Kupnja Mercatora u centru pažnje

Zaključenje preuzimanja od strane Agrokora dovelo je Mercator u žižu interesa koji se lipanjskim prvim mjestom izjednačio s Konzumom u broju mjesečnih pobjeda od početka godine

Polovina 2014. godine je iza nas. Lipanj je ponovno donio najviše medijskih objava vezanih za poslovne rezultate i poslovanje, no i dugo očekivanu vijest o konačnom završetku kupoprodajnog procesa Agrokora i Mercatora.

VELIKA VIJEST
Vijest mjeseca – kupnja Mercatora od strane Agrokora, Mercator je vratila na prvo mjesto. To mu je mjesto donijelo izjednačenje s Konzumom kada se radi o medijskoj zastupljenosti u 2014.

Dva su se trgovačka lanca u prvih šest mjeseci izmjenjivala na čelnoj poziciji: u siječnju i veljači prvo je mjesto zauzeo Mercator, zatim su ožujak, travanj i svibanj pripali Konzumu, a lipanj ponovno Mercatoru.

Cijelog se mjeseca objavljivalo o procesu kupnje Mercatora, a na kraju je lipnja objavljen i komentar vlasnika Agrokora za slovensku televiziju u kojem je rekao da je već bio u Mercatoru, razgovarao i sa sindikatima i s menadžmentom koji su oduševljeni i da će to biti perfektno partnerstvo. Najavio je i poslovno čudo u regiji.

Konzum je na drugom mjestu. Dio se objava isto tako odnosio na kupovinu Mercatora i promjene koje slijede. Osim o poslovnim rezultatima i asortimanu proizvoda, objavljivalo se i o humanitarnim akcijama Konzuma te o Vatrenom kampu.

Naime, Konzum, Ledo, Jamnica i PIK Vrbovec pripremili su za hrvatske navijače Vatreni kamp koji je na proputovanju Hrvatskom pružio zabavu cijelim obiteljima.

Spar i Lidl su zadržali svoje prošlomjesečne pozicije. O Sparu se, kao i o Mercatoru i Konzumu, najviše objavljivalo o poslovnim rezultatima.

Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja odobrila je namjeru provedbe koncentracije kojom Spar Hrvatska stječe 20 prodajnih mjesta Dione na području Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Za Lidl su mediji prenijeli najviše objava vezanih za promidžbu i sponzorstva.

Zajedno s Caritasom i tvrtkom Unijapapir, Lidl je pokrenuo nacionalnu humanitarnu akciju “Spremni za dobro!” s ciljem prikupljanja i prodaje starog papira kako bi osigurali sredstva za pomoć djeci iz siromašnih obitelji u nabavi novih udžbenika za nadolazeću školsku godinu.

POSLOVANJE I OSTALE TEME
Ukupno gledajući, najveći se broj objava (55,15%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za asortiman i cijene s neznatnom razlikom u odnosu na tematiku vezanu za promidžbu i sponzorstva.

O trgovačkim su lancima i vezanoj tematici u lipnju tiskani mediji i portali objavljivali gotovo jednako.

Pojedinačno gledajući, najviše se o trgovačkim lancima pisalo u dnevnim novinama, pri čemu je na prvom mjestu 24 sata, a na trećem i četvrtom Večernji list i Jutarnji list.

Društvo im jedino radi portal jatrgovac.hr koji je zauzeo drugo mjesto. U tiskanim se medijima nešto više objavljivalo o tematici vezanoj za asortiman i cijene, uslugama i odnosu prema kupcima te o promidžbenim aktivnostima i sponzorstvima.

Na portalima se prednost daje poslovanju i poslovnim rezultatima. O poslovanju se tijekom lipnja i najviše pisalo, ukupno 55,15% od ukupnog broja zabilježenih objava. Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike asortiman i cijene proizvoda – 86% u korist tiskanih medija.

Ines Kovačić

Plodine: Dividenda 61,54 kunu, povećava se temeljni kapital

Plodine su odlučile isplatiti dividendu od 61,54 kune po dionici. Dividenda će se isplatiti iz zadržane dobiti.

Osim toga, kompanija će povećati temeljni kapital sa 130 na 170 milijuna kuna. Za povećanje temeljnog kapitala upotrijebit će se dobit iz 2013. godine te dio zadržane dobiti iz ranijih godina.

Za revizora društva određuje se Iris Nova d.o.o. iz Rijeke. (SEEbiz.eu)

Sektorska analiza – trgovina na malo: Još jedna godina stagnacije

Hrvatska maloprodaja neodvojivo je povezana s trendovima koji vladaju u ukupnom gospodarstvu. Trendovi su općenito negativni na što maloprodaja nikako nije imuna pa se to očituje i u prikazanim rezultatima, no ipak se na obzoru nazire kakav-takav oporavak u 2015. godini

Prošla godina obilježena je nastavkom negativnih kretanja u trgovini na malo. Naime, lani je na međugodišnjoj razini realni promet u trgovini na malo kumulativno smanjen za 0,6%.

Isto tako, desezonirana vrijednost realnog prometa u trgovini na malo je u padu od siječnja 2012. godine, a u siječnju 2014. u odnosu na isti mjesec godine ranije desezonirani promet je smanjen za 0,2%.

U strukturi prometa u 2013. godini smanjen je promet od trgovine na malo motornim vozilima za 5,2%, kompjuterskom opremom, knjigama i novinama za 4,6%, audio i video opremom za 3,5%, dok je povećan promet prodavaonica tekstilom, odjevnim predmetima i obućom za 12,9%, a promet specijaliziranih prodavaonica živežnim namirnicama za 12,2%.

U siječnju ove godine sve djelatnosti trgovine na malo (osim nespecijaliziranih prodavaonica pretežno živežnim namirnicama) ostvarile su rast nominalnog prometa.

TRENDOVI U TRGOVINI
Općenito gledano, u 2013. godini zabilježena su pozitivna kretanja u pogledu broja maloprodavača. Ukupan broj maloprodavača tako je povećan za 2,8%, pri čemu je broj pravnih osoba porastao za 6,1%, dok je broj obrtnika istodobno smanjen za 6%. Unatoč ukupnom rastu broja maloprodavača, udio trgovine u gospodarstvu lani je smanjen i to za 2,2%.

U posljednjih nekoliko godina kriza i smanjenje realnog prometa u trgovini na malo doveli su do zaoštravanja konkurencije na tržištu, restrukturiranja i okrupnjavanja sektora, pri čemu nekonkurentni maloprodavači gube tržišnu utakmicu.

Tako je u razdoblju od 2009. do 2013. godine u trgovini smanjen broj poduzeća za 2.816 (-5,7%), dok je broj trgovaca obrtnika drastično smanjen za 3.404 (-22,2%).

Mali trgovci obrtnici gube tržišnu utakmicu s velikim trgovačkim lancima zbog nekonkurentnih maloprodajnih cijena, visokih nabavnih cijena i ograničenog asortimana proizvoda i usluga. Uz to, potrošači također izražavaju visoku lojalnost vodećim trgovačkim lancima.

S druge strane, kriza i dalje negativno utječe na kretanje broja zaposlenih. Tako je u 2013. u odnosu na prethodnu godinu u djelatnosti trgovine i trgovini na malo bilo za 0,4% manje zaposlenih.

I u siječnju 2014. godine u odnosu na isti mjesec godine ranije broj zaposlenih je smanjen u trgovini za 1,3%, a u trgovini na malo za 0,5%. U razdoblju od 2009. do 2013. godine, u trgovini je izgubljeno 22.411, a u trgovini na malo 8.046 radnih mjesta.

U navedenom razdoblju udio trgovine u zaposlenosti u gospodarstvu je smanjen za 4,2%, a u trgovini na malo za 0,8%.

Riječ je o uobičajenim tržišnim trendovima jer je trgovina na malo radno intenzivna djelatnost i u uvjetima slabe potražnje maloprodavači smanjuju broj zaposlenih kako bi racionalizirali troškove radne snage i poslovne rashode.

U siječnju 2014. godine u odnosu na isti prošlogodišnji mjesec realne bruto plaće su u trgovini na malo povećane za 3,2%.

Usprkos tome, bruto plaće su u trgovini na malo u odnosu na prosjek gospodarstva vrlo niske, odnosno za 29,1% su niže u odnosu na gospodarstvo i za 17,3% u odnosu na trgovinu. Ova razlika je povećana u 2014. u odnosu na 2009. godinu. Niske plaće u trgovini na malo nisu motivirajuće niti za povećanje proizvodnosti rada niti za privlačenje nove radne snage.

Od 2008. godine investicije su u stalnom padu, a glavne prepreke investicijama su slaba potražnja stanovništva i visoka cijena kapitala. U 2012. godini ostvarene bruto investicije u dugotrajnu imovinu u trgovini na malo bile su niže za 40,9% u odnosu na iznos investicija u 2008. godini.

Danas maloprodavači uglavnom investiraju u održavanje postojećih objekata i u povećanje konkurentnosti, a u znatno manjem obujmu nego prije krize ulažu u izgradnju novih prodavaonica i novih trgovačkih centara.

Kriza je utjecala i na smanjenje obujma inozemnih izravnih ulaganja. U 2013. godini one su u prva tri tromjesečja kumulativno bila niža nego u 2012. godini (12,9%), ali te su investicije iznosile tek 23,7% ostvarenih investicija u 2008.

Regionalno gledajući, hrvatska trgovina na malo više nije jedna od atraktivnih i vodećih destinacija za potencijalne strane ulagače. Razlog tome su pad kupovne moći potrošača, neefikasna državna birokracija, korupcija, otežani pristup financiranju, restriktivna regulativa tržišta rada i visoko porezno opterećenje.

Kako prihodi padaju, neki strani trgovački lanci napustili su ili su najavili napuštanje Hrvatske (npr. Bricostore, OBI, Baumax), dok drugi vodeći svjetski maloprodavači investiraju u Hrvatskoj (npr. IKEA).

Uslijed krize, u Hrvatskoj je također usporena izgradnja trovačkih centara, što također ukazuje na usporavanje inozemnih izravnih ulaganja. Po metru kvadratnom prodajne površine trgovačkih centara na 1.000 stanovnika u 2013. godini Hrvatska je bila nešto iznad prosjeka EU-27 (250 m2) i na 15. je mjestu ispred Francuske, Italije i Njemačke, koje imaju veću kupovnu moć od Hrvatske.

S druge strane, investicije hrvatskih maloprodavača u inozemstvu su u porastu od 2008. godine. U 2012. one su iznosile 150,1 milijuna eura (86,9% ukupnih investicija ostvarenih u razdoblju od 2000. do 2013.).

Ova su ulaganja zanimljiva i ukazuju na nastojanja velikih hrvatskih maloprodavača da širenjem u regiji povećaju ekonomije obujma i svoju konkurentnost na međunarodnom tržištu.

Sveukupno gledano, opći gospodarski trendovi nisu povoljni jer je Hrvatska još uvijek u recesiji, što se posljedično negativno odražava i na kretanja u trgovini na malo.

Tako su lani BDP i potrošnja kućanstva smanjeni za 1%, realne bruto plaće manje su za 1,4%, a stopa nezaposlenosti pritom je vrlo visoka dosegnuvši 21,6%. Jedino je pojačana turistička potrošnja donekle ublažila negativne trendove u makroekonomskom okruženju.

U 2013., a posebno u siječnju 2014. godine dolazi do smanjenja potrošačkih i proizvođačkih cijena. Pojava deflacije otežava izlazak domaćeg gospodarstva i trgovine na malo iz recesije.

Uslijed deflacije, poduzećima se smanjuju prihodi, što može dovesti do smanjenja proizvodnje i investicija i do otežane otplate dugova. Također, deflacija može loše utjecati na državni proračun jer se zbog nižih cijena smanjuju prihodi od PDV-a.

U 2013. i u siječnju 2014. godine zabilježeno je blago poboljšanje ekonomskih očekivanja potrošača, iako su ona još uvijek na niskoj razini i ukazuju na izraženi pesimizam potrošača.

Podaci HNB-a pokazuju da su indeksi pouzdanja (+23,5 bodova), očekivanja (+35,6 bodova) i raspoloženja potrošača (+14,4 bodova) u siječnju 2014. poboljšani u odnosu na isti mjesec lani.

Također su poboljšana i očekivanja potrošača povezana s kupnjom trajnih dobara za kućanstvo za 11,6 bodova. Smanjenje potrošačkog pesimizma u siječnju ove godine pozitivno se odrazilo na promet u trgovini na malo u tom mjesecu.

Međutim, potrošači se i dalje ponašaju racionalno, manje se zadužuju kod banaka i kupuju samo najnužnije proizvode. Češće idu u kupnju, cjenovno su osjetljivi i redovito prate akcije maloprodavača. Pojačano kupuju privatne trgovačke marke maloprodajnih lanaca koje su po cijenama vrlo atraktivne i zadovoljavajuće su kvalitete.

Ovi trendovi u ponašanju potrošača utjecali su na to da veliki trgovački lanci smanjuju cijene, pojačano nude akcije, šire asortiman privatnih marki i razvijaju male kvartovske prodavaonice.

U EUROPSKOM OGLEDALU
Nakon recesije, europsko gospodarstvo napokon bilježi blagi oporavak i rast BDP-a u 2013. godini za 0,1% i rast realnog prometa u trgovini na malo u siječnju 2014. za 0,9%. U tom mjesecu smanjenje realnog prometa u trgovini na malo zabilježile su Danska (-0,8%), Irska (-1%), Latvija (-0,6%), Malta (-0,5%) i Velika Britanija (-1,5%).

Znatan rast realnog prometa u siječnju su na godišnjoj razini ostvarili Portugal (6,7%) i Estonija (4,6%). Pozitivan signal za hrvatsku maloprodaju je što se maloprodajna tržišta glavnih trgovinskih partnera Hrvatske oporavljaju.

Naime, realni maloprodajni promet na godišnjoj je razini u siječnju ove godine porastao u Sloveniji za 2,4%, u Njemačkoj za 1,7%, u Mađarskoj za 1% te u Austriji za 0,6%.

Dobra vijest za maloprodavače je i poboljšanje indeksa očekivanja europskih potrošača (Consumer confidence indicator) za 13 postotnih bodova u lanjskom prosincu i siječnju 2014. u odnosu na isto razdoblje prošle godine.

Europski potrošači imaju pozitivniji stav i o financijskoj situaciji svog kućanstva u idućih 12 mjeseci i općenito o ekonomskoj situaciji.

Međutim, još uvijek ih brine rast nezaposlenosti i mogući rast cijena. Indeks velikih kupovina je blago poboljšan za 2 postotna boda, što se može pozitivno odraziti na rast prometa u trgovini na malo.

U posljednjim mjesecima poboljšavaju se i ekonomska očekivanja maloprodavača u EU-28 (Retail trade confidence indicator). U usporedbi s europskim potrošačima, hrvatski potrošači su pesimističniji: ekonomska očekivanja potrošača su niža u Hrvatskoj u odnosu na prosjek EU-28.

Hrvatska spada u grupu zemalja u kojima je koncentracija maloprodajnog tržišta znatno povećana u posljednjim godinama, a kao posljedica toga smanjen je broj malih maloprodavača na 1.000 stanovnika te je istodobno povećan broj zaposlenih po poduzeću sa 7,0 na 7,3 u razdoblju od 2008. do 2011. (prosjek EU je 6,2 zaposlenih).

Hrvatska se prema tom pokazatelju uvrštava u grupu zemalja gdje dominiraju veliki maloprodavači. Zanimljivo je istaknuti kako sjevernoeuropske zemlje, kao npr. Njemačka (10,6), Velika Britanija (16,1), Irska (9,8), Austrija (8,7) ili Nizozemska (8,6) imaju maloprodajnu strukturu s većim brojem zaposlenih po poduzeću.

S druge strane, mediteranske zemlje, kao npr. Italija (2,9), Portugal (2,9), Španjolska (3,6) i Francuska (4,3) imaju još uvijek usitnjenu maloprodajnu strukturu s većim brojem malih maloprodavača.

Prema dohotku i kupovnoj moći, Hrvatska ima nisku razinu dohotka, nisku potrošnju kućanstva i niži maloprodajni promet. U odnosu na prosjek EU, naša zemlja ima za 58,9% niži BDP po stanovniku i 51,4% niži promet po stanovniku.

U strukturi potrošnje, hrvatski potrošači izdvajaju znatno veći udio svojih izdataka za hranu i bezalkoholna pića (31,7%) u odnosu na prosjek EU (12,9%), što ukazuje na značaj maloprodaje prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj.

Osim toga, Hrvatska trgovina na malo ima nisku proizvodnost rada, čak 47,6% nižu od prosjeka EU. Dok je u razdoblju od 2008. do 2011. godine proizvodnost rada u EU povećana za 10,4%, u Hrvatskoj je smanjena za 5%.

Niska proizvodnost rada u hrvatskoj trgovini na malo posljedica je slabe potražnje, ali i niskih plaća jer su prosječne plaće zaposlenih niže za 48,9% od prosjeka EU.

Jasan je zaključak kako zemlje koje imaju u prosjeku veće plaće ostvaruju i veću proizvodnost rada. Iz toga proizlazi da se s rastom prometa u trgovini na malo otvara mogućnost maloprodavačima da isplaćuju veće plaće, a veće plaće pridonose rastu proizvodnosti rada.

Bruto marža (izražena kao prihodi od prodaje umanjeni za trošak prodane robe) važan je pokazatelj uspješnosti u trgovini na malo jer otkriva koliko dobiti maloprodavač ostvaruje iz prodaje ako se oduzmu troškovi poslovanja i trošak nabave.

Dok je u EU iznos bruto marže po zaposlenom porastao za 8,6% u razdoblju od 2008. do 2011. godine, u Hrvatskoj je smanjen za 30,3%.

Istovremeno, bruto marža po zaposlenom u hrvatskoj trgovini na malo niža je za 60,4% od prosjeka EU. I u relativnom iznosu udio marže u prihodima od prodaje u Hrvatskoj je nizak te je u 2011. godini iznosio 19,6%, a u EU 25,3%.

Zemlje koje posluju s višim bruto maržama imaju i veći promet po stanovniku i veću dobit po poduzeću, veću dodanu vrijednost po zaposlenom, veći iznos investicija po zaposlenom i veći iznos plaća po zaposlenom.

Iz navedenog proizlazi da bi tek veća razina bruto marži hrvatskoj maloprodaji omogućila ostvarivanje bolje financijske uspješnosti. Kao rezultat ovih kretanja Hrvatska je jedna od zemalja EU koja je ostvarila znatan pad dobiti u maloprodaji (čak 30,8% u razdoblju od 2008. do 2011. godine).

Za usporedbu, u istom razdoblju bruto dobit u EU je smanjena za 0,9%. Smanjenje dobiti u maloprodaji u EU posljedica je većeg rasta troškova nabave (4,6%) i rasta troškova poslovanja (npr. plaća za 6,1%) u odnosu na rast prihoda od prodaje (3,6%).

NAJVEĆA TRGOVAČKA DRUŠTVA
U posljednjim godinama u Hrvatskoj raste koncentracija tržišnog udjela velikih i vodećih maloprodavača. Prema podacima Fine, u razdoblju od 2010. do 2012. godine, veliki maloprodavači su povećali tržišni udio s 58,1% na 60,1%, srednji maloprodavači s 11,9% and 13,6%, dok su mali maloprodavači smanjili tržišni udio s 30,1% na 26,3%.

Osim toga, vodećih deset maloprodavača ostvarilo je rast poslovnih prihoda za 9,4%, a u 2012. godini njihov tržišni udio je iznosio 40,7%.

Svoju vodeću tržišnu poziciju veliki trgovački lanci ostvaruju konkurentnim cijenama, ekonomijama obujma, širokim asortimanom proizvoda i usluga. Oni također provode učestale akcije kako bi privukli cjenovno osjetljive kupce te nude atraktivne kartice lojalnosti kako bi zadržali njihovu odanost.

Vodeći maloprodavači i u vrijeme krize pojačano investiraju u dugotrajnu imovinu (rast od 17,9%), otvaraju nove prodavaonice i nova radna mjesta (rast od 4,5%), ali su unatoč tome u 2012. godini ostvarili gubitak u poslovanju.

Glavni uzroci tome jesu rast investicija, ulaganje u održanje razine usluga, rast troškova, kontinuirane akcije i smanjenje cijena, kao i slaba potražnja.

U strukturi gubitaka, pet međunarodnih lanaca: Mercator-H, Kaufland, Lidl, Spar i Billa poslovali su s gubitkom.

Konzum je vodeći hrvatski maloprodavač s ostvarenim prihodom od 13,4 milijardi kuna, dok dm-drogerie markt ostvaruje najveću profitabilnost prodaje (6,3%). Financijski podaci pokazuju da vodeća poduzeća i dalje imaju problem s održavanjem likvidnosti.

U 2012. godini koeficijent ukupne zaduženosti iznosio je 0,7, što je porast u odnosu na 2001. godinu za 3,8%. Općenito se uzima da je poduzeće relativno zaduženo ako je taj pokazatelj veći od 0,5.

Koeficijent tekuće likvidnosti vodećih deset maloprodavača je iznosio 0,4. Smatra se da poduzeće ima problema s tekućom likvidnosti ako je taj pokazatelj manji od 1,5, što ukazuje na njihovu nelikvidnost.

Uz to, vodeći maloprodavači imaju značajno manje kratkoročne imovine nego što su im kratkoročne obveze koje dolaze na naplatu i nemaju dovoljno sredstava za podmirivanje kratkoročnih obveza.

Maloprodavači djelomično rješavaju problem likvidnosti kratkoročnim financiranjem od dobavljača – kupuju robu od dobavljača na kredit i nastoje smanjiti potrebe za kratkoročnim financiranjem iz drugih izvora.

Nepovoljan koeficijent zaduženosti i likvidnosti pokazuje da je još uvijek veći financijski rizik povezan s vodećim maloprodavačima, iako su maloprodavači smanjili financijske rashode za 2%.

POGLED U BOLJE SUTRA
I u 2014. godini se u Hrvatskoj ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti i u kretanju domaće potražnje. Prema projekcijama Ekonomskog instituta Zagreb, u 2014. godini se očekuje nulta stopa rasta BDP-a, smanjenje potrošnje kućanstva za 1,4%, ali i nezaposlenost od 20,5%.

Zbog visoke nezaposlenosti i niske kupovne moći kućanstva oporavak potrošnje ne očekuje se tako skoro. Neizvjesnost i negativni trendovi pojačavaju potrošački pesimizam, a posljedica toga je sustezanje građana od potrošnje i od kupnje elastičnijih kategorija proizvoda i trajnih dobara.

Iako projekcije sugeriraju da se tek u 2015. godini može očekivati blagi oporavak gospodarstva (1%) i potrošnje (0,1%), ozbiljnije pomake u trgovini na malo ne možemo očekivati dok ne nastupe pozitivni trendovi na tržištu rada.

Pritom analitičari RBA prognoziraju blagi rast realnog prometa u trgovini na malo u 2015. godini od 1,5%. Europska komisija za ovu godinu predviđa rast realnog BDP-a u zemljama EU-a za 1,4%, a u 2015. godini za 1,9% pa ovaj oporavak može biti pozitivan signal hrvatskom gospodarstvu.

Iz svega prethodno navedenog može se zaključiti kako je godina 2013. bila još jedna krizna godina i godina izazova za hrvatske maloprodavače.

Smanjen je promet u trgovini na malo za 0,6%. Slaba potražnja negativno utječe na marže i dobit maloprodavača, a u cilju smanjenja troškova, maloprodavači smanjuju broj zaposlenih i bruto plaće.

U godinama krize zabilježen je drastičan pad investicija. U odnosu na razvijene zemlje EU, hrvatska trgovina na malo ostvaruje nisku proizvodnost rada, posluje s niskim maržama i ostvaruje nisku dobit, što otežava izlaz hrvatske trgovine na malo iz krize.

Pozitivna kretanja na tržištu EU u smislu blagog rasta prometa u trgovini na malo i poboljšanja indeksa očekivanja potrošača i maloprodavača mogu biti pozitivan signal hrvatskom tržištu.
Hrvatska je ovisna o kretanjima na zajedničkom europskom tržištu, prije svega o kretanjima na tržištima njezinih glavnih trgovinskih partnera, i kako će se europsko tržište oporavljati, tako se i dugoročno očekuje puno više pozitivnih učinaka na hrvatsko tržište.

U 2014. godini se ne očekuju značajnije promjene u gospodarskoj aktivnosti, kretanju domaće potražnje u Hrvatskoj i kretanju prometa u trgovini na malo.

Prijetnje za oporavak hrvatskog gospodarstva i trgovine na malo jesu produbljivanje recesije, daljnji rast poreznog opterećenja, pogoršanje potrošačkog pesimizma te pad broja turista iz zemalja koje nisu članice EU-a.

Nasuprot tomu, prilike za hrvatsku trgovinu na malo su oporavak gospodarstva u EU i rast imidža Hrvatske kao turističke destinacije u zemljama EU-a te pokretanje investicija i daljnja internacionalizacija i širenje vodećih maloprodavača u regiji.

Hrvatski maloprodavači bi trebali više uvoditi inovacije u svoje poslovanje i primjenjivati suvremene tehnologije, što je izvor konkurentskih prednosti na tržištu.

Očekuje se da će se i u 2014. godini hrvatski maloprodavači i dalje udruživati, pronalaziti zajedničke interese u nastupu na tržištu, dok će se mali trgovci obrtnici morati specijalizirati, povezivati i pronalaziti tržišne niše. Prilike za rast postoje u usavršavanju ponude i kvalitete usluge.

Dr.sc. Ivan-Damir Anić
Znanstveni savjetnik

Orangina okrenula stvari naglavačke u riječkim Plodinama

Marijači bend Los Caballeros u riječkom Zapadnom

Medijski barometar trgovačkih lanaca: Veliki napredak Tommyja

Splitski trgovački lanac Tommy u proteklom je mjesecu napravio značajan napredak skočivši s osmog na četvrto mjesto

Travanj je obilježila tematika vezana za poslovanje trgovačkih lanaca s posebnim naglaskom na kupoprodajni proces Agrokora i Mercatora te s tim povezane zabrinutosti slovenskih poslovnih krugova, uvjetima AZTN-a i dr.

Povećan je i udio promidžbenih, sponzorskih i humanitarnih akcija koji možemo povezati s obilježavanjem Uskrsa.

Analiza medijskog publiciteta trgovačkih lanaca u Hrvatskoj donosi rezultate o kojim se trgovačkim lancima u travnju najviše pisalo, te u kojim kontekstima.

Praćen je publicitet 12 trgovačkih lanaca u tiskanim medijima te na internetskim portalima. Analizom su obuhvaćene samo kvalitetne (sadržajne) objave, to jest one u kojima su trgovački lanci glavni samostalni ili glavni nesamostalni subjekti/teme u objavi.

NA PODIJU ISTI IGRAČI
Travanj nije donio promjenu u podjeli prva tri mjesta. Kao i prošlog mjeseca, na čelnoj je poziciji Konzum, slijedi Mercator, a potom Lidl.

Na četvrto se mjesto, s osmog u prošlom mjesecu, probio Tommy, a Spar je pak zadržao svoju prošlomjesečnu poziciju. Slijedi Billa koja je napredovala za jedno mjesto.

O Konzumu i Mercatoru najviše se pisalo vezano za poslovanje. Drugom polovicom mjeseca objavljeno je kako su tvrtke Konzum i Blitz-CineStar uspostavile poslovnu suradnju s ciljem izgradnje kino dvorane u Karlovcu.

O Konzumu se pisalo i u sklopu najvećeg koalicijskog programa nagrađivanja u Hrvatskoj. Naime, MultiPlusCard program je nominiran u finale prestižnog izbora za najbolje programe nagrađivanja vjernosti – “Loyalty Awards 2014″.

O Mercatoru se ponovno najviše pisalo o procesu prodaje. Prenesena je informacija o zabrinutosti slovenskih poslovnih krugova o stabilnosti Agrokora te hoće li financijski moći progutati taj posao bez poremećaja u svome poslovanju, s obzirom na razinu Mercatorove zaduženosti.

Polovicom mjeseca Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja predstavila je uvjete pod kojima je Agrokoru dopušteno povezivanje s Mercatorom. Prema tim uvjetima Agrokor mora prodati ili dati u dugoročni najam čak 96 trgovina iz kombinirane mreže Konzuma i Mercatora, a rok za to je šest mjeseci od dana preuzimanja Mercatora.

O trgovačkom lancu Lidl najviše se pisalo vezano za promidžbu i sponzorstva. Iz Uprave su poručili kako donacijski program “Više za zajednicu” nastavljaju i u 2014. godini, a radi se o programu u kojem svaki radnik Lidla može predložiti neku neprofitnu organizaciju, udrugu ili bilo koju drugu instituciju od javnog značaja kojoj će se tada donirati prikupljena vrijednost.

Isto tako je u suradnji s tvrtkom P&G pokrenuo humanitarnu akciju koja će djeci sa sindromom Down i njihovim roditeljima omogućiti materijale neophodne za učenje i uključivanje u svakodnevni život.

TEMATSKA SLIKA
Ukupno gledajući, najveći se broj objava (45,59%) odnosio na poslovanje (poslovni rezultati, uprava, analize tržišta). Slijedi tematika vezana za promidžbu i sponzorstva.

Povećan udio promidžbenih, sponzorskih i humanitarnih akcija možemo pripisati blagdanskom razdoblju i raspoloženju, obilježavanju i proslavi Uskrsa. U travnju su o trgovačkim lancima tiskani mediji objavljivali nešto više od internetskih portala.

Pojedinačno gledajući, mediji koji su najviše objavljivali o trgovačkim lancima su dnevnik 24 sata, portal jatrgovac.hr te tri medija koja su jednako objavljivala: Business.hr, Poslovni dnevnik te portal instore.hr.

O temama svrstanim u tematske sklopove Poslovanje, Promidžba i sponzorstva te Usluge i odnos prema kupcima zabilježeno je više objava na portalima. O preostala je dva tematska sklopa – Asortiman i cijene te Ostalo – više objava zabilježeno u tiskanim medijima.

Najveća razlika u odnosu tiskanih medija i internetskih portala je unutar tematike Asortiman i cijene proizvoda i to 87% u korist tiskanih medija. Upravo kod ove tematike je najviše objava zabilježeno u dnevnim novinama 24 sata koje su i najčitanije u Hrvatskoj te je za pretpostaviti da će informacija  o asortimanu proizvoda i cijenama istih na ovaj način doći do velikog broja konzumenata.

O Poslovanju, o kojem se i najviše pisalo tijekom travnja, nešto je više objava zabilježeno na internetskim portalima, 54,6% u odnosu na 45,4% u tiskanim medijima.

Ines Kovačić

Next Page »