Trgovačke udruge: Ultra Gros

Nakon što je kao odgovor na ulazak strane konkurencije 2001. osnovana Ultra grupa, četiri godine kasnije sklapanjem ugovora između Ultra grupe d.o.o. iz Zagreba i Unigrossa d.o.o. iz Pazina stvoren je Ultra gros – udruženje hrvatskih trgovačkih kuća.

Da je udruživanje bilo ispravna strategija pokazuju i podaci o rastu prometa grupacije koji je u 2013. premašio 3,2 milijarde kuna.

Članice pokrivaju značajan broj županija pa se tako Valalta, Duravit i Lavor nalaze u Istarskoj, Jadranka, Kvarner Punat i Jeruzalem u Primorsko-goranskoj, Sonik u Zadarskoj, Djelo u Šibensko-kninskoj, a Victa i Ribola u Splitsko-dalmatinskoj županiji.

U središnjoj Hrvatskoj Diona, Prehrana, Union i Vrutak pokrivaju Zagrebačku, Strahinjčica i Trgocentar Krapinsko-zagorsku, TP Varaždin i Trgonom Varaždinsku, PPK Bjelovar Bjelovarsko-bilogorsku, a Lonia i Mlin i Pekare Sisačko-moslavačku županiju.

Članstvom u Ultra grosu sve članice ostvaruju čitav niz pogodnosti: osiguranje boljih uvjeta nabave robe, suradnja kod zajedničkih marketinških aktivnosti, razvoj proizvoda privatne robne marke, međusobna suradnja kroz kupovinu i prodaju robe, uvođenje kvalitetnih informacijskih sustava, obuka zaposlenika i dr.

Ultra gros mijenja ime u Ultra

Udruženje hrvatskih trgovačkih kuća Ultra gros, koje na tržištu posluje već 12 godina, promijenilo je naziv u Ultra, a u tijeku je i izrada novog vizualnog identiteta, priopćeno je iz Udruženja.

Glavni razlog promjene je povećanje prepoznatljivosti trgovina pri čemu će članice udruženja u komunikaciji upotrebljavati prefiks Ultra ispred imena poduzeća.

“Znak Ultra, pod kojim će se voditi bitka za opstanak hrvatske trgovine i hrvatskih proizvođača u Europskoj uniji, prvi su ponijeli dalmatinski trgovački lanci Djelo iz Šibenika, Ribola iz Kaštela, Sonik iz Zadra i Victa iz Splita te zagorski trgovački lanac Trgocentar iz Zaboka, a u narednim mjesecima uz svoje će ga ime istaknuti i ostalih 16 članica Ultre”, ističe se u priopćenju.

Usporedno sa stavljanjem znaka Ultra kreće i primjena novog vizualnog identiteta. Prvi koraci već su napravljeni u Dalmaciji s izdavanjem kataloga i uređenjem vanjskog izgleda prodavaonica, a u Zagorju sa svjetlećim reklamama. Pritom se navodi kako će se prilagodba nastaviti u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj kao i u dijelu unutrašnjosti, a cilj je da cjelokupna grupacija bude prepoznata na taj način.

Ovaj poslovni potez u udruženju tumače kao odgovor hrvatskih trgovačkih kuća na inozemnu konkurenciju ističući svoju opredijeljenost prema domaćoj proizvodnji s posebnim naglaskom na podršku lokalnim proizvođačima i njihovim proizvodima.

“Želja nam je kupcima pružiti iskustvo kupovine u lokalnoj trgovini, jedinstveno na područjima djelovanja naših članica. Članice ostaju najbolji susjed, s novim imenom, a u prodavaonicama Ultre će se i dalje moći pronaći svi poznati hrvatski proizvodi, uz poseban naglasak na proizvode lokalnih proizvođača jer želimo ostati hrvatska kuća i biti tako prepoznati u EU. Vjerujemo da će nam kupci i dalje poklanjati svoje povjerenje i da će ime Ultra prepoznavati kao nacionalno ime za kupovinu u domaćoj trgovini”, izjavili su iz Uprave Ultre.

Sukladno ovim promjenama Ultra se od sada može pronaći u gradovima i regijama: Zagreb (Prehrana, Union, Vrutak), Unutrašnja Hrvatska (Lonia, Mlin i pekare, PPK Bjelovar, Strahinjčica, TP Varaždin, Trgocentar Zabok, Trgonom), Istra i Kvarner (Duravit, Jadranka trgovina, Jeruzalem, Kvarner Punat, La-vor, Puljanka, Valalta) i Dalmacija (Djelo, Ribola, Sonic, Victa).

Mlin i pekare: Zaštitni znak grada Siska

Mlin i pekare d.o.o., tvrtka od posebnog značaja za grad Sisak i Sisačko-moslavačku županiju, ove godine obilježava 65 godina poslovanja.

Osnovana davne 1947. godine prolazi kroz više različitih organizacijskih oblika i promjena, a najveća se dogodila 2001. godine ulaskom tvrtke Plodinec d.o.o. iz Velike Gorice u većinsko vlasništvo kada kreće modernizacija i značajniji razvoj proizvodnog i prodajnog programa.

Maloprodajna mreža Mlin i pekare danas zapošljava 670 radnika i broji 145 prodajnih mjesta pretežito na području Sisačko-moslavačke, zatim Zagrebačke, Požeško-slavonske, Bjelovarsko-bilogorske i Karlovačke županije.

U sklopu tvrtke također se nalazi više proizvodnih sektora koji su podijeljeni u poslovne jedinice Silos, Mlin i Pekaru.

Središnja Hrvatska: Žila kucavica Hrvatske

Središnja regija je područje koje postavlja tempo razvoja ostatku Hrvatske, bilo da je riječ o industriji, poljoprivredi, prometu ili trgovini, a ni turizam nije zanemaren

Središnja Hrvatska dio je peripanonskog prostora i težište je naseljenosti i gospodarskog razvoja Hrvatske. U ovoj analizi koncentrirat ćemo se na četiri županije: Bjelovarsko-bilogorsku, Sisačko-moslavačku, Karlovačku i Zagrebačku županiju.

Zemljopisno, povijesno i gospodarski u ovu se regiju ubraja i područje Hrvatskoga zagorja, Međimurja i gornje Podravine, ali taj ćemo dio Hrvatske predstaviti zasebno u jednom od narednih priloga. Četiri promatrane županije prostiru se na otprilike četvrtini teritorija države, a na tom prostoru živi oko 740 tisuća stanovnika.

U reljefu regije izmjenjuju se gorsko-brežuljkasta područja i pobrđa s nizinsko-ravničarskim krajevima. Gorja su relativno niska (samo Medvednica i Žumberačka gora prelaze 1000 m), a na njih se nastavljaju prigorja raščlanjena potočnim dolinama, koja se postupno spuštaju u doline većih rijeka.

Središnja Hrvatska ima križišni prometni položaj, koji dolazi do izražaja od sredine 19. stoljeća, kada se tu počinju graditi glavne prometnice od šireg europskog značaja čime je omogućeno bolje povezivanje srednje Europe i Mediterana te srednje i jugoistočne Europe.

POLJOPRIVREDNA ŽUPANIJA
Bjelovarsko-bilogorska županija nalazi se u istočnom dijelu središnjega područja Hrvatske i najjača je poljoprivredna županija u Hrvatskoj. Prema popisu stanovništva iz 2011. godine županija je imala 119.743 žitelja (2,8% stanovništva Hrvatske), dok je površina županije 2638 km², što je oko 4,7% od ukupne državne površine.

Obuhvaća prostor četiri karakteristične zemljopisne cjeline: Bilogoru, rubne masive Papuka i Ravne gore, Moslavačku goru i dolinu rijeke Česme i Ilove. Središte županije je grad Bjelovar. Tu su još i gradovi Daruvar, Čazma, Garešnica i Grubišno Polje.

Područje Bjelovarsko-bilogorske županije obiluje značajnim izvorima nafte, plina, kvarcnog pijeska, gline, termalnih voda i drugim prirodnim bogatstvima koja se samo djelomično koriste.

Kvalitetno i prostrano poljoprivredno zemljište, razvijena stočarska proizvodnja kao i bogat i raznovrstan šumski fond temelji su razvoja gospodarstva na ovom području.

Primarno je gospodarsko određenje Bjelovarsko-bilogorske županije nekada, a i sada, proizvodnja hrane i stočarstvo, što rezultira značajnom proizvodnjom mlijeka i mesa. Na toj se bogatoj i kvalitetnoj sirovinskoj osnovi razvila značajna prehrambena industrija.

Prema podacima Fine za prvu polovicu 2012., ukupni prihodi 1402 poduzeća u ovoj županiji iznosili su 3,1 milijardu kuna. Prihodovno najznačajnije grane djelatnosti su trgovinska djelatnost s 35% te prerađivačka industrija s udjelom od 33%. Usto, trgovina ostvaruje i veliki udio u ukupnome broju zaposlenih (18,8%).

U strukturi trgovinske djelatnosti, ne uključujući trgovinu motornim vozilima, najveći udio u prihodima (52,8%) i broju zaposlenih (63%) ostvaruje trgovina na malo.

Unutar prerađivačke industrije najznačajnija djelatnost, koja čini 25% ukupnih prihoda, je proizvodnja prehrambenih proizvoda. Gledano prema ukupno ostvarenim prihodima, najveći gospodarski subjekti su tvrtke Pevec, Prima-Commerce, Elektrometal, Koestlin te Kronospan – Cro.

Iz HGK – Županijske komore Bjelovar ističu kako najveći potencijal Bjelovarsko-bilogorske županije leži u razvoju drvno – prerađivačke industrije i kontinentalnog turizma. U sektoru trgovine na malo, pak, proteklih nekoliko godina pokazale su se iznimno teškima za lokalne trgovce.

“Kriza, pad kupovne moći građana, nelojalna konkurencija te dolazak velikih trgovačkih lanaca doveli su do zatvaranja velikoga broja malih trgovina, posebice onih obrtničkih. U tim uvjetima, tradicionalni trgovci na ovom području svoj opstanak pronalaze udruživanjem u neku od nacionalnih trgovačkih grupacija. Značajno je istaknuti da su i u ovakvim uvjetima najveći maloprodajni lanci u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji (Špar d.o.o., PPK Bjelovar d.d.) proširili svoje poslovanje, povećali broj prodavaonica i broj zaposlenih”, ističu iz ŽK Bjelovar.

Pritom posebno napominju kako su tvrtke Pevec d.o.o. i Pevec Zagreb d.o.o. uspješno restrukturirane u stečajnom postupku i da tvrtke nastavljaju poslovanje kao jedinstveno dioničko društvo Pevec d.d. sa sjedištem u Bjelovaru.

PROMETNA POVEZNICA
Karlovačka županija graniči s dvije susjedne države: Slovenijom i Bosnom i Hercegovinom. Površina županije iznosi 3622 km² s čime zauzima 6,4% državnog teritorija, dok je prema popisu stanovništva iz 2011. u ovoj županiji živjelo 128.749 ili 3% stanovništva Hrvatske.

Zemljopisni položaj imao je veliki utjecaj na razvoj Karlovačke županije. Posebno to dolazi do izražaja zbog zemljopisnog smještaja Karlovca na kontaktu Panonske nizine i Dinarida, u blizini hrvatskog gorskog praga. Karlovačku županiju danas karakterizira razvijeno poduzetništvo na čijem je području aktivno oko 1600 poduzeća, dok od ukupno 2500 obrtnika trećina pripada trgovačkim obrtima.

U strukturi gospodarstva županije najrazvijeniji industrijski sektori su metaloprerađivačka industrija i strojogradnja, tekstilna industrija te proizvodnja hrane i pića.

Zbog izuzetnog tranzitnog položaja i uslužne su djelatnosti, a posebno trgovina, imale više nego značajan utjecaj na ukupni gospodarski razvoj, dok su očuvana priroda i niz kulturno povijesnih spomenika dobar temelj i za razvoj turističkog sektora.

Osnovno obilježje financijskih rezultata poslovanja poduzetnika Karlovačke županije u 2011. godini je prekid negativnih kretanja iz 2009. i 2010. godine, usprkos i dalje otežanim uvjetima poslovanja.

Prema podacima iz 1847 godišnjih financijskih izvještaja poduzetnika sa sjedištem u Karlovačkoj županiji, u 2011. godini su ukupni prihodi ostvareni u vrijednosti 7,58 milijardi kuna što je 9,2% više u odnosu na prethodnu godinu, dok su rashodi u vrijednosti 7,06 milijardi kuna 7,2% veći.

Prerađivačka industrija s 4,14 milijardi kuna lani je činila 55% ukupnog prihoda županije, a u tom sektoru se posebno izdvajaju proizvodnja prehrambenih proizvoda s udjelom od 26% te proizvodnja pića s 20%.

Kod trgovine je zabilježen blagi pad za 0,7%, čime su poduzetnici iz te djelatnosti nakon smanjenja ukupnog prihoda u 2009. godini za 11,8% i u 2010. za 10,9% u prošloj godini usporili negativan trend.

Smanjenje poslovnih aktivnosti u trgovini vidljivo je i u ostvarenju gubitka od 55,1 milijun kuna što je za 48,8% više nego godinu ranije. Također, djelatnost je nastavila sa smanjivanjem broja zaposlenih kojih je u 2011. godini bilo 3% manje.

INDUSTRIJSKO ČVORIŠTE
Sisačko-moslavačku županiju karakterizira najveća gustoća industrijske izgrađenosti, zaposlenosti i proizvodnje, čiju osnovu čini grad Kutina koja pripada među jača gospodarska središta kontinentalne Hrvatske.

Površina županije iznosi 4448 km² (7,9% površine RH), a prema popisu stanovništva iz 2011. godine na prostoru županije živi 172.977 stanovnika (4% stanovništva Hrvatske).

Sisačko-moslavačka županija je kao prioritete svoga razvoja uz industriju odredila razvoj malog i srednjeg poduzetništva, turizma i poljoprivrede. U industrijskoj proizvodnji dominantna je pozicija naftne, petrokemijske i metalne industrije.

Osim toga, ovaj kraj ima i dugu tradiciju u poljodjelsko-prehrambenom sektoru s dobrim preduvjetima za razvoj vinogradarstva, proizvodnju voća, posebice jabuka i šljiva. Središte županije je grad Sisak, a ostali gradovi su Kutina, Novska, Glina, Hrvatska Kostajnica i Petrinja.

Statistički gledano, gospodarstvo županije čini 1600 aktivnih trgovačkih društava, 2200 aktivnih obrta, 27.200 poljoprivrednih gospodarstava i 180 zadruga te prirodni resursi koji obuhvaćaju 237.000 ha poljoprivrednog zemljišta i 196.000 ha šuma.

Na području Sisačko-moslavačke županije ostvaruje se 3,2% BDP-a Republike Hrvatske. Po ostvarenom ukupnom prihodu poduzetnika Sisačko-moslavačke županije s udjelom od 60% dominira prerađivačka industrija. Najveći broj poduzetnika, pak, operira u sektoru trgovine čiji je udjel u ukupnom prihodu županije 16%.

U prvih šest mjeseci ove godine 1560 aktivnih poduzetnika povećalo je ukupne prihode za 12,9% na 5,4 milijarde kuna, dok su rashodi smanjeni za 2,6% na 4,6 milijardi kuna. U strukturi ukupnog prihoda poduzetnika najveće učešće ima Petrokemija Kutina, a zatim slijede Gavrilović, Lonia, Mlin i pekare, Sano te Selk.

Na području ulaganja u proteklim godinama završena je izgradnja tvornice generičkih lijekova u Popovači, talionica aluminija u Sisku, pokrenuta je proizvodnja u tvrtki Applied ceramics uz stalno prisutna ulaganja u poboljšanje konkurentnosti kod već poznatih proizvođača (Vivera, Mlin i pekare, Gavrilović i dr.).

Trgovina je iznimno značajan segment koja u gospodarstvu ove županije čini gotovo trećinu poduzetnika (29%), zapošljava 12% radnika, ostvaruje 16% prihoda, 15% rashoda i 14% ukupne dobiti županijskog gospodarstva. No, trendovi pokazuju kako se na području županije posljednjih godina značajno smanjuje udio malih trgovaca.

“Usitnjena i rascjepkana maloprodaja teško se nosi sa snažnom konkurencijom velikih trgovačkih lanaca, s velikim troškovima poslovanja i malim kapitalom, pa u posljednje vrijeme bilježimo okrupnjavanje i udruživanje odnosno preuzimanje malih trgovaca od strane većih trgovačkih društava kao što su Lonia te Mlin i pekare. Ujedno je to i spas u zadnji trenutak za male trgovce da se konkurenciji odupru povezivanjem, racionalizacijom poslovanja, snižavanjem troškova i većom specijalizacijom”, komentira predsjednik ŽK Sisak Boris Mesarić.

Sukladno ovim trendovima okrupnjavanja maloprodaje, na području županije danas posluje 16 trgovačkih lanaca koji imaju 28 poslovnica s ukupno 80.689 m2 površine.

“ZAGREBAČKI PRSTEN”
Zagrebačka županija obrubljuje Grad Zagreb sa zapadne, južne i istočne strane pa se često naziva “zagrebačkim prstenom”. Zemljopisno je dosta raznolika cjelina (Marijagoričko pobrđe i Žumberak na zapadu, nisko Turopolje i Pokuplje na jugu, nizinski krajevi na istoku).

Na području županije, koja zauzima površinu od 3078 km² ili 5,4% teritorija Hrvatske, prema popisu iz 2011. živjelo je 317.642 stanovnika, što je 7,4% ukupnog stanovništva države. Najveća naselja Zagrebačke županije su Velika Gorica, Zaprešić, Samobor i Dugo Selo. U ukupnom BDP-u Hrvatske Zagrebačka županija sudjeluje s 5,7%, pri čemu se četvrtina njezinoga BDP-a ostvaruje u poljoprivrednom sektoru.

Poduzetnici Zagrebačke županije u prvom su polugodištu 2012. ostvarili bruto dobit od 293 milijuna kuna, što je 3,1% dobiti svih hrvatskih poduzetnika. Od ukupno 5800 poduzetnika u strukturi dominiraju mali poduzetnici (98%), srednje velikih je 1,7%, a velikih poduzetnika tek 0,3%.

Prema djelatnostima najviše ih dolazi iz djelatnosti trgovine na veliko i malo (33,4%), slijede prerađivačka industrija (18%), i građevinarstvo (12,4%). U strukturi ukupnoga prihoda poduzetništva Zagrebačke županije prvorangirana je trgovina na veliko i malo s udjelom od 52,4%.

Na drugom mjestu je prerađivačka industrija s udjelom od 26,5%, a na trećem prijevoz i skladištenje sa 6% udjela. Važno je istaknuti kako na području županije posluje 48.000 obiteljskih gospodarstava.

Među najveće gospodarske subjekte Županije ubrajaju se Samoborka, PIK Vrbovec, Božjakovina, Inker, Drvoproizvod, Ivanićplast, DIV, BC Institute, Telegra i Messer Croatia plin.

“Razvojna prilika Zagrebačke županije leži u prirodnim potencijalima koji obuhvaćaju 173.000 ha poljoprivrednih površina, 10.000 ha vinograda, 7000 ha oranica i 10.600 ha šuma, te u daljnjem razvoju malog i srednjeg poduzetništva. Potencijali su i u kvalitetnim proizvodima koji nose znak ‘Robne marke Zagrebačke županije’, nastalih kao rezultat znanstvenih istraživanja s naglaskom na kvaliteti, preradi i finalnom proizvodu. Također, potencijali su i u rodnim vinogorjima Zagrebačke županije te turistički poznatoj Zelinskoj i Plešivičkoj vinskoj cesti”, ističu iz HGK-Komore Zagreb.

Prehrana kupila Kerumove trgovine u Zagrebu

kerum-trgovina-zagreb-ftdPritisnut poslovnim problemima, Željko Kerum povukao se i iz Zagreba. Kako je Novom listu potvrdio Zvonko Tičarić, direktor Prehrana trgovine, ta je trgovačka tvrtka kupila svih 11 Kerumovih dućana u Zagrebu, na koji je počeo širiti svoje poslovanje prije četiri godine

Prehrana trgovina mali je trgovački lanac koji posluje pod okriljem Zagrebačkih pekarni Klara. Vlasnik Zagrebačkih pekarni Klara, kao i Prehrane, a po novom i Kerumovih trgovina u Zagrebu, je Josip Plodinec, kojeg su mediji prije nekoliko godina nazivali hrvatskim kraljem kruha. Proboj na šire tržište ta je obitelj započela sisačkom tvrtkom Mlin i pekare.

Informacija da je mali, u osnovi zagrebački maloprodajni lanac Prehrana, kupio trgovine Keruma iznenadila je i neke poznavatelje tržišta maloprodaje. Naime, iako je riječ o poduzeću koje relativno stabilno posluje u trgovini, kalkuliralo se da bi Prehranu mogao “progutati” neki od većih igrača na tržištu.

No Zagrebačke pekare Klara, u čijem sastavu posluje Prehrana trgovina, očito se žele jače pozicionirati na tržištu jer im je cilj osvojiti 20 posto tržišta u segmentu prodaje kruha i peciva.

“Prehrana trgovina preuzima 11 prodavaonica u Zagrebu i sve zaposlene u tim prodavaonicama od tvrtke Kerum iz Splita. S ovim prodavaonicama Prehrana trgovina imat će u Zagrebu ukupno 83 prodavaonice, a planiramo se i dalje širiti u gradu”, kratko je Novom listu o preuzimanju Kerumovih dućana odgovorio Zvonko Tičarić. O financijskom aspektu preuzimanja nije želio govoriti.

Više podataka jučer se nije moglo doznati ni od Željka Keruma, čiji je mobilni telefon bio isključen, a njegova sestra Nevenka Bečić za razgovor nije bila zainteresirana.

No cijeli posao preuzimanja Kerumove maloprodaje obavljen je ovih dana, o čemu svjedoči i informacija da su radnice Prehrana trgovine pozvane da se vrate s godišnjeg odmora kako bi se obavio popis robe i primopredaja trgovina.

Rasprodaja Kerumove imovine krenula je prije nekoliko mjeseci. Da mu posao ne ide dobro, odavno se priča. Sve je Kerumu krenulo nizbrdo kupnjom hotela Marjan u koji je uložio 113 milijuna eura.

Tom je poslu, tvrde upućeni, pristupio megalomanski i to mu se obilo o glavu. Kupca za Marjan još nije našao, a Danko Končar, koji je slovio kao mogući ulagač, odustao je od posla.

U vrijeme kada je otvoreno priznao da rasprodaje sve što ima dio maloprodajnog lanca Kerum već je bio u rukama trgovine Tommy u vlasništvu Tomislava Mamića. Taj Kerumov stari poslovni partner zadnjih nekoliko godina kupovao je dio po dio Kerumove maloprodaje u Dalmaciji.

Pitanje je hoće li u konačnici Kerum uspjeti zadržati i brend “trgovine Kerum”. Naime, svojedobno je tvrdio da Joker, trgovački centar u Splitu (koji je upisan u vlasništvo njegove bivše supruge), nije na prodaju, no i za njega traži vlasnika, a Kerumov supermarket u tom centru već sada nosi naziv Tommy. (Novi list)

Next Page »