Realni pad prometa u maloprodaji u ožujku 2,1 posto

Promet od trgovine na malo u Hrvatskoj je u ožujku u odnosu na veljaču realno porastao za 0,2 posto, dok je u odnosu na ožujak 2012. godine realno smanjen za 2,1 posto, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).

Realni pad prometa od trgovine na malo, što su ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću, bez obzira na svoju pretežnu djelatnosti, tako se na godišnjoj razini u ožujku ove godine bilježi 13. mjesec zaredom, s obzirom da se u ranijim statističkim izvješćima DZS-a realni pad iskazuje neprekidno od ožujka 2012. godine.

Statistički podaci prema izvornim, neprilagođenim indeksima pokazuju da je promet od trgovine na malo u ožujku ove u odnosu na ožujak prošle godine zabilježio nominalni rast za 1,4 posto, dok se u prva tri mjeseca ove u odnosu na isto lanjsko razdoblje bilježi pad za 0,7 posto.

Podaci po trgovačkim strukama pokazuju da je promet u ožujku ove godine u odnosu na ožujak prošle godine, nominalno pao u pet trgovačkih struka, ali ne i u nespecijaliziranim prodavaonicama pretežito živežnim namirnicama, koje u ukupnoj maloprodaji imaju najveći, 40-postotni udio. U toj se trgovačkoj struci, naime, u ožujku bilježi 10,2 postotni nominalni rast prometa u odnosu na ožujak prošle godine.

Za 11 posto nominalno je na godišnjoj razini porastao i promet u specijaliziranim prodavaonicama živežnim namirnicama, a nominalni rast bilježi se i u maloprodaji motornih vozila, dijelova i pribora za motorna vozila, za 7,2 posto, u ostalim nespecijaliziranim prodavaonicama za 0,3 posto, kao i u ljekarnama, medicinskim i ortopedskim proizvodima, kozmetici i toaletnim proizvodima, za 1,9 posto.

Istovremeno je pao promet u prodaji motornih goriva i maziva (udio u maloprodaji 18,7 posto) za 3,4 posto, tekstilu, odjevnim i kožnim predmetima za 0,7 posto, prodaji audio i videoopreme, željezne robe, boja i stakla za 11,2 posto itd. (H)

Promet u trgovini na malo pao 2,1 posto

U ožujku je u Hrvatskoj promet u trgovini na malo pao 2,1 posto na godišnjoj razini, što je manji pad nego mjesec dana prije i manji nego što se očekivalo.

Državni zavod za statistiku objavio je danas prvu procjenu prema kojoj je promet od trgovine na malo, što su ga ostvarili svi poslovni subjekti koji se bave tom djelatnošću bez obzira na svoju pretežnu djelatnost, u ožujku nominalno porastao 0,9 posto u odnosu na isti lanjski mjesec, dok je realno pao za 2,1 posto.

To je manji je nego što se očekivalo, s obzirom da su četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, u prosjeku očekivala pad potrošnje u ožujku za 2,7 posto na godišnjoj razini. Svi anketirani očekivali su pad, i to u rasponu od 1,0 do 4,0 posto.

Ožujak je već 13. mjesec zaredom kako potrošnja pada, pri čemu je pad usporen u odnosu na veljaču, kada je promet u trgovini na malo skliznuo 3,3 posto.

“Ublažavanju stope pada pridonijela je, uz bazni učinak, i predblagdanska potrošnja u ožujku, jer je Uskrs bio ranije nego lani”, navode analitičari Direkcije za ekonomska istraživanja Raiffeisenbank Austria u osvrtu na izvješće DZS-a.

Unatoč usporavanju pada, potrošnja je i dalje pod pritiskom visoke nezaposlenosti i smanjenjem realnog raspoloživog dohotka.

“Nakon snažnog pada 2009. i stabiliziranja u 2010. i 2011. godini, lani su se negativna kretanja u trgovini na malo ponovno intenzivirala. Posljedica je to iznimno teške situacije na tržištu rada i smanjivanja raspoloživog dohotka, na što je, osim snažnijih inflatornih pritisaka, utjecala i veća porezna presija. Ipak, posljednja dva mjeseca negativna kretanja blago usporavaju, čemu pridonosi i bazni učinak”, navode analitičari Raiffeisenbank Austria.

Idućih se mjeseci može očekivati daljnje usporavanje pada potrošnje, ali ne i oporavak.

“U mjesecima pred nama očekujemo daljnje usporavanje negativnih kretanja, na što će utjecati bazni učinak te približavanje središnje turističke sezone. Ipak, oporavka potrošnje, odnosno trgovine na malo, neće biti u ovoj godini jer su kretanja na tržištu rada i dalje nepovoljna, pa pad raspoloživog dohotka, pesimizam i neizvjesnost utječu na daljnju racionalizaciju potrošnje i odgađanje kupovine dobara koja nisu neophodna”, zaključuju analitičari Raiffeisenbank Austria.

Detaljnije izvješće o prometu u trgovini na malo bit će objavljeno idućega tjedna. (H)

Makroekonomisti očekuju usporavanje pada potrošnje

Državni zavod za statistiku objavit će danas prvu procjenu prometa u trgovini na malo u ožujku, koji bi, kako očekuju makroekonomisti, mogao pasti 13. mjesec zaredom, ali manje nego mjesec dana prije.

Četiri makroekonomista, koja su sudjelovala u anketi Hine, u prosjeku očekuju pad potrošnje u ožujku u odnosu na isti lanjski mjesec za 2,7 posto.

Svi anketirani očekuju pad, i to u rasponu od 1,0 do 4,0 posto.

Bio bi to već 13. mjesec zaredom kako potrošnja pada, ali nešto sporije nego u veljači, kada je promet u trgovini na malo, prema kalendarski prilagođenim podacima, pao za 3,3 posto.

“Usporavanju pada u odnosu na veljaču mogao bi pridonijeti raniji Uskrs ove godine, čime je dio osobne potrošnje pomaknut iz travnja u ožujak, kao i niža baza povezana sa snažnim padom prodaje automobila u ožujku prošle godine, nakon uvođenja više stope PDV-a te nepovoljnih poreznih propisa kod kupnja vozila u poslovne svrhe”, navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

Unatoč usporavanju pada, potrošnja je i dalje pod pritiskom visoke nezaposlenosti i smanjenja realnog raspoloživog dohotka.

“Slabosti na tržištu rada, snažniji rast potrošačkih cijena te izostanak potražnje za kreditima kod stanovništva ukazuju na zadržavanje i dalje nepovoljnih trendova u ovoj djelatnosti”, zaključuje jedan od makroekonomista u anketi Hine. (H)

SAD: Porez na osiguranje srezao potrošnju

Potrošnja u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) na najnižoj ja razini u posljednjih devet mjeseci.

Analitičari su očekivali znatno veću brojku od 320 milijardi eura, koliko je javljeno da su u ožujku potrošili građani i kompanije. Smatraju da su potrošači trošili manje zbog plaćanja poreza na osiguranje, neke vrste američkog fonda solidarnosti.

“Izgleda da su i primanja potrošača nešto niža. Sigurno je da plaće ne rastu, a porez na osiguranje dodatno je opteretio primanja Amerikanaca”, kaže Robert Brusca iz Fact and Opinion Economicsa.

Prodaja je pala za pola postotka u ožujku. Podaci o maloprodaji varirali su u prva tri mjeseca ove godine.

“Potrošačko povjerenje je na iznimno niskom nivou, povijesno gledano. I to je veoma značajan podatak. Očito su veoma zabrinuti zbog onoga što bi se moglo dogoditi u budućnosti”, kaže ekonomist Brusca.

Mjere štednje Vlade mogle bi ugroziti gospodarski rast za 1,5 posto, prema službenim podacima. Potrošači mjere već osjećaju na težini vlastite lisnice. (Al-Jazeera Balkans)

Aktualna kretanja i budućnost hipermarketa

Konkurentnost hipermarketa kao najvećeg maloprodajnog formata leži u širokom asortimanu proizvoda, konkurentnim cijenama, velikim prodajnim površinama i ekonomijama obujma

Prema Eurostatu, hipermarket (hypermarket/superstore) se može definirati kao samoposlužna maloprodajna prodavaonica koja nudi koncept “sve pod istim krovom” – široki izbor prehrambenih i neprehrambenih proizvoda s osiguranim velikim parkiralištem.

Prodajna površina hipermarketa iznosi 2500 m² u Belgiji, Danskoj, Španjolskoj, Francuskoj, Grčkoj, Italiji, Luksemburgu, Nizozemskoj i Portugalu. U Njemačkoj postoje dvije vrste hipermarketa – hipermarketi od 1500 m² do 4999 m² (Verbrauchmarkt) i 5000 m² i više (SB-Warenhaus).

U Irskoj i Velikoj Britaniji prodajna površina hipermarketa iznosi 2323 m² i više. Ovi hipermarketi (tzv. Superstores) imaju ograničeni asortiman prehrambenih proizvoda u usporedbi s kontinentalnim hipermarketima.

Zbog svojih velikih prodajnih površina, hipermarketi su često locirani u predgrađu i na lokacijama kojima je lako pristupiti automobilom. U odnosu na ostale maloprodajne formate, konkurentnost hipermarketa leži u širokom asortimanu proizvoda, konkurentnim cijenama, velikim prodajnim površinama i ekonomijama obujma. To znači da hipermarketi rade po konceptu velikog obujma poslovanja i niskih marži nudeći potrošačima mogućnost da zadovolje sve svoje potrebe s jednom kupnjom u jednoj prodavaonici.

Namijenjeni su prvenstveno za planirane, tjedne i mjesečne opskrbe kućanstva, te imaju niže cijene od malih klasičnih prodavaonica. Hipermarketi također koriste cjenovne promocije kako bi potaknuli prodaju, privukli cjenovno osjetljive potrošače i stvorili privlačnu atmosferu.

RAZVOJ I PERSPEKTIVA
Hipermarket se prvi puta pojavio u Francuskoj početkom 1960-ih godina kao sinteza postojećih maloprodajnih formata. Kako je bio vrlo inovativan u odnosu na ostale maloprodajne formate, svojim ulaskom na tržište hipermarket je drastično promijenio maloprodaju i bilježio ubrzani rast prihoda i tržišnog udjela.

U posljednjim godinama globalna je industrija hipermarketa doživjela znatne promjene. U razvijenim su zemljama Europske unije tradicionalni hipermarketi dosegli točku zasićenosti ili njihov tržišni udio opada (npr. Francuska i Španjolska), dok je u nekim zemljama EU hipermarket još uvijek u fazi rasta (npr. Italija).

Iako je sektor hipermarketa u fazi zrelosti i opadanju, treba napomenuti da postoje hipermarketi koji posluju iznimno dobro, što pak ovisi o lokaciji i maloprodavaču.

Čimbenici koji su utjecali na stagnaciju/pad tržišnog udjela hipermarketa jesu promjena stila života potrošača koji sve više preferiraju udobnost kupnje i online kupnju, kriza i smanjenje potrošnje potrošača, visoke cijene benzina i racionalno ponašanje potrošača, kao i zakonodavstvo koje ograničava širenje prodavaonica velikih prodajnih površina.

Za razliku od razvijenih etabliranih tržišta, prodavaonice velikih prodajnih površina još nisu dosegle točku zasićenosti u zemljama u razvoju i tržišnim ekonomijama u nastajanju.

SITUACIJA U HRVATSKOJ
U posljednjih deset godina u Hrvatskoj je glavni trend u trgovini na malo robom široke potrošnje povećanje tržišnog udjela diskontnih prodavaonica, supermarketa i hipermarketa te posljedični pad tržišnog udjela malih klasičnih prodavaonica.

Prema podacima GfK Hrvatska, koji se temelje na panelu kućanstva, u strukturi vrijednosnih udjela tipova prodavaonica na tržištu Hrvatske hipermarketi su povećali tržišni udio s 18 posto u 2008. na 26 posto u 2011. godini (prvih deset mjeseci). U navedenom razdoblju rast tržišnog udjela zabilježile su i diskontne prodavaonice, dok su male klasične prodavaonice i supermarketi smanjili tržišni udio.

Slična kretanja potvrđuju i podaci Planet Retaila koji su temeljeni na prihodima poduzeća. Maloprodavači koji upravljaju hipermarketima u Hrvatskoj su Interspar, Plodine, Konzum i Mercator. Rast prodavaonica velikih prodajnih površina u Hrvatskoj je očekivan jer potrošači obavljaju većinu svojih velikih kupnji, a i znatan dio malih kupnji upravo u tim prodavaonicama.

Prema prošlogodišnjem anketnom istraživanju Ekonomskog instituta, Zagreb (EIZ), provedenom na uzorku od 1025 građana među kojima se njih 656 izjasnilo da obavlja velike kupnje, potrošači velike kupnje obavljaju gotovo isključivo u velikim prodavaonicama (supermarketima, hipermarketima i diskontnim prodavaonicama), što je kao svoj izbor navelo čak 98,3% ispitanika.

Glavni razlozi odabira prodavaonice u velikim kupnjama su širina asortimana, povoljne cijene i blizina u odnosu na dom. Kod malih kupnji situacija je značajno drugačija. Ukupno 1005 potrošača izjavilo je da obavlja male kupnje pri čemu su najpopularniji formati za ovu vrstu nabavke male prodavaonice (55,2%).

S nešto manjim udjelom od 47,9% slijede velike prodavaonice (supermarketi, hipermarketi i diskontne prodavaonice), dok petina ispitanih (20,4%) kaže kako male kupnje obavlja u nekoj specijaliziranoj prodavaonici.

OČEKIVANA KRETANJA
I u 2013. godini, prema projekcijama Ekonomskog instituta, Zagreb, može se očekivati pad BDP-a i pad potrošnje kućanstva pa sukladno tome možemo očekivati i smanjenje maloprodajnog prometa. Čimbenici koji negativno djeluju na maloprodajni promet jesu visoka zaduženost kućanstva i niska primanja, nepovoljna kretanja na tržištu rada i rast potrošačkih cijena.

Ovi čimbenici umanjuju raspoloživi dohodak kućanstva, ekonomska očekivanja potrošača i sklonost potrošnji, a time se umanjuje i potrošnja kućanstava te maloprodajni promet. U idućem razdoblju može se očekivati da će male prodavaonice u susjedstvu i supermarketi i dalje smanjivati tržišni udio, dok će tržišni udio povećati diskontne prodavaonice.

Podaci Planet Retaila, temeljeni na prihodima poduzeća, ukazuju na stagnaciju tržišnog udjela hipermarketa u razdoblju od 2012. do 2016. godine. Iako ograničenog obuhvata, ovi podaci se mogu smatrati indikativnima.

Očekivana stagnacija tržišnog udjela hipermarketa pokazuje da se tradicionalni hipermarketi trebaju prilagoditi novim uvjetima poslovanja i konkurenciji pri čemu im najveća opasnost prijeti od promjene životnog stila potrošača i cjenovne konkurencije. Iskustvo razvijenih zemalja u kojima su hipermarketi već u fazi zrelosti pokazuje da bi maloprodavači koji upravljaju hipermarketima trebali brzo reagirati.

Tradicionalni hipermarketi mogu povećati svoju konkurentnost širenjem online kupnje i multikanalne distribucije, uvođenjem novih usluga, novih tehnologija, poboljšanjem ugođaja kupnje i ustrajanjem na jačanju lojalnosti kupaca. Važno je dati poticaje kupcima da se odvezu svojim automobilima izvan grada i obave kupnju u hipermarketu.

Također, maloprodavači koji upravljaju hipermarketima traže nove formate razvoja, više se oslanjanju na usluge unutar prodavaonice, smanjuju prodajne površine te intenziviraju promotivne aktivnosti. Sve to utječe na promjenu koncepta tradicionalnog hipermarketa i razvoja novih varijanti hipermarketa.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić
Znanstveni savjetnik

Next Page »