Proizvodnja krušaka i jabuka pala za 60 posto

Uzrok znatnog pada proizvodnje voća i povrća u 2012. je u mrazu i suši koje su pogodile cijelu Hrvatsku.

Državni zavod za statistiku objavio je najnovije podatke o proizvodnji ovih kultura u prošloj godini, i prema tim podacima samo je kupusa bijelog proizvedeno manje za 41 posto, rajčice za 29 posto, salate za 43 posto, paprike za 27 posto. Krušaka je također bilo manje, čak za 61 posto, jabuka za 60 posto, višanja za 44 posto, trešanja za 22 posto te bresaka i nektarina za 48 posto.

Pad je u gotovo svim segmentima, objašnjava potpredsjednik Hrvatskog voćarskog saveza Frane Ivković i tvrdi da je pad kod jabuke nešto i veći od 60 posto. Kao ključne razloge pada proizvodnje vidi totalnu izloženost hrvatskih voćara, povrćara i poljoprivrednika vremenskim nepogodama.

S njim se slaže i Renata Gubić, direktorica tvrtke Luxar AG koja se bavi proizvodnjom salate te napominje da, usprkos svim tehnološkim mogućnostima, nisu uspjeli ostvariti očekivanu proizvodnju.

Od kultura koje su ostvarile porast ističu se samo mandarine (za 18 posto), masline (za 62 posto) i mrkva (42 posto). (Lider)

Agrokor glavni kupac grožđa, breskvi i nektarina iz Crne Gore

Kompanija Plantaže 13. jul prošlu godinu završila rekordnim rezultatima, a izvoze vino od Rusije do Malezije.

Unatoč krizi koja je smanjila svjetsko tržište vina za 20 posto crnogorska kompanija Plantaže 13. jul iz Podgorice, jedan od najvećih proizvođača vina i grožđa u regiji, prošlu je godinu završila s rekordnim rezultatima.

U vinogradima Plantaža lani je ubrano 22 milijuna kilograma grožđa.

Posljednja berba bila je najkvalitetnija u povijesti Plantaža jer je prosječno u grožđu bilo oko 24 posto šećera što dosada nije zabilježeno.

Proizvedeno je oko 16 milijuna boca vina, milijun i pol više nego 2011. godine. Prošlogodišnji ukupni promet bio je 35 milijuna eura. Vino podgoričkih Plantaža jedini je proizvod od kojeg Crna Gora ostvaruje suficit u robnoj razmjeni s inozemstvom.

Čak 60 posto ukupne proizvodnje vina i rakija Plantaže su plasirale na strana tržišta. Vina podgoričke kompanije prodaju se u 30 zemalja, na svim kontinentima osim Afrike gdje bi prodaja trebala početi ove godine.

Najveći kupci su iz Rusije, Kine, Albanije, Srbije, SAD-a, a lani su prve količine vina izvezene i u Singapur te Maleziju. Osim grožđa Plantaže su ostvarile odlične rezultate i u ostalim djelatnostima. Proizvedeno je i 1,4 milijuna kg breskvi i nektarina, 700.000 komada cijepova loze autohtonih sorti, uglavnom vranca, 90.000 kilograma ribe i riblje mlađi.

Najveće količine ranih sorti grožđa i breskvi i nektarina, koje u podgoričkom kraju dozrijevaju najranije u regiji, plasirane su na hrvatsko tržište putem Agrokorove kompanije Agrofructus.

Agrokor je lani nudio Plantažama otkup sve proizvedene količine grožđa sorte Kardinal, ali u podgoričkoj kompaniji nisu mogli prihvatiti i tu ponudu zbog ranije ugovorene prodaje.

Lani su nastavljene i investicije pa su Plantaže u razvoj uložile četiri milijuna eura. Posljednjih godina bilo je više zainteresiranih kompanija iz Francuske, Grčke, Izraela i Hrvatske za kupnju Plantaža. Najuporniji je bio Enver Moralić, no u crnogorskoj vladi su odlučili da Plantaže i dalje ostanu državna kompanija. (Poslovni.hr)

Šteta u voćarstvu gotovo milijardu kuna

Hrvatska poljoprivredna komora (HPK) i Hrvatska voćarska zajednica (HVZ) traže da se proglasi elementarna nepogoda zbog šteta koje je voćarstvu na području čitave zemlje prouzročio nedavni mraz, a koje se procjenjuju na više od 894 milijuna kuna.

Tražimo da država voćarima nadoknadi 30 posto iznosa štete, što bi bilo oko 247,3 milijuna kuna, kazao je glasnogovornik HVZ-a Frane Ivković na današnjoj konferenciji za novinare.

Procjenjuje i kako će, s obzirom na štete, cijene voća porasti za minimalno 50 do 70 posto, a očekuje se i udvostručenje uvoza koji je inače godišnje između 150 i 170 milijuna eura.

Ivković je podsjetio da su se početkom ovog tjedna, 9. i 10. travnja, temperature spustile do minus 8 stupnjeva Celzijevih i to u fazi pune cvatnje voćaka, što je prouzročilo štete koje, prema prvim procjenama, iznose oko 90 posto, a na nekim voćnim kulturama i 100 posto.

“To znači da smo na Uskrsni ponedjeljak (9. travnja) ‘obrali’ hrvatske plodove voća”, slikovit je Ivković koji kaže kako nikada u povijesti plantažnog voćarstva u fenofazi pune cvatnje nisu na čitavom prostoru Hrvatske tako stradali voćnjaci.

Ukupne štete na voćnjacima procjenjuju se na 894,5 milijuna kuna, kazao je Ivković dodavši kako voćari sami ne mogu sanirati štete te traže pomoć države.

HVZ i HPK smatraju da država, odnosno sve županije i općine trebaju proglasiti elementarnu nepogodu što se tiče voćarstva, oprostiti zakup plaćanja državne zemlje za dvije godine onim voćarima koji imaju takav ugovor s državom, oprostiti kreditna zaduženja za podizanje voćnjaka i nadoknaditi štete voćarima u iznosu od 30 posto ukupnih šteta, što iznosi 247,3 milijuna kuna.

Ivković je naveo kako se štete kod jabuka procjenjuju na 212 milijuna kuna, kruška na 16 milijuna kuna, šljiva na 95 milijuna, breskvi i nektarina 36 milijuna, kod trešnji na 120 milijuna, jagoda 83 milijuna, mandarina za 105 milijuna kuna itd.

I voditelj voćarske proizvodnje Agrokora Dinko Pavičić potvrdio je kako je mraz prouzročio totalnu štetu na njihovoj plantaži jabuka od 270 hektara u Obreškoj kod Kloštra Ivanića, na toj se plantaži šteta procjenjuje na oko 20 milijuna kuna, a na temelju jučerašnjih procjena nisu sigurni ni hoće li na njoj uopće biti uroda.

Slična je situacija, upozorava Pavičić, i na voćnjacima njihove kooperacije preko tvrtke Agrofructus.

Ivković je naveo i da velik dio voćara još nije dobio poticaje te zamolio ministra poljoprivrede da se oni što prije isplate jer voćnjake treba održavati. (H)

Povećana hrvatska proizvodnja jabuka, marelica, višanja…

U 2011. proizvedeno je šest posto više jabuka, marelica 41 posto, a višanja 58 posto

U Hrvatskoj je prošle godine povećana ukupna proizvodnja važnijih vrsta povrća i voća, pokazuju prethodni podaci Državnog zavoda za statistiku.

Tako je lani proizvedeno 112,9 tisuća tona jabuke, što je 6 posto više nego u godini prije.

U intenzivnoj proizvodnji za tržište proizvedeno je 99,6 tisuća tona tog voća, dok je u ekstenzivnim voćnjacima, pretežito za vlastite potrebe, proizvedeno 13,2 tisuće tona jabuka.

Proizvodnja višanja povećana je za 58 posto, na 10,7 tisuće tona. Pritom je za tržište proizvedeno 6,9 tisuća tona, a za vlastite potrebe 3,7 tisuća tona višanja. Proizvodnja trešanja povećana je 18 posto, na 6,2 tisuće tona.

Porasla je i proizvodnja breskva nektarina, za 33 posto, marelica za 41 posto, jagoda za 8 posto.

Istodobno je proizvodnja mandarina smanjena 24 posto, na 42,4 tisuće tona, maslina za 17 posto, na 31,4 tisuće tona, a pala je i proizvodnja šljiva za 10 posto, oraha 33 posto, lješnjaka 44 posto te smokava za 4 posto. (H)

Rekordan uvoz voća, veći od 210 milijuna dolara

Iako potrošači sve više traže domaće voće, njega nema. Domaćem voćarstvu nedostaje mreža zadruga i klastera u koju bi se povezali mali voćari. Najbolje to pokazuje primjer Poljske koja je za razvoj voćarstva iskoristila i novac Unijinih fondova, pa su se uspjeli nametnuti trgovcima

U prvih deset mjeseci ove godine u Hrvatsku je uvezeno voća za rekordnih 210 milijuna dolara, a samo u prvih šest mjeseci uvezeno je 135 tona nektarina i 59 tona šljiva više nego lani.

Cijene voća u prodavaonicama, a nešto manje i na domaćim tržnicama, ove su godine osjetno niže nego prethodnih godina. Velik pritisak na cijene stvara uvozno voće, osim grožđa, koje ima izvozne subvencije.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, kazao nam je da je urod voća u Europi ove godine iznimno dobar, zbog čega su cijene niske. To je dobro za potrošače, istaknuo je, ali ne i za domaće proizvođače voća koji nisu konkurentni. Dodao je da se na otvorenom tržištu, koje je zasuto robom iz uvoza, ne može živjeti od 200 stabala bresaka ili hektara-dva šljiva, jer velike zemlje poput Rusije traže gotovo neograničene količine toga voća za uvoz.

Prošle je godine u Hrvatsku uvezeno svježeg voća u vrijednosti od 184 milijuna dolara, a izvoz je iznosio samo 26 milijuna dolara. Uzrok toliko visokom vanjskotrgovinskom deficitu, koji je ove godine za prvih deset mjeseci deblji i za 1,1 milijardu dolara uvezenih prehrambenih proizvoda, kad je voće u pitanju, kaže Ivković, leži u tome što se voćarstvo predugo nije doživljavalo kao grana proizvodnje u koju vrijedi ulagati.

“Mandarine, a od nedavno i jagode, jedino su voće koje Hrvatska proizvede dovoljno za vlastite potrebe. Samo smo jabuka prošle godine uvezli 35.000 tona, a proizveli 30.000 tona, dok ostalog voća uvozimo između 90 i 95 posto”, ističe Ivković. No, dodaje da se u prošlih gotovo 20 godina na uvoz voća potrošilo čak tri milijarde eura. Prema našim procjenama, kaže Ivković, potrebno nam je milijardu eura ulaganja u voćarstvo da se oslobodimo uvoza onog voća koje možemo proizvoditi doma.

To su gotovo sve vrste voća, koje se zahvaljujući povoljnim klimatskim uvjetima, osim banana i egzotičnog voća, mogu uzgajati na području doline Neretve i Dalmacije do Slavonije i Zagorja.

Istina je da su kapitalna ulaganja i državne subvencije osjetno pomogle razvoju domaćeg voćarstva, no čini se je predugačak put od proizvodnje do tržišta, koje je pod kontrolom uvoznika.

U uvjetima krize, smatra Ivković, voćari koji imaju otprije podignute nasade proći će više-manje bez problema, ali oni koji su nedavno počeli mogli bi imati poteškoća.

Ipak, ako se nastavi s ulaganjima u voćarstvo, te se poveća interes mladih za tim poslom, u idućih pet do šest godina Hrvatska bi, procjenjuje, mogla zadovoljiti do 70 posto potrošnje voća.

Inače, Hrvatska ima samo 21.000 hektara voćnjaka. Na hrvatskom je gospodarstvu da prepoznaju voćarstvo, koje je radno intenzivna grana proizvodnje, kao vrijedan posao jer u zemljama EU-a voćarstvo cvjeta.

U ovo doba godine, zimi, najviše ovisimo o uvozu voća. Banane su uvjerljivo na prvom mjestu, što ne čudi jer su najprodavaniji proizvod ne samo u Hrvatskoj, nego i u svijetu.

Iako potrošači sve više traže domaće voće, njega nema. Domaćem voćarstvu nedostaje mreža zadruga i klastera u koju bi se povezali mali voćari. Najbolje to pokazuje primjer Poljske koja je za razvoj voćarstva iskoristila i novac Unijinih fondova, pa su se uspjeli nametnuti trgovcima.

Hrvatski su trgovci posebna priča jer žele prodavati domaće voće, ali ga žele nabavljati od nekoliko većih dobavljača iz jedne regije, a ne od njih stotinjak iz više županija. Uz to, proizvodnja voća neosigurana od tuče i drugih elementarnih nepogoda, bez dovoljno hladnjača i otkupnih stanica, obično je neisplativa, što se mora promijeniti želi li se uspješno baviti voćarstvom. (Vjesnik)

Next Page »