Globalna snaga maloprodaje: Rast unatoč teškoćama

Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, no vodeći su maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje

Unatoč nepovoljnim gospodarskim kretanjima prihodi 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu u prošloj su poslovnoj godini (lipanj 2012. – lipanj 2013.) dosegnuli 4,3 bilijuna dolara.

Prema izvješću Globalna snaga maloprodaje 2014., koji je pripremio Deloitte u suradnji s američkim časopisom Stores media, 250 najvećih u svijetu ostvarilo je prosječan prihod od preko 17 milijardi dolara.

Među 250 najvećih i ove se godine uvrstila Agrokorova maloprodaja, koja je zauzela 244. poziciju.

Izvješće po prvi puta sadrži i popis vodećih 50 maloprodajnih lanaca koji posluju putem interneta. Više od dvije trećine maloprodajnih lanaca fokusiranih na internet trgovinu, odnosno njih 39, uvrstilo se i među 250 najvećih u svijetu.

UTJECAJ DEZINVESTIRANJA
Globalna trgovina na malo prošlu je godinu započela problematično, međutim, ohrabruje to što se pokazalo da su vodeći maloprodajni lanci ipak uspjeli prebroditi ovo teško razdoblje i ostvariti zamjetne rezultate zahvaljujući povećanju potrošnje.

To se pokazalo kao prijeko potreban poticaj rasta globalnih prihoda u kojem 250 najvećih maloprodajnih lanaca u svijetu (točnije 199 poslovnih subjekata) bilježi povećanje prihoda od trgovine na malo.

Zanimljivo je i da je ovogodišnje izvješće po prvi puta ukazalo na to da su vodeći posegnuli za nizom rasprodaja kako bi očuvali profitabilnost i prebrodili ovo problematično razdoblje za trgovinu.

Prošle godine deset vodećih maloprodajnih lanaca u svijetu doživjelo je pomutnju najvećim dijelom prouzročenu nizom prodaja svojih poslovnih udjela. Među vodećih deset lanaca njih pet je iz SAD-a, tri iz Njemačke te po jedan iz Ujedinjenog Kraljevstva i Francuske.

Prvih deset je, promatrano kao zasebna grupa, raslo sporije od ostalih uvrštenih u 250 najvećih, zabilježivši rast od 4,2 posto naspram 4,9 posto rasta ostvarenog prethodne poslovne godine.

I dok je Walmart ostvario veću prednost, Carrefour — bivši drugi na svijetu — pao je na četvrto mjesto nakon nekoliko uzastopnih godina pada prihoda, do kojeg je došlo zbog izdvajanja diskontnoga lanca Dia u srpnju 2011. godine.

Tesco, koji se ove godine popeo s trećeg na drugo mjesto, također je osjetio posljedice napuštanja svog dijela poslovanja Fresh & Easy u Sjedinjenim Američkim Državama. Pored neprikosnovenog Walmarta, od američkih lanaca najveći napredak je zabilježio Costco skočivši sa 6. na 3. mjesto.

Kroger je zadržao svoju 5. poziciju, Home Depot je s 8. došao na 6. mjesto, dok je s liste deset vodećih Target izgurao također američki lanac Walgreen. Od njemačkog trojca jedino je Schwarz grupa ostvarila pomak sa 7. na 6. mjesto, Aldi je s 8. skliznuo na 9. poziciju, dok je Metro pao s 4. na 7. mjesto.

ZEMLJE U RAZVOJU
Maloprodajni lanci koji posluju na tržištima zemalja u razvoju u poslovnoj su 2012. godini nastavili bilježiti veliki porast potražnje. Tržišta ovih zemalja trenutno dobivaju vjetar u leđa koji potiče njihov agresivan organski rast.

Maloprodajni lanci s ovih tržišta mahom su se plasirali na listu 50 najbrže rastućih u svijetu, točnije, bilo ih je 26, a među njima su se našla sva četiri ruska maloprodajna lanca s ovogodišnje Deloitteove liste 250 najvećih u svijetu, zatim pet od sedam koji dolaze s područja Afrike i Bliskog istoka te šest od devet lanaca iz Latinske Amerike.

Proteklih godina ekonomije u razvoju izbile su u prvi plan kao maloprodajna tržišta koja najviše obećavaju. Na čelu su maloprodajni lanci Latinske Amerike s porastom prihoda od trgovine na malo od 15 posto, a slijede ih lanci iz Afrike i Bliskog istoka.

Maloprodajni lanci uspješno prilagođavaju svoje strategije rastućem broju potrošača iz srednje klase na novim tržištima koje obilježava velika potražnja za dobrima široke potrošnje, od elektroničkih proizvoda do proizvoda za osobnu njegu.

Europski maloprodajni lanci već drugu godinu zaredom imaju problema zbog ponovnog ulaska u recesiju i s njom povezanih strožih mjera za suzbijanje kreditne krize u Europi te posljedičnog usporavanja rasta i povećanja nezaposlenosti u mnogim europskim zemljama.

Lošije rezultate gledano na razini 250 vodećih u Europi ostvarili su maloprodajni lanci iz Njemačke i osobito Ujedinjenog Kraljevstva.

Lanci iz regije Azija-Pacifik, isključujući Japan, ostvarili su solidnu dobit, no ona se ipak više ne mjeri dvoznamenkastim brojkama, kao što je to bio slučaj u dvije prethodne godine.

Japanski maloprodajni lanci oporavili su se od poslovne godine 2011., no i dalje zaostaju za drugim analiziranim zemljama i regijama. U Sjedinjenim Američkim Državama rast 250 najvećih zaustavio se na 4,3 posto, što je pad u odnosu na 6,3 posto rasta ostvarenog 2011. godine.

Promatrajući sjevernoamerički kontinent kao cjelinu, osobito Kanadu, povećanju prihoda pridonio je upravitelj lanca malih trgovina i licencnog oblika trgovanja Alimentation Couche-Tard. Kao posljedica intenzivnih akvizicija u 2012. godini, Couche-Tard postao je najveći maloprodajni lanac Kanade.

USPON INTERNET TRGOVINE
Trgovina putem interneta zauzela je značajan dio ukupnih prihoda u sektoru maloprodaje imajući u vidu da je vodećih 50 iz ovoga segmenta ostvarilo gotovo jednu trećinu prihoda gledano u prosjeku, u koji su ušle i trgovine koje posluju isključivo putem interneta.

Veliku većinu 50 vodećih internetskih trgovina uvrštenih na rang-listu, njih 42, sačinjavaju trgovci koji koriste više prodajnih kanala, dok ih svega osam posluje isključivo putem interneta.

Ove internetske trgovine većinom dolaze iz SAD-a i Europe, njih 28, odnosno 17, a tek pet s tržišta u razvoju. E-trgovina analizirana je i na razini 250 najvećih trgovaca.

Trgovački lanci uvršteni među 250 najvećih koji se u svom poslovanju koriste i internet trgovinom u 2012. godini prosječno su 7,7 posto prihoda ostvarili internetskom prodajom.

Gledano iz regionalne perspektive, on-line trgovine ostvarile su najveći udjel u ukupnim prihodima sjevernoameričkih lanaca, a najmanji među europskima. Najveći rast prihoda od prodaje putem interneta ostvarili su maloprodajni lanci iz azijsko-pacifičke regije, a najsporiji oni sa sjevernoameričkog kontinenta.

TRŽIŠTE U HRVATSKOJ
S prihodima od trgovine na malo od 3,878 milijardi dolara Agrokorova maloprodaja u ovogodišnjem je izvješću zauzela 244. mjesto, što je lagani pad jer je u prethodnoj poslovnoj godini držala 226. mjesto među 250 najvećih svjetskih maloprodajnih lanaca.

Zanimljivo bi bilo pogledati i kako bi izgledala zajednička kompanija ukoliko bi se realizirala akvizicija Mercatora od strane Agrokora.

Kako je slovenski trgovački lanac ostvario 3,695 milijardi dolara prihoda od trgovine na malo (podatak za 2012. godinu), eventualna zajednička kompanija bi s prihodom od 7,573 milijarde dolara zauzimala 133. mjesto na listi vodećih 250 maloprodajnih lanaca u svijetu.

Što se tiče obilježja tržišta u Hrvatskoj, domaći su potrošači pokazali značajnu sklonost trgovačkim markama u vremenima ekonomske krize, što potvrđuje i sve veći broj nebrendiranih proizvoda na policama vodećih maloprodajnih lanaca.

Čini se da se nebrendirani proizvodi sve više percipiraju kao proizvodi adekvatne kvalitete za razumnu cijenu (tzv. “value for money”), što se smatra presudnim faktorom koji utječe na potrošnju.

Domaće maloprodajno tržište i dalje karakterizira veliki broj konkurenata koji se bore za naklonost svakog kupca najčešće kroz cjenovno nadmetanje. Struktura vodećih igrača nije se značajno mijenjala posljednjih godina, pri čemu pet vodećih maloprodajnih lanaca drži oko 60% tržišta.

S udjelom od oko 30% Konzum se već tradicionalno nameće kao vodeći maloprodajni lanac, uz blagi trend porasta udjela u najvećem maloprodajnom segmentu – segmentu robe široke potrošnje (29% u 2013. u odnosu na 28% u 2012. godini).

Unatoč pokrivanju značajno manjeg tržišta, Kaufland i diskontni lanac Lidl, članice Schwarz grupe, predstavljaju glavne konkurente u spomenutom segmentu s oko 9% i 8% tržišta. Slijede Plodine i Billa s udjelima od oko 7% i 5%.

Tomislav Džapo
Viši menadžer u Odjelu financijskog savjetovanja

Medijski barometar trgovačkih lanaca: Ista meta, isto odstojanje

U veljači su prva tri mjesta zauzeli isti trgovački lanci kao u siječnju, a i njihov poredak ostao je isti: Mercator, Konzum, Lidl

Veljača je već peti mjesec zaredom u kojem je dominantna tema vezana za trgovačke lance kupoprodajni proces Agrokora i Mercatora.

Krajem mjeseca mediji su prenijeli informaciju da se zaključenje kupoprodajnog ugovora očekuje krajem svibnja.

Općenito se najviše pisalo o poslovanju, a zatim o asortimanu i cijenama proizvoda koji se u lancima nude.

Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u veljači najviše pisalo, te u kojim kontekstima.

Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one u kojima su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

NEPROMIJENJENA TROJKA
Prva su tri mjesta zauzeli isti trgovački lanci kao u siječnju. Poredak je također isti. Najviše se objavljivalo o Mercatoru. Objave su većinom o poslovanju pri čemu je primarna tema ponovno bilo preuzimanje od strane Agrokora te sve vezano uz to, od restrukturiranja dugova, rokova… Slijede Konzum te Lidl.

Već spomenuta saga kupoprodaje Agrokora i Mercatora nastavila se kroz cijelu veljaču.

Početkom mjeseca mediji su prenijeli kako su banke vjerovnice Mercatora, na prijedlog koncerna Agrokor, produžile rok u kojem se očekuje dogovor o restrukturiranju Mercatorovih dugova.

Zaključenje kupoprodajnog ugovora trebalo je biti krajem ožujka, no i taj je rok tada pomaknut na kraj lipnja.

O Konzumu, koji je zauzeo drugo mjesto, najviše se objavljivalo o asortimanu i cijenama te o poslovanju.

Prenosi se kako Konzum u 350 prodavaonica u Hrvatskoj provodi proces modernizacije opreme na odjelima pekarnica te edukaciju djelatnika. U to unaprjeđenje ulaže 13 milijuna kuna.

Mediji su izvijestili i o dva nova trgovačka centra Konzuma koji se planiraju otvoriti na području Zagreba, a samim time će omogućiti otvaranje više od 200 novih radnih mjesta.

I o Lidlu se najviše objavljivalo vezano za poslovanje. Prema istraživanju portala MojPosao o najpoželjnijem poslodavcu u Hrvatskoj, Lidl je zauzeo treće mjesto. To je ujedno i najveći skok za neku od tvrtki, budući da je Lidl prošle godine bio na 11. mjestu.

Na četvrtom i petom mjestu ponovno se nalaze Kaufland i Spar, no zamijenili su mjesta u odnosu na siječanj. O oba se lanca najviše pisalo u kontekstu asortimana koji nude te o cijenama proizvoda. Uz to, Spar je izvijestio da je u zagrebačkoj Jurišićevoj ulici, u povijesnom zdanju Pošte, otvorio novi supermarket.

POSAO NA PRVOM MJESTU
Ukupno gledajući, najveći se broj objava odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), 67,78%. Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda. U veljači su o trgovačkim lancima i tematici vezanoj za iste tiskani mediji i internetski portali podjednako objavljivali.

Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata i portal limun.hr, zatim Glas Slavonije i poslovni.hr. Jedino je o Poslovanju zabilježeno više objava na portalima. To je i tema o kojoj se ukupno najviše objavljivalo.

O svim je ostalim temama više objavljivano u tiskovinama. Iznimka je tematika koja obuhvaća promidžbene aktivnosti i sponzorstva. Tu su objave jednako zastupljene prema vrsti medija.

Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike asortiman i cijene proizvoda, 84,4% u korist tiskanih medija, te u tematici ostalo, 91,7% ponovno u korist tiskovina.

Ines Kovačić

Maloprodajni trendovi: Analiza uspjeha na primjeru Plodina

Plodine su povećale svoj tržišni udio u kategorijama ulja, mlijeka, vrhnja, kave, bezalkoholnih pića, keksa, deterdženata za rublje i sredstava za pranje posuđa

U 2013. godini rastom tržišnog udjela mogu se pohvaliti trgovački lanci Konzum, Billa, Lidl, Kaufland i Plodine. Svaki uspješni trgovac ima svoju tajnu uspjeha. Tako su neki privukli nove kupce, neki povećali lojalnost postojećih kupaca, optimizirali asortiman, ponudili najbolje akcije itd.

Za ilustraciju smo analizirali rezultat Plodina. Iako su Plodine u 2013. otvorile tri nova supermarketa, ukupan broj kupaca nije se povećao. Nešto drugo bilo je presudno za rast njihovog tržišnog udjela.

Naime, u migracijama kupaca i kontekstu podijeljene lojalnosti, Plodine su povećale lojalnost svojih kupaca, odnosno povećale su udio u novčaniku kupaca.

Na čiji račun je postignut taj rast lojalnosti? Na račun Getroa, Lidla, Tommyja, Dione, Konzuma i Mercatora.

Priloženi grafikon prikazuje matricu uspješnosti Plodina u migracijama kupaca i paralelnim kupovinama. Gornja dva kvadranta matrice prikazuju trgovce kojima Plodine uzimaju novac, a donja dva trgovce od kojih Plodine gube.

DOBITAK I GUBITAK
Sada pogledajmo kako su Plodine upravljale pojedinim kategorijama proizvoda. Na početku obratimo pozornost na kategoriju svježih proizvoda s obzirom na to da je trend rasta svježih kategorija globalni trend koji dakako nije zaobišao ni hrvatsku maloprodaju.

Iako je vrijednost kategorije svježeg mesa na hrvatskom tržištu značajno povećana, u Plodinama je rasla većim postotkom u odnosu na tržišni rast te su Plodine u svježem mesu povećale tržišni udio.

S druge strane, u kategoriji svježeg voća i povrća, koja je također značajno rasla, Plodine su smanjile tržišni udio jer su rasle sporije od prosjeka tržišta. Neke od većih kategorija u kojima su Plodine povećale udio su: ulje, mlijeko, vrhnje, kava, bezalkoholna pića, keksi, deterdženti za rublje i sredstva za pranje posuđa.

U čokoladnim kategorijama postoji znatan neostvaren potencijal budući da su ove kategorije (čokoladne table, bombonijere i čokoladni namazi) vrijednosno rasle, dok su u Plodinama smanjile vrijednost.

To ne bi bilo posebno zanimljivo da su kupci Plodina npr. promijenili kupovne navike u ovoj kategoriji i smanjili potrošnju čokoladnih proizvoda jer bismo u tom slučaju mogli pretpostaviti da Plodine nisu mogle postići bolji rezultat.

IZGUBLJENE PRILIKE
No, GfK Panel kućanstava nudi uvid u stvarno kupovno ponašanje kupaca ovoga lanca i govori nam da su kupci Plodina povećali potrošnju čoko proizvoda u drugim lancima, a smanjili ju u Plodinama.

Priloženi grafikon pokazuje kamo se prelio izgubljeni novac, tj. gdje su izgubljene prilike za Plodine u čoko kategorijama. Dio izgubljenog novca u 2013. završio je u blagajnama Konzuma, Lidla, Bille i Interspara. Promatrano u apsolutnim iznosima, kupci Plodina na čoko proizvode u Konzumu su potrošili oko 46, u Lidlu 35, Kauflandu 24 milijuna kuna itd.

Također, važno je napomenuti da kupci Plodina pokazuju povećani afinitet prema kupovini čoko proizvoda u Lidlu, Kauflandu, Billi i posebno Intersparu.

Kao što bi konkurenti trebali proučavati uspjeh Plodina u kategoriji mlijeka, tako bi Plodine mogle optimizirati upravljanje čoko kategorijom proučavajući kupovno ponašanje svojih kupaca kada kupuju u drugim lancima.

Mladen Kožić, Sales Manager

Medijski barometar trgovačkih lanaca: Mercator opet u fokusu

U cijeloj 2013. godini Konzum je prvom mjestu bio devet mjeseci, a preostala tri mjeseca na čelnoj ga je poziciji zamijenio Mercator, što je učinio i u siječnju

Kupoprodajni proces Agrokora i Mercatora još je uvijek u tijeku, a mediji su kroz cijeli siječanj izvještavali o istom. Prodaja Mercatora opisuje se kao trenutačno najzahtjevnija transakcija te vrste u Europi, no komentira se i da dugotrajnost pregovora svakako nije poticajna.

Općenito su mjesec obilježile objave o poslovnim rezultatima, planovima i očekivanjima. Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u siječnju najviše pisalo, te u kojim kontekstima.

Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, odnosno one u kojima su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

GODINU OTVORIO MERCATOR
U cijeloj je 2013. godini Konzum uglavnom bio trgovački lanac o kojem su mediji najviše izvještavali. Na prvom je mjestu bio devet mjeseci, a preostala tri mjeseca na čelnoj ga je poziciji zamijenio Mercator.

Mercator je isto učinio i početkom 2014. godine. Na prvom je mjestu i to s velikom razlikom u odnosu na sve ostale trgovačke lance. Slijedi ga već spomenuti Konzum, a Lidlu je ovo već peti mjesec zaredom da je na trećem mjestu.

Poseban interes medija za Mercator prvenstveno je vezan za kupoprodajni proces Agrokora i ovog trgovačkog lanca. Početkom mjeseca objavljivalo se o nagađanjima slovenskih medija o realizaciji ugovora koji je Agrokor u lipnju prošle godine potpisao s konzorcijem prodavatelja.

Prema ugovoru radi se o kupoprodaji 53,12 posto Mercatora po cijeni od 120 eura za dionicu. Za nekoliko je dana došlo do promjene plana. Naime, Agrokor je snizio cijenu za dionicu Mercatora sa 120 na 80 eura te bi se nakon preuzimanja slovenski trgovački lanac odmah dokapitalizirao s 225 milijuna eura. Prema tome bi Agrokor dao ukupno 70 milijuna eura više.

Uslijedile su objave o pregovorima koji su se nastavljali iz tjedna u tjedan, a krajem mjeseca je objavljeno da se pregovori koncerna Agrokor, banaka i Mercatorovih vlasnika nastavljaju bez službenih informacija o tome koliko su stajališta približena.

Prodaja Mercatora opisuje se kao najzahtjevnija transakcija te vrste u Europi u tom trenutku, ali dugotrajnost pregovora nije poticajna. Sadašnji kupoprodajni ugovor predviđa da bi se stvari trebale dovesti do kraja najkasnije krajem ožujka.

Konzum se vezano za tematiku usputno spominjao, a o njemu se najviše objavljivalo vezano za asortiman i cijene proizvoda. Završila je i nagradna igra Konzuma ”Moja milja kuna” kojom Konzum, kao i u ostalim nagradnim igrama koje priređuje, nagrađuje vjernost svojih kupaca. Nova hrvatska milijunašica postala je Rovinjanka, a sreću joj je donio Ivan Šarić koji je njen kupon izvukao iz mnoštva pristiglih.

Trećeplasirani Lidl treću je godinu nositelj prestižnog certifikata Poslodavac Partner. Objavljivalo se i o završetku Lidlovog donacijskog programa ”Više za zajednicu”, vrijednog gotovo pola milijuna kuna, a najavili su da će se program provoditi i ove godine.

TEMATIKA OBJAVA
Ukupno gledajući, najveći se broj objava (66,52%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva te tema vezana za asortiman i cijene proizvoda. U siječnju su o trgovačkim lancima i tematici vezanoj za iste više objavljivali internetski portali, ukupno 65%.

Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su portali limun.hr, jatrgovac.hr, seebiz.eu i poslovni.hr. O većini su navedenih tema više objavljivali internetski portali, osim kad se radi o asortimanu i cijenama proizvoda.

O tematici koja je svrstana pod “ostalo” nije bilo razlike prema vrsti medija. O Poslovanju, o kojem se ukupno naviše objavljivalo, na portalima je zabilježeno 75,8% objava, u odnosu na 24,2% objava u tiskanim medijima.

Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike Asortiman i cijene proizvoda, 81,4% u korist tiskanih medija.

Ines Kovačić

Medijski barometar trgovačkih lanaca: Preuzimanje Mercatora i “blagdanske” teme obilježile prosinac

Proces preuzimanja Mercatora od strane Agrokora plijenio je pažnju medija i u prosincu. Osim o poslovanju i poslovnim rezultatima o kojima se najviše objavljivalo, dosta se pisalo o asortimanu i cijenama proizvoda posebno vezanih za blagdanske delicije, uređenje doma, kićenje bora te prigodnih darova.

Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u prosincu najviše pisalo, te u kojim kontekstima. Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima.

Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one gdje su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

LIDERI ZADRŽALI POZICIJE
Prva tri mjesta po zastupljenosti u medijima ostala su nepromijenjena. Prvi je Konzum, slijede Mercator te Lidl. Razlika između prvog Konzuma i drugog Mercatora je samo u četiri objave. Lidl koji je na istoj poziciji kao i u prošlim mjesecima, u prosincu je zabilježio nešto veći broj objava te povećao razliku u odnosu na četvrto mjesto.

Od četvrtog do šestog se mjesta nalaze isti trgovački lanci kao u studenom, no malo promijenjenih pozicija. Plodine su napredovale za dva mjesta, Spar je zadržao peto mjesto, a Kaufland je pao za dva mjesta.

O Konzumu se najviše pisalo vezano za poslovanje, a zatim za asortiman, ponudu te cijene proizvoda. Objavljeno je da je trgovina Konzuma u Vlaškoj ulici prvi trgovački objekt u Hrvatskoj s LED rasvjetom čime je ostvarena značajna energetska ušteda u odnosu na dosad korišteno konvencionalno rješenje. Valja navesti i ”Ludi petak” koji je Konzum organizirao na Svetog Nikolu, 6. prosinca. Radilo se o rasprodaji od više od 1000 artikala po konceptu – kako odmiče dan, tako popusti na odabrane artikle rastu.

Vezano za Mercator najviše se ponovno pisalo o prodajnom postupku te uvjetima koji se moraju ispuniti kako bi ga Agrokor mogao preuzeti. Objavljeno je i da je Mercator od većine zajmodavaca dobio odobrenje na predloženi okvirni sporazum o restrukturiranju dugova tvrtke. Time je opet produljen moratorij na otplatu glavnica svih kreditnih obveza kompanije, ovaj put do 31. ožujka 2014. godine.

Lidl je uveo tablet računala u svakodnevno poslovanje te tako olakšao rad svojim djelatnicima. Općenito se u prosincu najviše pisalo o poslovnim rezultatima ovog trgovačkog lanca, a valja spomenuti i humanitarnu akciju koju je trgovački lanac Lidl organizirao zajedno s Hrvatskim Caritasom. Radi se o akciji ”Pomagati je lako” u kojoj je prikupljeno 65 tisuća proizvoda namijenjenih socijalno ugroženim obiteljima i pojedincima.

TEMATSKI POGLED
Ukupno gledajući, najveći se broj objava, kao i prošlih mjeseci, odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta), sa 60,56% udjela. Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene proizvoda u trgovačkim lancima s udjelom od 22,62%. Tema vezana za promidžbu i sponzorstva nalazi se na trećem mjestu s udjelom od 10,84%.

U prosincu nije bilo razlike u odnosu na vrstu medija koji pišu o trgovačkim lancima. U postocima je omjer 50:50, a ako pogledamo prema broju objava, tada je razlika u jednoj objavi u korist portala.

Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su portali www.limun.hr te www.jatrgovac.hr. Slijedi dnevni list 24 sata te portal www.poslovni.hr.

O većini su navedenih tema više objavljivali tiskani mediji, osim kad se radi o poslovanju i tematici koja je svrstana pod “ostalo”. O poslovanju, o kojem se ukupno naviše objavljivalo, na portalima je zabilježeno 59,6% objava, u odnosu na 40,4% objava u tiskanim medijima.

Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike Usluge i odnosi prema kupcima: 87,5% u korist tiskanih medija.

Ines Kovačić

Next Page »