Ikea ostvarila rekordnu neto dobit zahvaljujući štedljivim kupcima

Najveći lanac trgovina namještajem u svijetu, švedska grupa IKEA izvijestila je da je u prošloj poslovnoj godini ostvarila rekordnu neto dobit zahvaljujući snažnoj prodaji koju je podupirala ekonomičnost kupaca u uvjetima recesije.

U 12-mjesečnom razdoblju zaključno s kolovozom 2012. neto dobit švedske tvrtke poznate širom svijeta po jeftinom namještaju koji kupci sami sklapaju dosegnula je rekordne 3,2 milijarde eura i porasla je za osam posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

U kompaniji ističu da su relativno otporni na razdoblja pada gospodarskih aktivnosti budući da se u takvim uvjetima štedljivi kupci obično okreću jeftinijim proizvodima.

“Kupci sve više razmišljaju o odnosu cijene i kvalitete pa je IKEA za njih dobra odluka”, stoji u godišnjem izvješću švedske kompanije.

Operativna dobit smanjila se pak tri posto, na 3,5 milijardi eura, budući da je grupa proteklih godina ustrajala u strategiji smanjivanja cijena za krajnje potrošače usprkos višim cijenama sirovina i većim zalihama.

Švedska tvrtka počela je objavljivati poslovna izvješća tek unatrag nekoliko godina.

U razgovoru za Reuters izvršni direktor Mikael Ohlsson kazao je da je IKEA protekle godine odlučila držati veće zalihe no što je uobičajeno kako bi poboljšala dostupnost proizvoda u trgovinama.

Prihodi su porasli 9,5 posto, na rekordnih 27,6 milijardi eura, pri čemu na trgovine otvorene godinu dana i više otpada 4,6 posto tog povećanja iskazano u lokalnim valutama. Grupa je povećala udjele u svim tržištima na kojima je prisutna.

Ohlson ističe da je kompanija proteklih godina bilježila prilično stabilan rast prodaje u krizom pogođenoj Europi, na koju otpada većina njezina poslovanja.

Po njegovoj će procjeni prihodi u sljedećih nekoliko godina rasti oko pet posto godišnje. “Na toj smo razini protekle tri do četiri godine. Čini se da u aktualnoj ekonomskoj klimi sklonost kupaca ekonomičnosti u kombinaciji s našim snižavanjem cijena omogućuje kompaniji da ih poveća oko pet posto.”

U tekućoj fiskalnoj godini IKEA će otvoriti pet do šest trgovina namještajem na tržištima na kojima je već prisutna. U protekloj poslovnoj godini otvorila ih je jedanaest.

Prošle je godine švedska tvrtka najavila da namjerava ubrzati tempo otvaranja novih trgovina na 25 godišnje, pri čemu se Ohlsson nada da će to ostvariti do 2015. Planiraju također udvostručiti prodaju do 2020.

Njemačka je najveće IKEA-ino tržište. Na drugom su mjestu Sjedinjene Države. Ohlsson ističe da se kompanija uskoro namjerava proširiti na Hrvatsku, Srbiju, Južnu Koreju i Indiju.

Ikea s rekordnom dobiti

Neto dobit iznosila je 3,2 milijarde dolara, što je rast od 8 posto

Najveći lanac trgovina namještajem u svijetu, švedska grupa IKEA, izvijestila je u srijedu da je u prošloj poslovnoj godini ostvarila rekordnu neto dobit zahvaljujući snažnoj prodaji koju je podupirala ekonomičnost kupaca u uvjetima recesije.

U 12-mjesečnom razdoblju zaključno s kolovozom 2012. neto dobit švedske tvrtke poznate širom svijeta po jeftinom namještaju koji kupci sami sklapaju dosegnula je rekordne 3,2 milijarde eura i porasla je za 8 posto u odnosu na prethodnu poslovnu godinu.

U kompaniji ističu da su relativno otporni na razdoblja pada gospodarskih aktivnosti budući da se u takvim uvjetima štedljivi kupci obično okreću jeftinijim proizvodima.

“Kupci sve više razmišljaju o odnosu cijene i kvalitete pa je IKEA za njih dobra odluka”, stoji u godišnjem izvješću švedske kompanije.

Operativna dobit smanjila se pak 3 posto, na 3,5 milijardi eura, budući da je grupa proteklih godina ustrajala u strategiji smanjivanja cijena za krajnje potrošače usprkos višim cijenama sirovina i većim zalihama.

Švedska tvrtka počela je objavljivati poslovna izvješća tek unatrag nekoliko godina.

U razgovoru za Reuters izvršni direktor Mikael Ohlsson kazao je da je IKEA protekle godine odlučila držati veće zalihe no što je uobičajeno kako bi poboljšala dostupnost proizvoda u trgovinama.

Prihodi su porasli 9,5 posto, na rekordnih 27,6 milijardi eura, pri čemu na trgovine otvorene godinu dana i više otpada 4,6 posto tog povećanja iskazano u lokalnim valutama. Grupa je povećala udjele u svim tržištima na kojima je prisutna.

Ohlson ističe da je kompanija proteklih godina bilježila prilično stabilan rast prodaje u krizom pogođenoj Europi, na koju otpada većina njezina poslovanja.

Po njegovoj će procjeni prihodi u sljedećih nekoliko godina rasti oko 5 posto godišnje. “Na toj smo razini protekle tri do četiri godine. Čini se da u aktualnoj ekonomskoj klimi sklonost kupaca ekonomičnosti u kombinaciji s našim snižavanjem cijena omogućuje kompaniji da ih poveća oko pet posto.”

U tekućoj fiskalnoj godini IKEA će otvoriti pet do šest trgovina namještajem na tržištima na kojima je već prisutna. U protekloj poslovnoj godini otvorila ih je 11.

Prošle je godine švedska tvrtka najavila da namjerava ubrzati tempo otvaranja novih trgovina na 25 godišnje, pri čemu se Ohlsson nada da će to ostvariti do 2015. Planiraju također udvostručiti prodaju do 2020.

Njemačka je najveće IKEA-ino tržište. Na drugom su mjestu Sjedinjene Države. Ohlsson ističe da se kompanija uskoro namjerava proširiti na Hrvatsku, Srbiju, Južnu Koreju i Indiju. (H)

Ikea udvostručuje tempo otvaranja novih trgovina

Švedski lanac trgovina namještajem Ikea može se pohvaliti snažnim financijama unatoč gospodarskoj krizi i više će nego udvostručiti tempo otvaranja novih trgovina, kazali su njegovi čelnici u utorak u razgovoru za jedan švedski list.

“Zahvaljujući vrlo jakim financijama možemo po potrebi ulagati značajne iznose, čak i u općenito teškim vremenima”, kazao je u intervjuu za financijski dnevnik Dagens Industri predsjednik uprave krovne tvrtke Ingka Holding koja obuhvaća sve dijelove poslovanja Ikee.

“Do 2020. želimo gotovo udvostručiti broj Ikeinih trgovina”, precizirao je Goeran Grosskopf.

Prema Dagens Industriju, Ikea planira do 2020. graditi 20 do 25 novih trgovina godišnje, u odnosu na dosadašnjih šest do 10.

Očekuje se da će se time širom svijeta otvoriti deseci tisuća novih radnih mjesta.

“Smatramo da naše putovanje tek počinje. Vidimo ogroman potencijal za rast, kako na postojećim tako i na novim tržištima”, rekao je izvršni direktor Ikee Mikael Ohlsson.

“Rasli smo brže nego što se očekivalo i kontinuirano povećavamo tržišni udio. Naši podaci (za fiskalnu godinu 2011-2012.) još nisu gotovi, ali preliminarno možemo reći da su prihodi porasli oko sedam posto”, dodao je Ohlsson.

Po procjenama Dagens Industrija, prihodi u fiskalnoj godini od rujna 2011. do kolovoza 2012. trebali bi iznositi oko 26,4 milijarde eura.

Ikea ima 297 trgovina u 26 zemalja širom svijeta i oko 655 milijuna kupaca godišnje. Njezini se katalozi tiskaju u 211 milijuna primjeraka na 29 svjetskih jezika. (H)

IKEA će u Hrvatskoj biti jeftinija nego u Austriji

Grube procjene govore da Hrvati u IKEA-i troše nekoliko desetaka milijuna eura na godinu, najviše u Grazu, ali i u ostalim IKEA-inim prodavaonicama u Italiji i Mađarskoj

Sada je poprilično sigurno. IKEA će, nakon nekoliko godina natezanja, a na radost mnogih potrošača do kraja iduće godine otvoriti vrata prve prodavaonice u Hrvatskoj.

Švedski i najpoznatiji lanac pokućstva u Europi omiljen je i prepoznat u dobrom dijelu svijeta zbog kvalitete, moderna dizajna ali i pristupačnih cijena.

Tvrtku, inače, odlikuje i usmjerenost na ekološko i društveno odgovorno poslovanje. IKEA nije nepoznata hrvatskim kupcima koji su i dosad kupovali u mnogim njenim prodavaonicama.

Cijene u hrvatskoj IKEA-i mogle bi, na radost svih potrošača, biti nešto niže nego u susjednoj Austriji, pa više neće biti potrebe za prekograničnom kupnjom, na koju su se posljednjih dvadesetak godina odlučivali mnogi hrvatski kupci. Iz IKEA-e naime jamče da će cijene biti iste kao u Austriji, te da će ih pokušati čak i malo sniziti.

Cilj da se do kraja 2013. godine otvori prva “hrvatska” IKEA je primaran, kaže za Vjesnik IKEA-in menadžer za odnose s javnošću u Hrvatskoj Igor Štefanac i pojašnjava da se upravo zbog te činjenice, projekt trgovačkog središta koji je trebao biti spojen s IKEA-inom robnom kućom, odgođen za poslije 2015. godine kada bi se ponovno trebalo analizirati tržište i odlučiti o njegovoj gradnji.

“U kontekstu investicije, to znači da ćemo s gradnjom IKEA-ine robne kuće u 2013. godini zaokružiti investiciju na 100 milijuna eura, dok bi se poslije 2015., ovisno o odluci o trgovačkom središtu, mogao realizirati ostatak od 150 milijuna eura”, kaže Štefanac. Inače, robna kuća će biti velika četrdeset tisuća četvornih metara i imat će asortiman od 9500 proizvoda.

Na pitanje postoji li procjena koliko su Hrvati dosad kupovali u IKEA-inim prodavaonicama, Štefanac pojašnjava da neke grube procjene govore “kako bi se moglo govoriti o razini nekoliko desetaka milijuna eura na godinu”. Ono što je sigurno, nastavlja, jest to kako Hrvati kupuju dosta, ponajprije u IKEA-inoj robnoj kući u Grazu, ali i ostalim robnim kućama u susjedstvu (Italija, Mađarska).

Inače, IKEA-ina je investicija dobila podršku i premijera Zorana Milanovića, koji je ovih dana razgovarao s predstavnicima tvrtke u Banskim dvorima. Tada je Milanović dao punu potporu IKEA-inim planovima za Hrvatsku i poručio da će Vlada pomagati, sukladno svojim ovlastima i mogućnostima, u cilju ostvarenja te važne investicije, koja će otvoriti nova radna mjesta i pružiti široke mogućnosti suradnje lokalnoj industriji.

Tom je prigodom IKEA-in glavni izvršni direktor Mikael Ohlsson nedvojbeno je potvrdio da IKEA namjerava razvijati poslovanje u Hrvatskoj ne samo u Zagrebu nego i u Splitu i Rijeci.

Do kraja 2013. Hrvatska bi trebala dobiti prvu robnu kuću u Zagrebu, a potom još dvije velike prodavaonice. Za početak će se zaposliti između 250 do 300 radnika. Neposredno će dolazak IKEA-e otvoriti prostor za dodatna radna mjesta i povećanje prometa u tvrtkama dobavljačima.

IKEA-in menadžer za odnose s javnošću u Hrvatskoj Igor Štefanac izjavio je kako pored Tvina iz Virovitice, s kojim IKEA surađuje već 30 godina, i Feroplasta iz Buja, traže i druge dobavljače u Hrvatskoj.

“Dakle, IKEA proizvodi koje Tvin za nas proizvodi, već su 30 godina u IKEA-inim robnim kućama diljem svijeta. Proizvodi koje Feroplast proizvodi za nas od jeseni prošle godine već su na policama naših robnih kuća od Rusije, Kine, Amerike, pa sve do Australije. Dugoročno vidimo prigodu da proširimo suradnju, da uključimo još domaćih dobavljača”, ističe Štefanac.

Inače, IKEA oko 15 posto asortimana proizvodi u vlastitim pogonima, a više od 1000 dobavljača iz svijeta proizvodi ostatak. “Kada govorimo o IKEA-inim robnim kućama u Hrvatskoj, ponajprije o onoj prvoj u Zagrebu, kada bi se danas otvorila, onda bi 63 posto svih proizvoda imalo zemlju podrijetla neku od europskih zemalja, 33 posto bi bilo iz Rusije, Azije i Australije te 4 posto iz Sjeverne Amerike”, kaže Štefanac.

IKEA Hrvatska ne namjerava stati na prodavaonici u Zagrebu. Nove možemo očekivati u Splitu i Rijeci. Tako, kad je u pitanju dugoročna strategija razvoja IKEA-e u Hrvatskoj, Štefanec kaže da su u Splitu trenutačno u potrazi za odgovarajućom lokacijom, dok je Rijeka još na razini ideje. “Tek kada budemo imali potpisane ugovore o kupnji zemljišta, moći ćemo javnost obavijestiti”, pojašnjava.

No osim plana za nastavak ulaganja u Hrvatskoj, prva IKEA-ina kuća u Hrvatskoj važna je za nastavak širenja u susjedne zemlje. Tako je ovih dana švedski veleposlanik u Hrvatskoj Fredrik Vahlquist istaknuo da je riječ o regionalno važnom projektu, jer će to biti prva robna kuća pokućstva u cijeloj regiji te je naglasio da IKEA namjerava nastaviti ulaganja u Hrvatskoj. Menadžer za odnose s javnošću u Hrvatskoj Štefanec kaže da planiraju otvoriti robnu kuću u Ljubljani, te nekoliko robnih kuća i u Srbiji.

No kada se otvori prva hrvatska IKEA, očekuje se osjetan promet zahvaljujući kupcima iz susjednih zemalja. “Naša su nadanja da će osim kupaca iz Zagreba, njegove bliže okolice, pa i iz ostatka Hrvatske, našoj robnoj kući primarno gravitirati i kupci iz susjedne Slovenije te Bosne i Hercegovine”, zaključuje Štefanac.

Godišnja zarada – 24,7 milijardi eura Potkraj je siječnja švedski proizvođač namještaja IKEA izvijestio o snažnu skoku neto dobiti u 2011., zahvaljujući rastu prodaje i povećanju udjela na većini tržišta, najavljujući velika ulaganja u tekućoj fiskalnoj godini. Najveći lanac prodavaonica pokućstvom u svijetu obiteljska je tvrtka i tek je nedavno počeo objavljivati redovitija poslovna izvješća. U godišnjem izvješću za 2011. objavio je da mu je neto dobit u prošloj fiskalnoj godini, koja je trajala od rujna 2010. do kolovoza 2011. porasla 10,3 posto, na 2,97 milijardi eura. Prihodi od prodaje na svjetskoj su se razini povisili 6,9 posto, na 24,7 milijardi eura, izvijestila je IKEA i dodala da je “prodaja porasla u gotovo svim zemljama, a najveći smo rast zabilježili u Rusiji, Kini i Poljskoj”. Izvršni direktor Mikael Ohlsson je tada izjavio da su povećali udjele na manje-više svim tržištima. Na europskom je tržištu kompanija ostvarila 79 posto ukupnih prihoda od prodaje, u Sjevernoj Americi 14 posto, a ostatak u Rusiji, Aziji i Australiji. “Unatoč poskupljenju mnogih sirovina snizili smo cijene za svoje kupce za 2,6 posto i istodobno poboljšali kvalitetu naših proizvoda”, kazao je Ohlsson u obrazloženju snažnih poslovnih rezultata. “Kompanija zapravo tako dobro posluje da u 2012. planiramo ulaganja u visini tri milijarde eura u prodavaonice, tvornice i prodajne centre, ali i u širenje naših farmi vjetroelektrana i solarnih izvora energije”, rekao je tada financijski direktor Soeren Hansen. Da su rezultati dobri svjedoči i to što je u prošloj fiskalnoj godini IKEA je otvorila sedam novih prodavaonica u sedam zemalja i na kraju kolovoza 2011. imala je ukupno 287 prodajnih mjesta u 26 zemalja svijeta. Tvrtka je u fiskalnoj 2011. zaposlila 4000 novih djelatnika, čime je njihov ukupni broj porastao na 131 tisuću.

Otpor lokalnih vlasti IKEA-in je dolazak najavljen prije tri godine, ali nije bilo jednostavno. Realizaciji je investicije postavljen niz zapreka, koji su odgađali otvorenje centra zamišljenog kao središte za cijelu regiju. Najveća su prepreka bile pristupne ceste, jer je na lokaciji u Rugvici bilo nemoguće osigurati kvalitetnu infrastrukturu bez izmještanja naplatnih kućica na naplatnoj postaji Ivanja Rijeka. Naime, IKEA je naišla na otpor lokalnih vlasti, koji su pokušali ukloniti i u bivšoj vladi. Problem je bilo i izdavanje građevinske dozvole, koja je mjesecima ležala u ladicama. Ipak, sredinom siječnja napokon su krenuli pripremni radovi te je zatražena građevinska dozvola za rekonstrukciju i dogradnju čvora Ivanja Reka, a u HAC-u su uvjereni da će se radovi završiti u drugoj polovici 2013. Ukupna vrijednost projekta procijenjena je na 125 milijuna kuna. Švedska kompanija gradnju će sufinancirati sa 100 milijuna kuna, dok će HAC izdvojiti preostalih 25 milijuna kuna. U siječnju su napokon počeli pripremni radovi. Počelo je premještanje melioracijskog kanala sa središnjeg zemljišta na njegov rub, a HAC je u fazi izbora izvođača radova za izmještanje naplatnih kućica s naplatne postaje Ivanja Reka te je zatražena građevinska dozvola za rekonstrukciju i dogradnju čvora Ivanja Reka. (Vjesnik)

Ikea: Pet robnih kuća u Srbiji, prva se otvara 2013.

Švedska tvrtka za proizvodnju namještaja “IKEA” namjerava otvoriti pet robnih kuća u Srbiji i spremna je, ako uspije dobiti sve potrebne dozvole, prvu robnu kuću otvoriti krajem 2013., priopćio je u četvrtak ured srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, nakon njegova susreta s glavnim izvršnim direktorom IKEA-e Mikaelom Ohlssonom.

U priopćenju se navodi kako IKEA dugoročno planira otvoriti pet robnih kuća u Srbiji, od čega dvije u Beogradu i po jednu u Novom Sadu, Nišu i središnjoj Srbiji.

U razgovoru s Tadićem, Ohlsson je potvrdio odlučnost u razvoju daljnjeg poslovanja na srpskom tržištu.

Također je naglasio da vidi veliki potencijal u proširivanju suradnje s lokalnim dobavljačima u Srbiji.

Tadić je izrazio punu potporu planovima IKEA-a u Srbiji, jer je, kako je rekao, riječ o važnoj investiciji koja će otvoriti nova radna mjesta i pružiti široke mogućnosti razvitka srbijanske industrije. (H)

Next Page »