Pogledaj pa gledaj

Video je format koji je neizbježan kada se priča o smjeru razvoja sadržaja i content-marketinških strategija, naročito otkad je u Hrvatskoj omogućeno oglašavanje na YouTube platformi

Nesumnjivo je da su se svi koji su od ožujka ove godine koristili YouTube susreli s ovim novim oglasnim kanalom. Prije početka odabranoga videa koji smo željeli pogledati pojavljuje se drugi video, plaćeni oglas. Vidjeli smo tako oglasne kampanje domaćih telekoma, higijenskih uložaka i kozmetike pa čak i automehaničarskih servisa! Zašto je ovaj format tako univerzalno zanimljiv oglašivačima svih veličina?

Za početak, YouTube je druga najpopularnija tražilica na svijetu, odmah nakon Googlea. Premda, naravno, nije tražilica, korisnici većinu svojih pretraga za sadržajem obavljaju upravo na YouTubeu. I to preko milijardu korisnika svakoga mjeseca!

YouTube je dostupan s računala, mobitela i tablet uređaja – pristupačan u svakom trenutku i s bilo kojeg uređaja, što ga čini izrazito praktičnim alatom za pronalaženje informacija.

No ne koristi se samo za pretraživanje, već i za distribuciju video sadržaja pa se tako svake minute uploada više od 100 sati novog video materijala.

PLAĆANJE PO GLEDANJU
Već samo iz ovih osnovnih pokazatelja jasan je potencijal YouTubea kao oglasne platforme. Prvo s čim se uspoređuje je naravno televizija i klasični TV spot.

Isti spot može se emitirati putem YouTubea i postići impresivni doseg unutar ciljne skupine. Ono što razlikuje YouTube model video oglašavanja od ostalih kanala jest njegov TrueView.

TrueView znači da se video oglas na YouTubeu naplaćuje samo ukoliko korisnik odgleda barem 30 sekundi videa.

Ako se pogleda samo dio videa, prikaz oglasa se ne naplaćuje. Tu je još i mogućnosti: Skip ad tj. obavezno gledanje prvih pet sekundi video oglasa nakon kojih korisnik odlučuje želi li pogledati do kraja ili preskočiti.

I tako ovaj model postaje vrlo zanimljiv oglašivačima, a potencijalno i vrlo isplativ jer doseg koji mogu postići dobivaju po znatno nižoj cijeni u usporedbi s ostalim medijima.

Stoga je prvih pet sekundi YouTube video oglasa ključno jer u tih prvih par sekundi treba privući gledateljevu pažnju i potaknuti ga da odgleda video do kraja odnosno konzumira promotivnu poruku u cijelosti.

Ovo implicira i da za YouTube treba raditi posebne video uratke ili barem prilagoditi postojeće koji se koriste primjerice na televiziji. Ovo je i najbolja praksa jer se optimizacijom kreativnog rješenja videa doprinosi povećanju broja u cijelosti pregledanih videa.

Uostalom, i logično je da se poruka tj. forma maksimalno prilagodi svakom kanalu.

Osim samog sadržaja, njegovog scenarija i kreativnog rješenja, iznimno je važno i pravilno imenovanje videa. Osim tagova, preporuka je i u samom nazivu videa koristiti opisne ključne riječi.

Pokušajte sagledati video iz perspektive korisnika – što biste upisali u tražilicu da dođu do vašeg videa? Kako biste ga opisali? Sažmite te opise u atraktivni naziv videa, ne duži od pet riječi, a idealno u tri riječi.

OSTALI VIDEO FORMATI
Opcija video oglašavanja ima još mimo YouTubea. Klasični format preroll videa koji nude pojedini portali ili pak kroz posebne oglasne mreže poput Ebola Play.

No ono što ih ponajviše razlikuje je planiranje kampanja tj. precizno ciljanje i model naplate. Dok se navedeni formati zapravo oslanjaju na ograničene demografske podatke, YouTube omogućuje precizno ciljanje po zemljama, interesima, demografiji korisnika i slično.

Za razliku od videa na medijskim portalima, YouTube video oglasi mogu se prikazivati i van YouTubea putem Google AdSense sustava. Tako se dodatno može povećati doseg videa i dodatno obuhvatiti web stranice unutar AdSense mreže sa sadržajem koji je relevantan ciljnoj skupini kojoj se oglašava.

Za razliku od zakupa klasičnih video formata na portalima, YouTube video oglase može postaviti bilo tko i to bez posredstva medijske agencije. Postavljanje je uvelike slično postavljanju AdWords kampanja tako da će svakom poduzeću ili pojedincu koji ima iskustva s tom platformom i YouTube postavljanje oglasa biti poznato i lako za naučiti.

Ipak, treba imati na umu da YouTube kampanje, kao i sve ostale opcije unutar Google oglasnih platformi, zahtijevaju kontinuirano praćenje i optimiziranje što može oduzeti uistinu dosta vremena.

Demokratičnost zakupa ovog medija izravnava teren i omogućuje manjim poduzećima, privatnicima i obrtnicima da ga koriste za svoju promociju.

Već smo vidjeli video oglase za auto-servise. Logično je očekivati uskoro i oglase kozmetičkih salona, restorana i sličnih malih i srednjih poduzetnika koji mogu ciljati lokalno i privlačiti potrošače atraktivnim video sadržajem.

Rastom popularnosti online video oglašavanja sve su glasnije usporedbe s TV oglašavanjem i nerijetke su najave preuzimanja primata online videa nad TV oglasima.

Usporedba TV oglašavanja i video oglasa na YouTubeu je česta, a spomenuta je i na početku ovog članka. Razloga je više, a najčešće se navodi mogućnost praćenja broja viewova tj. pregleda videa kao konkretna metrika broja gledatelja koju televizijsko oglašavanje ne nudi s takvom preciznošću.

DOSEG VIDEO OGLASA
Međutim, milijun pregleda YouTube videa ne znači da je toliko ljudi zapravo dosegnuto. Razmislite, TV se češće gleda u paru ili grupi od nekoliko ljudi dok se YouTube video uradci konzumiraju individualno. Zato jedan TV oglas možda jednim prikazivanjem doseže veći broj gledatelja.

No, s druge strane, YouTube video oglasi će se, osim na računalima, prikazivati i na mobilnim i tablet uređajima – kategoriji čija upotreba kontinuirano raste. U svakom slučaju, potencijal i učinkovitost ovog kanala su neupitni.

Veliki oglašivači ovu platformu mogu koristiti za niz aktivnosti, na primjer svojevrsno istraživanje. Prije početka emitiranja TV kampanje, spot mogu prikazivati isključivo online i tu pratiti reakcije publike te po potrebi doraditi spot za TV emitiranje.

Za velike oglašivače, ovo je dodatni kanal promocije koji može sjajno nadopuniti ostale komunikacijske aktivnosti. Vidjeli smo primjer aktualne Vipnetove kampanje za koju su, paralelno s TV spotom, emitirani i posebni videi na YouTubeu. Primjer je to dobrog planiranja i kreiranja dodatnog relevantnog sadržaja za određenu ciljnu skupinu.

Kako bi dodatno optimizirali učinkovitost YouTube oglašavanja, valja napomenuti da se video oglasi mogu nadopuniti i simultanim prikazivanjem klasičnih bannera uz njih. Na ovaj način se dodatno zaokuplja pažnja gledatelja i povećava vidljivost vašeg brenda na stranici.

TRUEVIEW OGLAŠAVANJE
TrueView oglašavanje trenutno je jedini dostupni oblik video oglasa za područje Hrvatske na YouTubeu. Na većim tržištima vidimo primjere opcije reserve buy te format masthead.

Pojašnjenja radi, format masthead je poseban zakup najvidljivije pozicije na YouTubeu – vrhu stranice. Sama veličina formata koji se proteže čitavom širinom stranice te dodatne mogućnosti interakcije koje nudi čine ga poželjnim formatom koji ne možete ne primijetiti.

Za razliku od ovoga, reserve buy je zapravo planiranje i zakup određenog broja prikaza unutar mreže Google Display, na web stranicama relevantnima oglašivačima i njihovim brendovima. Još nije poznato kada će i hoće li zaživjeti na našem području, ali nije ni važno.

I YouTube ponuda video oglasa kao i razvoj drugih formata i mogućnosti su sigurno smjer razvoja koji možemo očekivati – a s time i nove opcije na našem tržištu.

Uza sve ove navedene prednosti, sigurno se pitate trebate li koristiti YouTube oglašavanje u svojoj komunikacijskoj strategiji i promocijskom miksu? Univerzalno točan odgovor ne postoji.

Za početak, hoćete li koristiti ovaj kanal ovisi o ciljevima koje želite postići. Je li cilj prvenstveno informirati korisnike o novostima koje nudite ili su isprobavanje i kupovina ipak važniji u datom trenutku? Imate li prikladne video materijale koje možete iskoristiti za kampanju? Možete li ih snimiti i producirati?

Oglašivači još istražuju i eksperimentiraju s ovim formatima i utvrđuju njihove stvarne učinke – jesu li ograničeni samo na branding ili pak mogu potaknuti i prodaju? Budućnost video oglasa u svakom je slučaju sigurna.

Nadamo se da će oglašivači pametno koristiti ovu platformu i nuditi relevantniji i koristan originalni sadržaj svojim potrošačima. Na taj način, smanjit će i otpor publike na oglase koji im se pojavljuju dok pretražuju YouTube. Barem malo.

Domagoj Davidović

TV oglašavanje: Kruha i igara

Televizijsko oglašavanje je i dalje najpopularnije kod hrvatskih tvrtki, no u 2013. posebno su se glasno javili trgovački lanci s 33% više oglašavanja nego u prethodnoj godini

Unatoč razvoju novih vidova marketinške komunikacije, televizijsko oglašavanje u Hrvatskoj drži primat i neće ga tako lako prepustiti u doglednoj budućnosti.

Ovom prilikom donosimo pregled TV oglašavanja u 2013. godini na hrvatskom tržištu te naglasak na vodeće oglašivače i sektore, zastupljenost po regijama i druge parametre.

TRGOVCI NA TV-u
Gledano po sektorima, na oglašavanje u Hrvatskoj najviše troše kompanije iz sektora hrane, telekomunikacija te kozmetike.

U odnosu na 2012. godinu rast oglašavanja bilježi sektor uslužnih djelatnosti, trgovački lanci (33% više oglašavanja na međugodišnjoj razini), sektor odjeće i obuće te automobilska industrija s rastom većim od 20%.

Rast oglašavanja prisutan je u sektoru telekomunikacija kao i u farmaceutskoj industriji.

Nasuprot tome, najveći pad bilježi oglašavanje državnih institucija i nevladinih udruga te proizvodi za kućne ljubimce i životinje.

Sektor proizvoda za čišćenje u kućanstvu lani je ostvario pad od 34%. Sektori financija, kozmetike, pića i medija te hrane bilježe pad oglašavanja manji od 5%.

Unatoč činjenici da se nalazimo u eri razvoja internetskog i mobilnog oglašavanja, oglašivači u Hrvatskoj još uvijek su u najvećoj mjeri usmjereni na televizijsko oglašavanje.

Svjetska financijska kriza natjerala je gotovo sve kompanije na smanjenje marketinškog budžeta.

Međutim, gledajući deset najvećih oglašivača stvari se nisu značajno promijenile u odnosu na 2012. godinu.

Vodećih deset oglašivača i dalje čine većinom velike inozemne kompanije, a među njima su se našla i dva domaća imena: na prvom mjestu je Agrokor, dok je na osmom mjestu Podravka grupa.

Agrokor je po potrošnji vodeći oglašivač u Hrvatskoj, što nije iznenađujuće s obzirom na to da se oglašava u najzastupljenijim sektorima, od hrane, pića, tiska do sektora trgovačkih lanaca. Drugo hrvatsko ime među “strancima” je Podravka grupa, jedna od vodećih prehrambenih i farmaceutskih kompanija u Hrvatskoj.

Međutim, među deset najvećih oglašivača u Hrvatskoj ipak su najzastupljenija svjetska imena poput Henkela, L’Oreala, Ferrera, P&G-a te telekom operatera.

TIPOVI I REGIJE
Klasični spotovi (within/between) zauzimaju daleko najveći udio (88,1%) u tipu spota od svih prikazanih spotova u 2013. godini.

TV sponsor se nalazi na drugom mjestu po zastupljenosti sa 7%, a radi se o posebnoj vrsti oglašavanja vezanoj za sponzorstvo određenih emisija, filmova i serija.

Telemarketing je na trećem mjestu s 4% a predstavlja oglašavanje u obliku TV prodaje.

Breakbumper (spot koji zamjenjuje jingle koji otvara break), special ads (posebna vrsta oglašavanja uglavnom u drugačijem formatu na početku ili na kraju emisije), i spons show (predstavlja program pod pokroviteljstvom) – zajedno čine manje od 1% emitiranih spotova.

Ako se osvrnemo na geografsku zastupljenost, najviše televizijskih gledatelja dolazi iz tri najveće regije (Zagreb, Slavonija i Dalmacija), uglavnom su bez djece, srednje i starije životne dobi, s osnovnim i srednjoškolskim obrazovanjem.

Promatramo li pak spolnu strukturu gledatelja, oko 5% više žena prisutno je pred malim ekranima. Nezaposlene osobe, dakako, konzumiraju više televizijskih sadržaja od zaposlenih.

Možemo slobodno reći kako socioekonomski prikaz televizijskih gledatelja u Hrvatskoj uvelike odgovara socioekonomskom prikazu hrvatske populacije.

Što se mjerilo i ostalo zapamćeno?
Prosječno dnevno vrijeme koje stanovnik Hrvatske provede pred televizorom u 2013. godini iznosi 4 sata i 15 minuta, što nas svrstava na sami vrh ljestvice najvećih konzumenata TV sadržaja u Europi. Među najgledanije sadržaje svakako ubrajamo iznimne sportske događaje poput nogometnih prvenstava. Najgledaniji sportski događaj u Hrvatskoj od 2003. godine je nogometna utakmica Hrvatska – Brazil na SP 2006. koju je gledalo 1,92 milijuna ljudi.

Otvaranje utakmice netom završenog Svjetskog prvenstva u Brazilu donijelo nam je najgledaniji događaj ove godine: utakmicu Brazil – Hrvatska gledalo je 1,53 milijuna ljudi (4+ godina).

TV oglašavanje: Kruha i igara
AGB Nielsen Media Research

Ublažen pad investicija u zakup medijskog prostora u hrvatskim medijima

Hrvatsko udruženje društava za tržišno komuniciranje (HURA) objavilo je podatke o investicijama u zakup medijskog prostora za prošlu godinu.

Iako se pad ulaganja i dalje nastavlja, u 2013. je taj trend ublažen te je ukupan utrošeni volumen na zakup oglasnog prostora u medijima bio manji za 7% u odnosu na 2012. godinu.

Kao i prijašnjih godina, najveći dio medijskog budžeta od 685 milijuna kuna, odnosno 50%, uložen je u zakup medijskog prostora na televizijama, s neznatnim padom na međugodišnjoj razini.

Manji pad je zabilježen i u vanjskom oglašavanju gdje je volumen manji za 5 milijuna kuna u odnosu na prethodnu godinu. Najveći pad dogodio se u radijskom oglašavanju (-23%), dok je u tisku zabilježen pad od 14%.

Dio budžeta za zakup medija je iz tiska prebačen u internet oglašavanje, što je povezano s promjenama u konzumaciji tih medija. Tako je u prošloj godini nastavljen rast ulaganja u oglašavanje na internetu koje je zabilježilo povećanje od čak 19% u odnosu na 2012. Od utrošenih 107 milijuna kuna najveći dio investicija uložen je u display oglase, search i social medije.

U 2013. najveći rast ulaganja u zakup medijskog prostora ostvaren je sektoru trgovine, dok je značajan pad zabilježen kod robe široke potrošnje, hrane i automobilske industrije.

Leaflet report: Bitan oglašivački medij

Leci trgovaca su vrlo efikasan alat ne samo za promoviranje cijena, nego i medij kroz koji potrošače upoznaju s novim proizvodima, komuniciraju s njima preko različitih akcija, recepata te ih na taj način motiviraju za kupnju

Gotovo svakodnevno u našim poštanskim sandučićima naći će se kakav promotivni letak bilo da se radilo o onim redovitim trgovačkih lanaca, ponudi jela lokalne picerije ili pečenjare ili pak uslugama susjeda vodoinstalatera.

Iako takvo zatrpavanje informacijama i papirom mnogima ide na živce i ne žele ih primati, no velikoj većini potrošača leci su i dalje izuzetno bitan kanal kroz koje doznaju osnovne podatke o proizvodima i cijenama koje redovito trebaju za svoje kućanstvo.

Što se to zbiva na tom na oko ustaljenom i jednostavnom mediju, a u stvari izuzetno dinamičnom i kompetitivnom, nastojat ćemo prikazati iz broja u broj kroz sažete ali slikovite mjesečne analize.

DOSEG I KORIŠTENJE
Leci trgovaca su vrlo efikasan alat ne samo za promoviranje cijena, nego i medij kroz koji potrošače upoznaju s novim proizvodima, komuniciraju s njima preko različitih akcija, recepata te ih na taj način motiviraju za kupnju.

Istraživanje o lecima također pokazuje da kućanstva koja ih primaju,  letke svakodnevno pregledavaju i na temelju njih planiraju svoju kupnju a u priloženom dijagramu možemo vidjeti njihov postotak korištenja. U 2013. godini tako primjećujemo lagano povećanje: 40% ih brzo pročita, 33% ih detaljno pročita, za razliku od 2011. godine kad su postoci bili manji.

Najveća promjena je u ne primanju letaka: u 2011. godini njih 18% nije imalo pristup, dok se u 2013. godini postotak smanjuje na 9%. Što je veća ponuda letaka, iz godine u godinu se smanjuje postotak ne primanja, a povećava postotak korištenja.

KVALITETA OGLAŠAVANJA
FOCUS ispitivanja tržišta je jedna od vodećih agencija u Europi koja se bavi ispitivanjem tržišta i savjetovanjem. Na dnevnoj bazi prati proizvode koji se oglašavaju u svim lecima trgovačkih lanaca, drogerija, “uradi sam” trgovina i dnevnih novina.

Kako prati hrvatsko tržište lokalno, regionalno i nacionalno, svaki letak je detaljno analiziran. Na temelju tih podataka male, srednje i velike tvrtke imaju širu prodajnu sliku svog proizvoda, ali i konkurencije.

Glavni parametri metode na kojima FOCUS radi za svoje klijente su broj promocija i GAV – Gross Advertising Value. GAV je kvaliteta oglašavanja, a čine ga osnovni parametri: pozicija u letku, veličina objave u cm2, format letka i bruto domet.

Na temelju toga se radi tržišna procjena povrata uloženih sredstava u oglašavanje kroz letke pa vam tako u aktulanom izdanju donosimo analizu poznatih kategorija, odnosno brendova za mjesec svibanj.

SVIBANJSKA SLIKA
Kod FMCG trgovaca u svibnju najveći udio svih promocija i GAV-a zauzimaju kategorije prehrane. Zatim slijede neprehrambene kategorije Non Food1 (kozmetika, sredstva za čišćenje, papirna galanterija…) te Non Food2 (kućanske potrepštine).

U kategoriji prehrane po broju promocija vodeća je Podravka, a slijede Ledo, ‘z bregov, Cekin, PIK, Dorina, Mercator, Dukat, Meggle i Vindi. Prema kvaliteti oglašavanja (GAV), listu vodećih 10 kod prehrane predvodi PIK, a potom dolaze Ledo, Cekin, ‘z bregov, Podravka, Dukat, Dorina, Meggle, Mercator i Vindi.

Ako gledamo neprehrambene brendove vodeći je brend po broju promocija Nivea iza koje su se poredali Ariel, Fa, Violeta, Palmolive, Ornel, Persil, Faks, Bref i Arf. I po kvaliteti (GAV) na čelu se nalazi Nivea, no po ovom je parametru slijede Violeta, Ariel, Persil, Ornel, Palmolive, Faks, Bref, Fa i Arf.

Kategorija piva koja će biti posebno aktivna za vrijeme trajanja svjetskog nogometnog prvenstva bila je to i uoči njegovog početka, a očekivano tri najpopularnija brenda koja su se najviše promovirala prošli mjesec bili su Ožujsko, Karlovačko i Pan koji su oglašavali osvježenje u limenci od 0,5 litara.

Što se tiče cijena piva, najniža je bila 6,74 kn, prosječna 7,7 kn a najviša je iznosila 8,49 kn. Kao što je spomenuto ranije, aktivnosti ove kategorije tek počinju, a što ćemo vjerujem popratiti i u idućoj analizi i osvrtu na mjesec lipanj.

Melani Cipot, Marko Havaši

Strategija poslovanja: Novi izazovi, a stara rješenja

Stara iskustva te naučeno i usvojeno znanje treba maksimalno primjenjivati, ali ih je svakako potrebno prilagođavati novim okolnostima, osvježavati novim idejama i tražiti rješenja prilagođena novim izazovima

Godina 2014. nam je ne tako davno bila Nova godina i osjetili smo barem maleni dašak optimizma, dobrih želja, nazirala se poneka nada u bolje sutra, a evo tek što je počela kao da se već vratila u stare šablone, samo još potrošenije i sumornije. Budući da sam i sama ovih zadnjih par mjeseci prolazila kroz neke promjene, evo javno priznajem kako sam nekoliko puta kliznula u stare šablone, poznate misli – zonu komfora.

Ali, srećom sam imala dovoljno snažan motiv, a uz sebe drage ljude, one koji me dovoljno cijene da su prema meni iskreni i s kojima mogu ozbiljno, ali i otvoreno razgovarati.

Ponekad su mi misli i odluke koje sam morala donijeti bile (pre)teške, činilo mi se nekako lakše ne reagirati ili se minimalno mijenjati, međutim, budna sam sanjala i puštala ideje neka lete, dozvolila optimizmu da me obuzme, usudila se analizirati, preispitivati, komunicirati i tražiti savjete, vjerovati kako može i treba biti bolje, planirala sam i odlučila u nove izazove krenuti novim rješenjima.

Naravno, smatram kako stara iskustva te naučeno i usvojeno znanje treba maksimalno primjenjivati, ali ih je svakako potrebno prilagođavati novim okolnostima, osvježavati novim idejama i tražiti rješenja prilagođena novim izazovima.

PROMJENA NIJE IZBOR
Godinama promatram i radim vlastite analize tržišta, a mnoge među njima ukazuju na stalne, brze, brojne i česte promjene kojima naprosto ne možemo pobjeći.

Čak i ako se mi odlučimo ne mijenjati, a koliko vidim i danas su na tržištu brojne tvrtke koje se ponašaju i pokušavaju poslovati kao prije nekoliko godina, svijet oko nas se mijenja i zasigurno će nas promjene dočekati iza nekog ugla.

Odnosno, ako želimo biti iskreni sami sa sobom, moramo priznati da smo se i mi manje ili više promijenili u zadnjih nekoliko godina. E sad, ako promatramo svoje osobne navike kupovine, konzumiranja medija ili bilo kojeg drugog proizvoda i usluge, vjerujem da se velika većina slaže kako u zadnjih nekoliko godina imamo nove navike, odnosno da smo napustili neke stare.

Mnogi među nama su gotovo stalno ili vrlo često “on-line”, većini potrošača je normalna interaktivna komunikacija s oglašivačima, redovito idemo na tražilice i društvene mreže potražiti informacije o proizvodu ili usluzi koja nas interesira, a svakako se i veliki broj nas potrošača upušta u aktivnu komunikaciju s oglašivačima.

Kao potrošači smo postali dosta razmaženi pa nekako pod normalno očekujemo da oglašivačke informacije budu prilagođene nama, relevantne i plasirane u pravo vrijeme, dakle baš kako i kada nama to odgovara.

Naravno, svi volimo individualno rješavanje naših problema i potreba, očekujemo brzu uslugu, kvalitetu i dakako onu korist koju brend komunicira u svojim marketinškim aktivnostima.

ZAHTJEVNI POTROŠAČ
Zanimljivo je promatrati kako vodeći ljudi u kompanijama, iako se slažu da i sami funkcioniraju poput navedenog potrošača, kada trebaju donijeti strateške odluke pri čemu su posebno zanimljive one odluke pri postavljanju marketinške strategije, najednom mijenjaju pogled na tržište i nerijetko za nove izazove nude stara ili minimalno promijenjena rješenja.

Mislim kako je ključno pitanje možemo li se i kako prilagoditi te kako si možemo pomoći u ostvarenju željenih poslovnih ciljeva, unatoč novim i težim poslovnim okolnostima?

Budući da su primjetne velike promjene u navikama i odnosu snaga na relaciji oglašivač – potrošač, vjerujem da naprosto moramo ponuditi promijenjene, prilagođene ili nove aktivnosti i rješenja.

Današnji potrošači se povezuju s brendom, žele primamljivost, interakciju, otkrivati i istraživati o oglašivaču, a ne žele velika obećanja, fraze, manipuliranje i upadanje u njihov svijet kada to oglašivaču odgovara, nego naprotiv – potrošač želi relevantnu informaciju upravo u terminu kada njemu ta informacija treba.

U današnjim novim tržišnim okolnostima kada su i potrošači i oglašivači opterećeni krizom, nedostatkom vremena i smanjenim budžetima, a istovremeno očekivanja rastu, greške se plaćaju skuplje, a odnosi na relaciji potrošač-oglašivač iz dana u dan se mijenjaju.

Prema svježim istraživanjima iz 2013. godine, u prosjeku se oko 95% hrvatskih potrošača informira prije nego obavi kupnju, bez obzira kupuju li proizvod ili uslugu, a pri tome koriste čak četiri do pet izvora informiranja koji im pomažu u njihovom kupovnom procesu. Sam proces kupovine od početne stimulacije i informiranja do same kupnje i iskustva nakon toga naprosto se mijenja.

Potrošači su sve racionalniji, sve češće se pitaju koji su im proizvodi ili usluge stvarno potrebni te koje će dodatne vrijednost od toga dobiti i, naravno, koliko su za to spremni platiti. Zahvaljujući internetu ponuda je postala transparentna i globalna, a često nam konkurent nije samo tvrtka u našem gradu ili zemlji, nego je i konkurencija postala globalna.

U nekim kategorijama proizvoda više od tri četvrtine potrošača koristi internet kako bi pronašli proizvod koji im se sviđa, i nakon što pronađu ono što žele kupiti, odu u trgovinu kako bi kupili proizvod.

PRILAGOĐENI PRISTUP
Često me klijenti pitaju možemo li si i kako si možemo pomoći u ovom sve kompleksnijem tržišnom okruženju postići dobre poslovne rezultate.

Moj odgovor je naravno – možemo. Kako? Pa zapravo dosta jednostavno, ako smo otvoreni za nove prilike i nove mogućnosti, ako poznajemo navike i promjene naših potrošača, konkurencije, medijske scene i drugih za naše poslovanje bitnih pokazatelja.

Čini mi se kako u ovim novim tržišnim okolnostima dolazi do polarizacije menadžera i kompanija: jedni koji i dalje uporno idu poznatim, starim, utabanim stazama i čude se što im se događa, a nerijetko kukaju i žale se na (ne)ostvarene poslovne rezultate.

Postoje i oni drugi koji analiziraju tržište, prilagođavaju se, prepoznaju nove okolnosti i naprosto ih koriste kao nove mogućnosti, traže i koriste nove načine poslovanja, budu tamo gdje i kada ih potrošač očekuje, a konkurencija još nije stigla.

Ovi drugi vrlo često ostvaruju željene poslovne planove i hrabro planiraju nove poslovne izazove. Ako pratimo nove trendove i želimo se približiti potrošačima, nameće se dosta jednostavan zaključak, a to je da velike, srednje kao i male tvrtke trebaju svoju ponudu usluga i proizvoda približiti i prilagoditi potrošačima te ju učiniti vidljivijom na internetu, tako da ih potrošači mogu pronaći i informirati se o njihovoj ponudi kada, kako i gdje oni to žele.

Očito živimo u vremenu kada marketinške aktivnosti, ako nemaju kvalitetno postavljenu strategiju, a koja je bazirana na najnovijim podacima o tržištu i koja mora imati detaljno razrađenu digitalnu strategiju, naprosto nisu prilagođene današnjim novim uvjetima poslovanja. Nove tržišne okolnosti donose nove izazove i nove prilike, ali i traže nova rješenja.

Next Page »