Istraživanje tržišta – temelj poslovne strategije

Agencije za istraživanje tržišta jedan su od najbitnijih izvora informacija koje klijentima pružaju uvid u potrošnju korisnika i poziciju konkurenata, čime se smanjuju rizici u poslovanju te se olakšava donošenje poslovnih odluka

Istraživanje tržišta je marketinška aktivnost koja predstavlja središte poslovnog upravljanja u suvremenim ekonomijama gdje vladaju tržišne informacije.

Kontinuirano i sustavno praćenje tržišnih kretanja, projekti istraživanja tržišta, informacijski sustav i baze podataka nužne su za opstanak u kompleksnom okruženju današnjeg tržišta.

Istraživanje tržišta sastoji se od prikupljanja podatka i analize informacija o proizvodima i uslugama na relaciji proizvođač – potrošač, od uvođenja novih proizvoda ili usluga, upravljanja brendom ili komuniciranja s ciljnom skupinom.

Osiguravanjem tržišnih informacija, analitičkih alata i integriranih marketinških rješenja agencije za istraživanje tržišta pomažu klijentima u razumijevanju samog tržišta, potrošača i njihovih navika.

Smanjiti rizik
Donošenje poslovnih odluka ima značajne posljedice na marketing i financijsko poslovanje poduzeća, a istraživanjem tržišta rizik poslovanja svodi se u razumne granice.

“Korištenjem brojnih metoda iz psihologije, statistike i drugih društvenih znanosti i na njima utemeljenih modela, agencije otkrivaju i analiziraju faktore koji utječu na formiranje potreba potrošača, njihovih navika u potrošnji, korištenje medija, itd.”, objašnjava Vlasta Kroflin Fišer iz agencije GfK.

Dobivene informacije klijentima olakšavaju donošenje ključnih poslovnih odluka vezanih za održavanje i/ili jačanje tržišne pozicije te unose strukturu u strategiju. Kratkoročno i dugoročno korištenje istraživanja povećava dobit kompanija.

U posljednjih nekoliko godina funkcija istraživanja tržišta u Hrvatskoj brzo se razvija što dokazuje sve veći broj istraživačkih agencija i širina njihovih aktivnosti.

“Prema podacima koje smo prikupili od 11 vodećih agencija koje se bave istraživanjem tržišta procijenili smo da je u 2009. godini ostvaren promet od oko 140 milijuna kuna”, navodi Vlatka Kovčo, poslovni tajnik Udruženja za istraživanje tržišta pri Sektoru za trgovinu Hrvatske gospodarske komore.

Vrste istraživanja
Istraživanje može biti kvantitativno i kvalitativno, a u praksi se kvantitativna istraživanja češće koriste (86,2 posto). Rezultati dobiveni kvantitativnim istraživanjima kasnije se koriste kao temelj za kvalitativno istraživanje (11,6 posto) zasnovano na fokus grupama i dubinskim intervjuima.

Kvantitativnim metodama istraživanja podaci se prikupljaju na temelju standardiziranog i strukturiranog upitnika, a rezultati se potom mogu kvantificirati, standardizirati, analizirati primjenom statističkih metoda i međusobno komparirati.

Kvalitativne metode stavljaju fokus interesa na psihološke karakteristike ispitanika kao što su: mišljenja, stavovi, vrijednosti, očekivanja, osjećaji, percepcije i sl.

Primjenjuju se da bi se ispitala nepoznata tržišna područja, identificirali glavni elementi problema, postavile hipoteze detaljnih istraživanja i razumjela motivacija potrošača.

Svima potrebne usluge
Sve oštrija međunarodna konkurencija na tržištu potiče i sve veća ulaganja u istraživanje tržišta širom svijeta, pa tako i u Hrvatskoj. Tržišta se danas dinamično mijenjaju, konkurencija nezaustavljivo raste, a potrošački zahtjevi i očekivanja postaju sve sofisticiranijima.

Upravo zbog dinamike i kompleksnosti tržišta, uspješne i ozbiljne tvrtke svoje marketinške odluke temelje na relevantnim i statistički utemeljenim informacijama i savjetima koje im pružaju agencije za istraživanje tržišta.

“Bez obzira bave li se proizvodima ili uslugama, rezultati istraživanja potrebni su klijentima od samog početka poslovanja, kako bi uopće definirali okruženje u kojem će poslovati. Nakon toga trebaju kontinuirano praćenje tržišnih aktivnosti te evaluaciju vlastitih proizvoda i usluga, kao i onih konkurentskih. A kada krenu širiti portfolio trebat će informacije o tome što još nedostaje na tržištu”, objašnjava Zrinka Štimac iz agencije MEMRB.

Usluge agencija za istraživanje tržišta koriste svi poslovni subjekti, državne institucije, nevladine organizacije i političke stranke. U sektoru robe široke potrošnje usluge agencija za istraživanje tržišta koriste se za analize strukture tržišta i segmentacije, upravljanje robnim markama, kategorijama i asortimanom, lansiranje novih proizvoda, cjenovno pozicioniranje i promotivne aktivnosti te unaprjeđenje prodaje.

“Važnost istraživanja proizlazi iz kompleksnosti suvremenih tržišta – masovnosti proizvodnje, visoke kompetitivnosti, skraćivanja životnog ciklusa proizvoda te sve veće individualizacije života. U takvom kontekstu tvrtke se suočavaju s problemom minimalizacije rizika koji može proizaći iz krive poslovne odluke, nakon kojeg slijedi i financijski gubitak”, ističe Gordana Ristić iz agencije Ipsos Puls.

Podaci o preferencijama i ponašanju potrošača, njihovim stavovima i očekivanjima izuzetno su važni za uspješno djelovanje marketinga. Kako bi marketinške poruke imale efekta, treba znati kako, kada i na koga ih usmjeriti te kako povećati zadovoljstvo i lojalnost potrošača proizvoda i usluga.

Agencije za istraživanje tržišta pomažu svojim klijentima da poboljšaju komunikaciju sa svojim ciljnim tržištem te otkriju gdje griješe ili gdje prednjače pred svojim konkurentima.

Najnoviji trendovi
Potrošačke navike u današnje vrijeme iznimno se brzo mijenjaju i potrebno je njihovo kontinuirano praćenje. “Istraživanja se sve više provode na glavnim točkama donošenja odluke o kupnji – u samom prodajnom mjestu, ispred polica, kod kuće prije kupovine. S druge strane, klasično anketiranje seli se na teren i na internet, koji ima sve važniju ulogu u komunikaciji s ispitanicima, zbog cjenovne povoljnosti i brzine provedbe”, pojašnjava Ivan Gadanac iz agencije Valicon.

Od istraživača doznajemo kako se najnoviji trendovi u industriji svode na partnerski odnos agencija – klijent. Današnji klijent u agenciji želi naći partnera koji će biti aktivno uključen u sve bitne korake poslovanja, od definiranja problema, odabira najboljeg alata mjerenja, pa sve do obavještavanja o naznakama promjena trendova na tržištu. Možemo reći da se agencije sve više pokušavaju profilirati i kao specifična vrsta poslovnih konzultanata.

Također, sve je veći naglasak na prediktivnoj valjanosti istraživanja te ona moraju realno predočiti buduće odnose na tržištu ili buduća ponašanja potrošača, a ne samo postojeće tržišne pokazatelje ili percepcije potrošača.

“Rješavanju problema prilazi se različitim istraživačkim metodama i tehnikama te se na taj način potiče multimetodološki pristup, posebice u pogledu kombinacije različitih kvalitativnih i kvantitativnih istraživačkih tehnika”, kaže Gordana Ristić iz agencije Ipsos Puls.

Naravno, ovome treba dodati i sveprisutni trend globalizacije poslovanja, što nije trend karakterističan isključivo za istraživačku industriju.

Najtraženije usluge
Kako doznajemo, najtraženija su istraživanja koja daju brze odgovore na ključne poslovne situacije – testiranje proizvoda ili usluge, testiranje kampanje, ponašanja potrošača na mjestu prodaje i sl.

“Definitivno je zamijećen trend porasta upita za online istraživanja, zatim metodu tajnih kupaca, napredna kvalitativna istraživanja poput etnografskih te modele koji se odnose na cjenovnu elastičnost, segmentaciju tržišta te ispitivanje zadovoljstvo klijenata”, tvrdi Vlasta Kroflin Fišer iz agencije GfK.

Već spomenut zaokret prema partnerskom odnosu definira i novu vrstu usluga koja se sve više razvija, a to su vrlo specifične studije krojene baš po mjeri klijenta. Takve studije najčešće podrazumijevaju i spajanje više različitih izvora informacija kako bi se dobila što potpunija slika.

A trgovci…
Trgovci postaju sve značajniji korisnici usluga istraživanja tržišta, a kooperacija s trgovcima za istraživačke agencije predstavlja veliki izazov i zadovoljstvo.

“Zbog promjena koje je doživjela u posljednjem desetljeću, trgovina je izuzetno zainteresirana za profil potrošača i njegovu kupovnu moć. Sve više ključnih igrača koristi agencijske podatke i aktivno se uključuje u istraživanja”, objašnjava Nevenka Hendrih iz agencije Hendal.

To se posebice odnosi na velike trgovačke lance koje u sve većoj mjeri integriraju istraživanje tržišta u vlastite marketing procese.

U tom kontekstu, agencije za potrebe trgovaca provode istraživanja o ponašanju kupaca, načinima na koji biraju trgovačke destinacije, brend imidž istraživanja, istraživanja za potrebe formiranja i optimiziranja loyalty programa, istraživanja zadovoljstva ponudom i uslugom, istraživanja lojalnosti kupaca, mystery shopping te praćenje cijena i distribucije.

“Maloprodajno okruženje je sve konkurentnije i dinamičnije te se kroz proces konsolidacije profiliraju oni s ambicijom i potencijalom daljnjeg rasta. Upravo takvi trgovci intenzivno koriste tržišne informacije i svjesni su važnosti tog alata u svom poslovanju”, zaključuje Ivan Junaković iz agencije AC Nielsen.

Udruženje istraživačkih agencija U Hrvatskoj trenutno djeluje tridesetak istraživačkih agencija, koje su organizirane unutar Udruženja za istraživanje tržišta. Udruženje je osnovano 2003. godine s ciljem promoviranja vrijednosti struke, edukacije, zaštite privatnosti te uspostave jasne komunikacije s državnim institucijama i medijima. Rad Udruženja odvija se kroz Vijeće koje čine najznačajniji predstavnici istraživačke djelatnosti. “Tijekom 2004. godine Udruženje za istraživanje tržišta izradilo je Kodeks poslovanja agencija za istraživanje tržišta, a potpisnice Kodeksa obvezuju se da će svoje istraživačke aktivnosti u skladu s načelima Međunarodnog kodeksa za marketinška i društvena istraživanja ICC/ESOMAR”, objašnjava Vlatka Kovčo, poslovni tajnik Udruženja. U trendu opće globalizacije i na tržištu istraživanja u Hrvatskoj, uz domaće agencije, prisutne su i podružnice velikih svjetskih igrača. Na taj se način svim zainteresiranim klijentima može pružiti cjelovita usluga (kako u smislu metodološkog pristupa, tako i teritorijalno – u Hrvatskoj ili za neko drugo šire područje, sukladno potrebi određenog klijenta).

Pojmovnik istraživačkih termina Radi što boljeg razumijevanja istraživačke industrije i njihovih djelatnosti, donosimo vam kratki pojmovnik s definicijama najčešćih istraživačkih termina. AD HOC ISTRAŽIVANJE – tzv. prilagođeno istraživanje usredotočeno na konkretan marketinški problem CAPI – kratica za Computer Assisted Personal Interview – osobni intervju pri kojem anketar za ispunjavanje upitnika koristi prijenosno računalo CATI – kratica za Computer Assisted Telephone Interview – telefonski intervju u kojem se odgovori unose neposredno u računalo čime se pospješuje postupak anketiranja DESK RESEARCH – pregled, analiza i usporedba podataka već objavljenih istraživanja FOKUS GRUPA – osobni intervju koji se simultano provodi između malog broja pojedinaca (grupna diskusija između sudionika) MISTERY SHOPPING – popularan oblik istraživanja koji se koristi pri utvrđivanju kvalitete usluge. Tajanstveni kupac, koji se prethodno educira, vrši ulogu kupca i zatim pripremi izvještaj o uslugama na osnovu unaprijed postavljenih kriterija. NADREPREZENTIRANJE – tzv. Booster Samples – koristi se za postizanje većeg uzorka određene skupine ljudi nego što bi to omogućilo reprezentativno uzorkovanje. Obično se koristi za specifične skupine respondenata (npr. top menadžeri). OMNIBUS ISTRAŽIVANJE – prilagođeno kvantitativno istraživanje gdje više naručitelja dijeli jedan upitnik (telefonsko ili osobno anketiranje). Omogućuje se dosezanje velikog uzorka, posebice ako se radi o manjem broju pitanja. PANEL – fiksan uzorak ispitanika ili trgovina izabranih da sudjeluju u istraživačkom projektu, koji prikazuje periodičnost njihovog poznavanja, mišljenja i aktivnosti POST TEST – studija odaziva ispitanika po završetku oglašivačkih kampanji u medijima PREDAKCIJSKI TEST – korištenje upitnika kao probne verzije u maloj pilot-studiji da bi se odredio način na koji upitnik funkcionira RATING – postotak skupine u populaciji koja u danom trenutku konzumira medij ROI – općenito se odnosi na oglašivača koji pokušava dosegnuti povrat sredstava uloženih u oglašavanje u medijima SEGMENTACIJA – podjela tržišta na segmente koji se klasificiraju s obzirom na karakteristike korisnika, potrebe ili prednosti proizvoda SEGMENT KUPACA – skupine kupaca na tržištu za koje su značajne neke sličnosti u npr. spolu, primanjima, stilu života, navikama u kupovini SHARE OF VOICE – postotak oglašavanja jedne robne marke u kategoriji određene skupine robnih marki, a odnosi se na udio ulaganja u medije TRACKING STUDY – istraživanje kojim se prati učinak marketinških aktivnosti na robnu marku i tržište. Izvodi se u intervalima ili kontinuirano, a obično mjeri poznavanje robne marke, namjeru kupovanja, poznavanje oglasnih poruka itd. INCENTIVE – pri korištenju dugačkih upitnika ili fokus grupa, ispitanicima se daje “poklon” kao naknada za vrijeme utrošeno za sudjelovanju u istraživanju

Kriza natjerala 70 posto građana na racionalniju kupnju

Istraživanje GfK Hrvatska pokazuje kako je najčešće došlo do općeg smanjenja kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba. Čak 70 posto ispitanika kaže da kupuje promišljenije i opreznije

Vrijeme krize mnoge je građane natjeralo da promijene ponašanje prilikom kupovanja robe za svakodnevne potrebe, pokazuje istraživanje GfK Hrvatska provedeno u ožujku na 1000 građana. Najčešće je došlo do općeg smanjena kupnje uz prethodnu analizu onoga što stvarno treba ali i do kompletnog odricanja od kupnje nekih proizvoda.

Tek oko 10 posto ispitanika u ovo krizno vrijeme nije ništa promijenilo u svojim navikama potrošnje i troše sve kao i prije. Ali, tu je još oko 13 posto građana koji također nisu ništa promijenili, no oni su od prije već na minimumu potrošnje i mnogo toga si uopće ne mogu priuštiti.

Što se sve  zaista promijenilo:

-    kupujem opreznije / promišljenije / samo ono što mi stvarno treba (70%)
-    odgađam kupovanje nekih stvari ili čekam kad su na popustu / pratim rasprodaje (38%)
-    odričem se nekih stvari, uopće ih više ne kupujem (37%)
-    umjesto proizvoda poznate marke kupujem one s nižom cijenom ili trgovačkom markom (30%)
-    odlazim više u diskontne prodavaonice (25%)
-    kupujem prema letcima trgovačkih lanaca (25%)
-    za kućanstvo kupujem trajne  proizvode /aparate  koji štede energiju (15%)
-    kupujem veće količine proizvoda uz  količinski popust (14%)
-    ako postoji mogućnost kupim već rabljeni proizvod (5%)
-    ništa se nije promijenilo, ponašam se isto kao i prije jer sam već na minimumu svega (13%)
-    ništa se nije promijenilo / ničeg se ne odričem (11%)

Oprezna kupnja samo najpotrebnijeg posebno je, više od prosječnih 70%, istaknuta u sjevernoj Hrvatskoj i u Slavoniji (77%) te u Dalmaciji (75%). Žene su više sklone racionalizaciji od muškaraca (74:65%). Promišljeno kupovanje više je prisutno kod osoba starijih od 55 godina (75%).

Odgađanje kupovine ili čekanje povoljnije prigode važno je za gotovo 40 posto ispitanika, a najviše takvih ima  u Zagrebu s okolicom (44%), u Istri s Primorjem (46%), te kod dobne skupine između 25 i 35 godina starosti (48%).

Kompletno odustajanje od kupnje također je na razini od  gotovo 40 posto, a istaknuto je najviše u Zagrebu (44%).

Prelazak na jeftinije marke ili spas u proizvodima trgovačkih marki ističe oko 30% ispitanika, a najviše ih je u sjevernoj Hrvatskoj te naseljima od preko sto tisuća stanovnika (po 39%). Tome su sklone više žene i dobna skupina od 35 do 44 godine starosti (po 34%).

Odlazak u diskontne trgovine i kupovanje prema trgovačkim letcima postali su redovita pojava za četvrtinu građana. U diskonte, više od prosjeka, idu građani  Zagreba (29%) te Istre s Primorjem (33%) ali i dobna skupina od 45 do 54 godina starosti (34%).

Razumijevanje promjena navika potrošača – najučinkovitija antikrizna mjera

U danima kada su prvi nagovještaji usporavanja gospodarskog pada razvijenih tržišta SAD-a, Njemačke i Francuske, svima je jasno da još uvijek nema jasnih pokazatelja pravog gospodarskog oporavka.

Svijet se u zadnjih 12 mjeseci od početka trenutne krize uvelike promijenio. Pojedine industrije skoro su prepolovile svoje prihode i zaronile duboko u gubitke, dok se industrije poput robe široke potrošnje suočavaju s manjim, ali ipak ponegdje i dvoznamenkastim padovima prihoda.

U Hrvatskoj smo svjedoci snažnog pada u prvih šest mjeseci 2009. od 16,6% u potrošnji kroz trgovine na malo, a naznaka oporavka još uvijek nema. Ipak, treba napomenuti kako najveći udio ovog pada predstavljaju trgovina motornim vozilima, gorivima i mazivima, dok pojedini dijelovi tržišta (kruh, cigarete, kozmetika, ljekarne) bilježe čak i rast potrošnje u prvih šest mjeseci 2009. (Izvor: DZS).

Osim samog pada i sužavanja tržišta događa se i istinsko pomicanje segmenata potrošača i mijenjanje njihovih navika. Značajna promjena u trgovini na malo je sigurno i rast udjela trgovačkih marki. Razumijevanje ovim promjena navika i potreba potrošača osnovni je ključ uspjeha svih tvrtki u ovoj industriji.

Nove navike potrošača traže potpunu prilagodbu
Jedno pragmatično objašnjenje ponudio je filozof Abraham Maslow: hijerarhiju potreba ljudi. Moramo se hraniti i oblačiti našu djecu i nas bez obzira što se događa oko nas. U krizi, primorani smo kupovati jeftinije, pristupačnije proizvode. To nisu odluke koje su usmjerene na zdravu hranu, ali nisu ni početak dugoročnijih navika. One su rezultat primoranosti, a ne dubljih shvaćanja i predanosti. Malo ljudi uistinu žele biti štedljivi ili lovci na sniženja. Konačni zaključak ovog objašnjenja je kako su potrošači primorani mijenjati svoje navike potrošnje sada, ali kako će nakon krize sve doći natrag na svoje ranije mjesto.
S druge strane, pitanje je gdje će porast potrošnje, kada započne istinski oporavak gospodarstva, biti usmjeren. U stare potrošačke navike? Ili će konkurencija novih ponuda učiniti povrat potrošnje na svoje predkrizno stanje samo iluziju bez pokrića i uništiti pozicije tvrtki koje ne rade danas ništa po pitanju promjena navika potrošača.

Bez obzira slažemo li se oko ovog objašnjenja ili ne, glavna prepreka je preživjeti i sačuvati svoju tržišnu poziciju dok kriza ne završi i biti spreman za nove izazove koje će donijeti oporavak potrošnje. Preživljavanje se mora temeljiti na razumijevanju promjena i novih segmenata potrošača, a reakcija se mora temeljiti u potpunoj prilagodbi, od ponude do cjelovitog lanca vrijednosti.

Prema istraživanju koju konzultantska kuća A.T. Kearney upravo završava temelj uspjeha preživljavanja također je u shvaćanju kako:

•    Potrošači i tržište nema toleranciju prema slaboj učinkovitosti, posebno u uvjetima kada su potrošači pažljiviji u svojoj potrošnji. To ne znači da žele najnižu cijenu, to znači da žele veću vrijednost za svoj novac.
•    Istinska različitost prema konkurenciji postat će realna tek u uspostavi cjelovitog lanaca vrijednosti prilagođenom različitim segmentima potrošača koji će oni prepoznati i prihvatiti.
•    Potrošači su i dalje u potrazi za pravim ispunjenjem svojih uvijek rastućih potreba.

Zlatko Bazianec, manager u A.T. Kearney-u ukazuje na mogućnosti rasta u krizi kroz dva primjera utemeljena na razumijevanju potrošača: „Dokaz kako se usprkos krizi može i dalje rasti je u pravo Wal-Mart koji je svojom učinkovitošću, prilagođenim lancem vrijednosti, snažnim upravljanjem asortimanom i atraktivnom cijenama u prvom kvartalu 2009 zabilježio rast od 3,6% u odnosu na godinu prije i najavio zapošljavanje novih 22.000 ljudi. Drugi primjer pravilnog odgovora na krizu je Albert Hejin, najveći trgovački lanac u Nizozemskoj koji je iz pozicije cjenovno višeg ranga i s percepcijom skupe trgovine prestrukturirao svoje poslovanje te prerastao u trgovački lanac koji pruža učinkovitu uslugu te vrijednost za novac. Albert Hejin je u prvom kvartalu 2009 porastao za 5% u odnosu na godinu ranije.“

Nastavak nezaustavljivog rasta trgovačkih marki
Najučinkovitiji trgovački lanci niske cjenovne pozicije (hard discounteri) kao što su Lidl i Aldi također bilježe rast, ali to nije slučaj sa svima u tom segmentu. Najveći dio tog rasta Aldia i Lidla leži u njihovim trgovačkim markama. Udio trgovačkih marki u Sjevernoj Americi i Europi i dalje raste te trenutno iznosi u razinama od 20 do 25% ukupnih prihoda.

Pogledom na 10 najvećih „proizvođača“ u industriji robe široke potrošnje te udio trgovačkih marki u njihovim prihodima postajemo svjesni kako čak 5 najvećih „proizvođača“ u industriji su postali trgovački lanci. To je istinski dokaz snage i jačanja trgovačke marke koji se pozicioniraju sve češće kao A-proizvodi.

Umjesto zaključka
„Kriza nije olakšala posao nikome, pa tako ni trgovačkim lancima, ali ipak pruža mogućnosti za inovacije, prilagodbe i njihov daljnji rast. Kriza predstavlja istinski izazov koji će isklesati nove pobjednike za naredno razdoblje. U konačnici, različitost od konkurencije mora biti utemeljena na razumijevanju novih segmenata potrošača i prilagođenom lancu vrijednosti do razine artikla.“ – naglašava Zlatko Bazianec, manager u A.T. Kearneyu.

Osnovne antikrizne mjere trgovačkih lanaca:
1. Shvatiti promjene navika potrošača i prilagoditi svoju ponudu i uslugu.
2. Iskoristiti mogućnosti modernih trgovačkim marki.
3. Prilagoditi formate i kanale prodaje novim segmentima potrošača.
4. Prilagoditi cjelokupne lance vrijednosti i operacije trgovina novoj potrošnji.
5. Jasno komunicirati potrošačima svoje istinske snage i vrijednosti.

Vaš savjetnik Zlatko Bazianec Zlatko Bazianec, mag. oec., MBA, rođen je 1974. godine u Zagrebu, a diplomirao je 1999. godine na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu te stekao zvanje magistar ekonomije, smjer financije. Započinje svoju poslovnu karijeru u središnjici Hrvatske gospodarske komore (HGK) gdje radi na poslovima savjetovanja po pitanju vanjske trgovine, europskih integracija te vodi prve zajedničke projekte HGK i Europske komisije. Nakon 5 godina iskustva u HGK, završava 2004. godine MBA studij Poslovne škole IEDC Bled u Sloveniji. Nakon MBA studija okreće se novim izazovima te se zapošljava u američkoj konzultantskoj kući A.T. Kearney za koju i radi proteklih 5 godina. Danas je manager A.T. Kearneyja s višegodišnjim iskustvom u projektima za prehrambenu i metaloprerađivačku industriju, te industriju nafte i plina. Područja njegove specijalizacije, osim optimizacije troškova i nabave, uključuju pitanja lanca opskrbe te projekte preuzimanja i spajanja.

Prilog pripremljen u suradnji s: