulsni sladoledi s 26% udjela dok su sladoledi za ugostiteljstvo prisutni s nešto manje od 2% udjela. Važno je istaknuti da veliki formati trgovina (hipermarketi, supermarketi) drže polovinu nabave čitave kategorije sladoleda.

Analiza je napravljena, dakle, na komadnoj nabavi koja za sladoled u maloprodaji daje puno objektivniju sliku.

Kada isključimo kadice, sladoledi i dalje u sebi skrivaju trikove na koje treba misliti prilikom rada s podacima. Nužno ih je razdvojiti na impulsne i obiteljske  jer se ta dva segmenta u potpunosti različito ponašaju pa kako proizvođači imaju različite strategije za svaki od njih, stoga ih tako treba i promatrati kada se bavimo bilo kakvim pregledom tržišta. Usporedba komadne nabave impulsnih i obiteljskih pakiranja sladoleda pokazuju različitu važnost pojedinih kanala za svaki od tih proizvoda.
Impulsi se ravnomjerno prodaju kroz hipermarkete, supermarkete, velike i male trgovine i nešto manje kroz benzinske postaje, dok su glavni kanal za obiteljska pakiranja  veliki formati (hipermarketi i supermarketi) koji nose 58% ukupnih količina. Velike trgovine slijede velike formate, dok su male trgovine nešto manje važne.

Kao što je već gore navedeno u kategoriju sladoleda ubrajaju se i šlag te kesten pire. Zanimjlivo je da su ta dva proizvoda izrazito „ zimski proiozvodi“ budući da im se u tom periodu udio količinske nabave unutar čitave kategorije povećava i za 10%, stoga važno je u tom periodu biti na prodajnom mjestu s dostatnom zalihom proizvoda.

Vodeći proizvođač na tržištu bez premca je Ledo koji uz pojednine privatne marke dominira gotovo čitavim tržištem u sva tri segmenta.

Kategoriju analizirala:
Tatjana Kovačević

Blitz intervju s tržišnim liderom kategorije – Ledo d.d. —————————– Recite nam nešto više o ponudi vaših proizvoda, koja su pakiranja i vrste najpopularnije? Ledo d.d. svojim potrošačima nudi široku i raznovrsnu paletu proizvoda: sladolede na štapiću u različitim oblicima i veličinama, kornete u 2 različite veličine, čašice, obiteljska pakiranja različitih veličina, sladoled na kuglice za ugostiteljstvo…Svake godine na tržište lansiramo velik broj novih proizvoda, novih oblika i okusa. Teško je reći koji su proizvodi najpopularniji jer svaki od njih zadovoljava različitu potrebu i ima svoje lojalne potrošače. Koji je vaš udio na tržištu u ovoj kategoriji? Prema podacima istraživačke kuće MEMRB, Ledov tržišni udio u kategoriji sladoleda u 2009. godini bio je čak 91%. Koji su razlozi uspjeha vaših proizvoda na tržištu? Puno je razloga za dugogodišnji uspjeh Ledovih sladoleda. U prvom redu to je kvaliteta samih proizvoda, tj. receptura, snaga Ledo branda, ali i tradicija i know-how proizvodnje, distribucije i prodaje proizvoda. Konstantno istraživanje tržišta, inovativnost, praćenje i predviđanje preferencija potrošača, kao i provođenje pažljivo planiranih marketinških akcija i kampanja također su bitan faktor Ledovog tržišnog uspjeha. Koje su novosti u kategoriji, planirate li skoro određene marketinške akcije? Ledo svake godine na tržište lansira velik broj novih proizvoda za sve uzraste i preferencije. Inovativnost i fleksibilnost jedan je od ponosa naše kompanije. Marketinške akcije vezane su za sve naše proizvode, a posebnim kampanjama podržavamo strateški važne brandove. Samo u 2009. godini Ledo je emitirao desetak cjelovitih promotivnih kampanja za sladoled. I ove godine planiraju se slične aktivnosti.

Mlijeko – udio trajnog mlijeka veći od 70%

Ova kategorija obuhvaća sve vrste mlijeka, svježa i trajna, bez obzira na okus, dodatke ili vrstu mlijeka. Proizvodi tipa Milk shake i Ice Coffee ne ulaze u ovu kategoriju.

Važno je napomenuti da u praćenju ove kategorije nije uključena veleprodaja, institucionalna prodaja i cash&carry.

U proteklih 12 mjeseci (zaključno sa srpnjom 2009.) MEMRB procjenjuje da je kroz kanale maloprodaje prodano  203 milijuna litara mlijeka, čime je ostvarena vrijednosna prodaja od 1,2 milijardi kuna.

Kategorija mlijeka može se podjeliti na dva glavna segmenta svježe mlijeko i trajno mlijeko, a onda se oni još mogu podjeliti s ozbirom da li su mlijeka obična, funkcionalna, s okusom …
Uzimajući u obzir cijelu kategoriju mlijeka, na obično mlijeko odlazi više od 90% cijele kategorije, na funkcionalna mlijeka 5%, na mlijeka s okusom manje od 2%, dok je udio biljnih mlijeka zanemariv (0,3%).

Zanimljivo je da se mlijeko gotovo pojednako prodaju u svim kanalima. Iznimka su hipermarketi koji prodaju nešto više mlijeka (32%) od drugih kanala.

Svježe mlijeko drži 27 % tržišnog udjela sa svoja dva podsegmenta – svježe obično mlijeko i svježe funkcionalno mlijeko. Gotovo cijeli segment svježeg mlijeka drži obično svježe mlijeko ( 90% količinske prodaje). Vodeći proizvođači u ovom segmentu jesu Vindija i Dukat.

Trajno mlijeko drži više od 70 % količinskog udjela. Udio trajnog mlijeka je iz godine u godinu rastao. U tri godine tržišni udio trajnog mlijeka je narastao za više od 10 %.
Trajno mlijeko ima nekoliko podsegmenata: obično trajno mlijeko, funkcionalno trajno mlijeko, mlijeko s okusom, biljno mlijeko. Kako je za očekivati obično trajno mlijeko je najveći podsegment. Vodeći proizvođači u ovom segmentu jesu Dukat, Vindija, Meggle te privatne marke koje su dosta jake.

Analizirajući mlijeko po postotku masnoće, tijekom godina najviše se kupuje mlijeko od 2 do 3% mliječne masti. Prodaja mlijeka s postotkom mliječne masti do 1% iz godine u godinu pada.

Kategoriju analizirala: Tatjana Kovačević,

Next Page »