Istočna Hrvatska: Slatka priča iz Slavonije

Tradicija proizvodnje slatkiša i konditorskih proizvoda u istočnoj Hrvatskoj stara je više od 100 godina. Samo u konditorskoj djelatnosti postoji više robnih marki nego u svim industrijama prehrambenog sektora. No, nije se slučajno proizvodnja slatkiša razvila baš u Slavoniji

Slavonska ravnica, poznatija kao žitnica Hrvatske, poznata je po poljoprivrednoj i prerađivačkoj proizvodnji, no, jedna od djelatnosti koja ima jako dugu tradiciju u ovom dijelu Hrvatske izrasla je iz lokalne tradicije izrade kolača i slastica.

Malo tko danas ne zna za neki domaći, tradicionalni slavonski kolač, a upravo je konditorska industrija pretvorila tradicionalne običaje u veliku proizvodnju.

U istočnoj Hrvatskoj tako danas posluju tri značajne konditorske tvrtke, Kandit, Karolina i Zvečevo, koje uz niz manjih proizvođača i obiteljskih obrta imaju veliki značaj za razvoj i očuvanje ove industrije.

No, nije se slučajno razvoj ovih tvornica dogodio upravo u ovom dijelu zemlje. Njihova pojava u ovom ravničarsko-poljoprivrednom dijelu Hrvatske utemeljena je na dvije osnove koje pogoduju razvoju dobre proizvodnje.

S jedne strane to područje je uvijek davalo sirovinsku osnovu i osiguravalo kvalitetne i jeftine sirovine za proizvodnju, a drugo, u tom dijelu zemlje postoji dobra tradicija u proizvodnji slatkih proizvoda.

Danas su te tvornice razvile robne marke poznate i izvan Hrvatske na širem regionalnom tržištu. Duga proizvodna tradicija, kvalitetne sirovine i gastronomsko nasljeđe temelj su ovoj dobroj proizvodnji i razvoju domaćih robnih marki.

Zanimljiv je podatak da danas imamo više robnih marki u konditorskoj industriji nego u svim industrijama van prehrambenog sektora, a Kandit, Karolina i Zvečevo sasvim sigurno zauzimaju respektabilno mjesto u branši.

DUGA TRADICIJA
Svaki od njih ima svoju priču i zanimljiv povijesni razvoj jer više od 100 godina postojanja sasvim sigurno ostavi traga. Kandit je tako osnovan 1920. godine kao prva osječka tvornica kandita “Kaiser i Starck”, za proizvodnju bombona, vafla i slatkiša.

No, to je samo početak, te je kontinuirani rast potražnje za čokoladom doveo do daljnjeg razvoja poslovanja i kupovine licence za proizvodnju čokolade od poznate bečke tvrtke Pischinger, otkada se bilježi i povijest proizvodnje čokolade na području Osijeka.

Nastavljajući se na tradiciju prijeratne konditorske proizvodnje “Kaiser i Starck”, i nakon Drugog svjetskog rata tvornica je nastavila poslovati kao Gradsko poduzeće “Tvornica kandita i čokolade”, a od 1. rujna 1953. Kandit započinje svoj razvojni put i stvaranje vlastite tradicije u sklopu osječke šećerane pod nazivom “Tvornica šećera i kandita”.

Proizvodnja bombona započela je odmah po preseljenju, a prva čokolada nastala je otprilike tri mjeseca kasnije, u studenom 1953. godine. Današnji je Kandit relativno brzo izrastao u modernu tvornicu za proizvodnju bombona i čokolade koja je zauzimala jedno od vodećih mjesta u konditorskoj industriji regije.

Već 1954. godine Kandit je postao vodeći među proizvođačima bombona u tadašnjoj državi. Narednih 10 godina proizvodnja bombona je u stalnom porastu, s kulminacijom koja je uslijedila 1966. godine kada je Kandit proizveo 6395 tona bombonske robe i dostigao vodeću poziciju u toj branši.

Do značajne prekretnice u poslovanju Kandita dolazi promjenom vlasničke strukture u lipnju 2011., integracijom tvrtke u poslovni sustav Mepas grupe, u čijem se sastavu nalaze uspješne kompanije iz prehrambene industrije (Maraska i Koestlin), te kemijske industrije (Saponia), a koja je znatna sredstva uložila u razvoj brendova Riki čokolade, Kandit praline, Dado čokolade te Kandit rum pločice.

OD MLINA DO INDUSTRIJE
Priča o Karolini započinje čak i prije Prvog svjetskog rata, daleke 1909. u Osijeku kada je Stjepan Piller kupio mlin za proizvodnju brašna “Slavonija” i promijenio mu ime u Karolina Mühle.

Međutim, od mlina za proizvodnju brašna do Tvornice za proizvodnju keksa, vafla i slanica, Karolinu su zadesile mnogobrojne promjene koje su imale odraza na njezin kontinuirani razvoj.

Po završetku Drugog svjetskog rata 1946. godine, FNRJ se upisala kao novi vlasnik Tvornice i promijenila joj ime u Sloboda. Pod tim imenom tvornica je doživjela najveći procvat: oformila je maloprodajnu mrežu trgovina i počela s opskrbom grada Osijeka kruhom i pecivom, a izgradila se i nova tvornica u istočnoj industrijskoj zoni Osijeka.

Već davne 1953. godine započela je proizvodnja vafl proizvoda, a 1966. godine počeo se proizvoditi i slavni Jadro vafl. Ubrzo zatim krenula je i proizvodnja pereca i slanih štapića Bobi, a zatim i keksa Mota 1972. godine.

Sedamdesetih godina Karolina počinje među prvima u regiji proizvoditi flips proizvode te oprema najmoderniju slastičarnu i kreće s proizvodnjom kolača i smrznutog programa. Nakon teškog ratnog razdoblja te života i rada na samoj crti bojišnice, 1994. godine Zakonom o pretvorbi Sloboda je konstituirana kao dioničko društvo.

Potom je Karolina 2002. godine postala dio Lura grupe i tada počinje dugotrajan proces restrukturiranja u kojem je, u razdoblju manjem od 10 godina, broj zaposlenih sveden na četvrtinu.

Došlo je do zatvaranja proizvodnje kruha i slastičarne, prodaje se maloprodajna mreža i poslovna zgrada te se djelatnost poduzeća fokusira na proizvodnju keksa, vafla i slanica na njenoj sadašnjoj lokaciji. Društvo dva puta mijenja ime, najprije u Lura-keksi d.o.o., a dvije godine kasnije se donosi odluka o vraćanju starog imena Karolina.

Osječka tvornica 2006. godine postaje članom Lorenz Bahlsen Snack World grupe. Kao jedna od Tvornica Lorenzove multinacionalne kompanije postaje centar za razvoj ekstrudiranih proizvoda uz nastavak proizvodnje svojih poznatih slatkih brendova.

Za vrijeme Lure, a kasnije i Lorenza, kompanija je znatna sredstva uložila u redizajn ambalaže, razvoj novih modernih pakiranja, te inovacije proizvoda unutar Jadro i Moto branda, a od ožujka 2011. Karolina je postala dio Kraš grupe.

Danas Karolina na police lansira svoje poznate brendove Jadro, Moto, Čajni kolutići i Medin kolač.

ZVEČEVO ZA NESTLE
Zvečevo je, pak, započelo s radom otprilike kad i Karolina, točnije 1921. otvaranjem tvornice jakih alkoholnih pića Stock cognac Medicinal. Prijelaz na proizvodnju čokolade i bombona dogodio se 1936. nakon što je potpisan ugovor sa švicarskim Nestleom o izgradnji pogona za proizvodnju čokolade.

Od 1951. godine tvornica počinje djelovati pod imenom Zvečevo, a u razdoblju od 1970. do 1995. tvornica iz Požege je uz vlastiti asortiman proizvodila i čokolade za Nestle.

Tijekom 60-ih godina napušta se nerentabilna i zastarjela proizvodnja voćnih sokova i brašna. Svi napori usmjeravaju se na proizvodnju kakao proizvoda, jakih alkoholnih pića i preradu mlijeka u mliječni prah.

Krajem 60-ih i početkom 70-ih godina provodi se proces rekonstrukcije i modernizacije te dolazi do porasta proizvodnje i zaposlenosti. Nove linije omogućavaju značajno povećanje te proizvodnju novih, kvalitetnih proizvoda.

Danas Zvečevo ima asortiman koji je, uz mjesto na domaćem, izborio svoju poziciju i na inozemnim tržištima s poznatim brendovima Mikado, Braco i Seka, Mond te Samo ti i Volim te.

Sve tri slavonske tvornice čokolade, keksa i bombona veliki su izvoznici. Ulaganjima u marketing i kvalitetu proizvoda nastoje ojačati svoju poziciju na tržištu, ali kako bi se slatka priča iz Slavonije nastavila i kako bi ove proizvodnje zadržale izvozni predznak potrebno je ojačati sustav koji će industriji dati podršku u borbi s konkurencijom jeftinijih i manje kvalitetnih uvoznih proizvoda.

Nakon prodaje Karoline Krašu, Lorenz se fokusira na slane grickalice

Dosadašnji vlasnik osječke Karoline, austrijski Lorenz Snack-World, odlučio je fokus poslovanja u Hrvatskoj staviti na slane grickalice.

„Lorenz Snack-World će se u budućnosti i u Hrvatskoj fokusirati na poslove vezane uz slane grickalice. U okviru svog strateškog usmjerenja poduzeće je odlučilo odvojiti se od asortimana slatkiša“, kaže se u priopćenju te tvrtke.

Kako je ranije priopćeno, dosadašnji slatki asortiman Karoline s prepoznatljivim robnim markama Jadro i Moto preuzet će Kraš, a vrijednost transakcije je 7,3 milijuna eura.

Lorenz Snack-World nastavit će samostalno upravljati segmentom slanih grickalica s robnom markom Bobi i ostalim robnim markama Lorenza te poticati daljnji razvoj ovog proizvodnog programa, ističe se u priopćenju.

Kraš preuzima osječku Karolinu

Nadzorni odbor Kraša odobrio je kupnju većinskog poslovnog udjela u osječkoj Karolini, a vrijednost transakcije iznosi do najviše 7,3 milijuna eura, izvijestili su danas iz Kraša.

Nadzorni odbor Kraša dao je jučer suglasnost na zaključivanje ugovora kojim Kraš od prodavatelja Lorenz Bahlsen Snack World GmbH iz Klagenfurta kupuje poslovni udjel u osječkoj tvrtki Karolina, tvornica keksa, vafla i slanica, koji predstavlja 99,57 posto temeljnog kapitala, objavio je Kraš putem Zagrebačke burze.

Vrijednost transakcije s uključenim operativnim troškovima iznosit će najviše do 7,3 milijuna eura, ističe se u priopćenju.

Po ispunjenju svih ugovorenih uvjeta, zaključit će se posebni ugovor o prijenosu i stjecanju poslovnog udjela.

“Preuzimanje Karoline dio je Kraševe inicijative za konsolidacijom hrvatskog konditorskog tržišta pokrenute prije nekoliko godina. Karolina u svom proizvodnom portfelju posjeduje kvalitetne brandove kao što su Jadro i Moto, pa se ovom akvizicijom namjerava nastaviti razvoj kompanije u cjelini, kako ulaganjem u tehničko-tehnološkom smislu, tako i jačanjem udjela Karolininih proizvoda na domaćem i izvoznim tržištima”, navodi se u priopćenju Kraša. (H)

Globalna kretanja: Nove lokacije, nove prilike

Dok je u Hrvatskoj malih trgovina iz susjedstva sve manje, u Velikoj Britaniji konkurencija u tom sektoru sve je žešća kao i bitka za osvajanje novih prostora. Uzevši to u obzir, odlučili smo istražiti koji su planovi za rast ključnih igrača na tom tržištu te koje ih lokacije zanimaju u nastojanju da postignu rast prodaje

U posljednje su vrijeme mnogi trgovci u Velikoj Britaniji prepoznali priliku za rast u sektoru malih samoposluga. Doista, istraživanja IGD-a pokazuju da je u tom sektoru prošle godine ostvaren rast od 6,3%, što je prilično iznad ukupnog rasta maloprodajnog tržišta.

Predviđanja kažu da će u sljedećih pet godina sektor i dalje rasti, i to u prosjeku 6% godišnje. Međutim, ostvarenje tog predviđanja jako ovisi o prostoru, a upravo će njime trgovci na malo sve više i više oskudijevati ako je suditi prema njihovim planovima za proširenje.

Nekoliko je glavnih prodajnih mreža najavilo agresivne planove širenja za sektor u kojem će sljedećih godina broj prodavaonica bujati. Godine 2006. Tesco je imao 1241 malu samoposlugu i trgovinu na benzinskim odmaralištima, dok danas ta brojka iznosi 1850. Svake godine planira otvoriti još 200 novih poslovnica, a u ovoj strategiji brzog rasta nije sam.

Prije četiri godine Sainsbury je vodio 298 malih trgovina. Danas ih ima 424 i svake godine očekuje otvaranje po sto novih. Među ključnim igračima s velikim planovima za sektor male samoposluge je Waitrose. U rujnu 2009. objavio je namjeru povećanja broja malih prodavaonica do 300 unutar sljedećih deset godina, čime će pokušati pridobiti do šest milijuna potencijalnih kupaca.

Partnerstvom s BP-om Marks & Spencer je pokazao da će i u njihovu rastu sektor malih samoposluga odigrati ključnu ulogu. Trenutno na lokacijama BP-ovih benzinskih crpki u Velikoj Britaniji radi 125 prodavaonica Simply Fooda.

Istodobno rast ostvaruju i franšize kao što su Booker i Musgrave Retail Partners GB, koje traže nove lokacije kojima bi potpomogle širenje. Gdje sve trgovci nastoje proširiti prisutnost?

Bolnice
Vrsta kupnje kakvu ljudi očekuju u bolnicama vrlo je slična onoj iz šireg sektora malih samoposluga pa mnogi trgovci pokazuju zanimanje za bolničke lokacije. Vidi se to na primjeru iz 2009. kada je Compass grupa kupila nekoliko bolničkih trgovina McColla.

Prošle je godine i Marks & Spencer otkrio svoje namjere da unutar sljedećih pet godina na bolničkim lokacijama otvori novih 20 franšiza Simply Fooda. Na taj su se potez odlučili u partnerstvu sa stručnjacima za putne obroke: sa SSP UK-om i prvom Simply Food bolničkom samoposlugom koja je u ožujku 2009. otvorena u St. George’s Hospitalu, u Tootingu u južnom Londonu.

Odmorišta
Očito je da su se odmorišta uz benzinske crpke specijalizirala za ispunjavanje kratkotrajnih potreba kupaca. Stoga u posljednje vrijeme u to područje ubrzano ulažu različiti britanski operateri malih samoposluga.

WHSmith postojano gradi svoju prisutnost u sektoru, ali iz perspektive živežnih namirnica ključne promjene predstavili su dolasci M&S-a i, odnedavno Waitrosea.

Oba operatera svoju prisutnost u sektoru nastoje razviti suradnjom s glavnim voditeljima odmorišta uz autoceste, kao što su Moto, Welcome Break i Roadchef. Treba očekivati da će se u nadolazećim godinama ti planovi ubrzati.

Zračne luke
Putnici zračnog prometa već dugo uživaju u širokom maloprodajnom izboru. Sada se već postojećim uslugama na mnogim od najprometnijih britanskih zračnih luka pridružuju i mala samoposluživanja, pa je kupcu ponuđen širi izbor, a trgovcima su otvorene nove prilike za širenje dosega poslovanja.

Prošle je godine Spar postao prva franšiza koja je u Velikoj Britaniji otvorila malu samoposlugu u zračnoj luci Nottingham East Midlands. Uslijedilo je otvaranje druge trgovine na aerodromu Stansted u Essexu.

Nekoliko zračnih luka, uključujući i londonski Luton, može se pohvaliti poslovnicama M&S Simply Fooda, koje su oblikovane tako da pri dolasku i odlasku zadovolje potrebe putnika. Odnedavna je i Tesco najavio plan širenja na aerodrome. Prvi Tesco Express na takvoj lokaciji otvorit će se u jesen 2010. u zračnoj luci u Glasgowu.

‘Pop-up’ prodavaonice
“Pop-up” prodavaonice namijenjene su poslovanju na određeni rok i pružaju trenutno rješenje tijekom velikih događaja kao što su koncerti, festivali ili sportska natjecanja. Već neko vrijeme maloprodajni trgovci diljem svijeta (uključujući i američki Target, maloprodajni lanac robe široke potrošnje), eksperimentiraju s tim konceptom, a sad su im se pridružili i britanski operateri malih samoposluga.

U ovom području u posljednje se vrijeme posebno inovativnim pokazao David Sands, koji je u lipnju 2009. otvorio 12-metarsku “pop-up” prodavaonicu na glazbenom festivalu “T in the Park”, pokraj Kinrossa blizu Edinburgha.

Prodavaonica nazvana Healthy T Shop držala je široku paletu zdravih proizvoda iz ponude Davida Sandsa, uključujući proizvode Eat Fresha, njegova koncepta svježe hrane za van. Uspjeh je bio toliki da su prihodi ostvareni tijekom pet dana, koliko je prodavaonica radila, bili usporedivi s onima koje bi u tjedan dana zaradila trgovina istog lanca srednje veličine.

Što je sljedeće?
Nakon što su označili lokacije na koje će se usredotočiti u godinama koje dolaze, trgovci u sektoru malih samoposluga i od svojih dobavljača očekuju jednaku razinu fokusa. Zbog unapređenja i promjena lokacija bit će potreban i posebno oblikovan razvoj proizvoda te prilagodba opskrbnih lanaca.

Krilatica će, kao i uvijek, biti fleksibilnost. Oni koji uspiju dokazati da je imaju u svome poslovanju umnogome će profitirati od rasta koji se očekuje kao posljedica hrabrog iskoraka u nepoznato, tamo gdje nijedan drugi tip trgovine još nije kročio.

David Shukri, IGD
Glavni poslovni analitičar

Lorenz opet nudi na prodaju osječku tvrtku Karolina

Lorenz je Karolinu, koja je do 2009. bilježila gubitke, kupio od Lure krajem 2005. godine za 22,4 milijuna eura

Austrijski Lorenz Bahlsen Snack-World navodno opet nudi na prodaju Karolinu, osječku tvrtku za proizvodnju keksa i slanog snacka. Lorenz je Karolinu kupio od Lure krajem 2005. godine za 22,4 milijuna eura. Karolina je tu godinu završila sa 653,7 tisuća kuna gubitka koje je nastavila gomilati sve do prošle godine. Prekretnica je bila početak 2009. kada je cjelokupna distribucija proizvoda na hrvatskom tržištu prepuštena Atlantic Tradeu. Ta je godina završila s 4,3 milijuna kuna dobiti.

Iako u godišnjem izvješću Karoline za 2008. stoji kako je tijekom te godine, unatoč velikim potraživanjima od kupaca, bila otežana likvidnost, u 2009. prelaskom na distribuciju preko Atlantic Tradea, situacija je bitno poboljšana.

Iz minusa u plus
Nekoliko stručnjaka iz prehrambene industrije misli da se zapravo radilo o pripremi Karoline za prodaju. Razlog za to je činjenica da je gubitke ostvarivala otkako je Lorenz kupio. U 2008., primjerice, ostvarila je gubitak u iznosu od 10,1 milijuna kuna.

Stručnjaci drže da je nemoguće da je u recesijskoj godini tek promjenom distributera uspjela toliko popraviti poslovanje i u 2009. ostvariti dobit u iznosu od 4,3 milijuna kuna.

Još godinu prije u kuloarima se pričalo kako Lorenz svim silama pokušava prodati Karolinu putem jedne agencije za posredovanje pri kupoprodaji kompanija.

Zagrebački Kraš službeno je potvrdio interes, dok su navodno bili zainteresirani i bjelovarski Koestlin, srbijanska Crvenka i Delta te nekoliko kompanija iz BiH. No, navodno su ponudili premale iznose pa je Lorenz odustao od prodaje.

Jesu li zainteresirane i ovaj put za kupnju, nismo uspjeli doznati, no navodno je Krašu i dalje interesantan Karolinin slatki program prepoznatljiv po brendovima Jadro i Moto.

Bez komentara
U kuloarima se priča i kako je Karolina već prodana jednoj nizozemskoj kompaniji. Alen Varenina, prokurist i financijski direktor Karoline za Poslovni dnevnik rekao je kako nema nikakvih komentara, no u osječkom Glasu Slavonije stoji kako je odlučno odbacio priče o tome da je Karolina već prodana, dodavši da o tome nema saznanja, kao ni da je u planu njezina prodaja.

Uvjet Već dugo na prodaju “Koliko znam, Karolina se prodaje otkako je kupljena”, rekao je za Poslovni dnevnik Krešimir Pajić, predsjednik Uprave Koestlina na pitanje je li Koestlin zainteresiran za kupnju. Zadržati proizvodnju Prokurist Karoline Alen Varenina još je prije za Glas Slavonije kazao da je tvrtka u vlasništvu Lorenza i da vlasnik odlučuje hoće li je prodati ili ne. Ako se i proda, to neće biti nekome tko će uništiti proizvodnju. (pd)