Srbija: Poražavajući rezultati kontrole hrane

Vijest da su veterinarski inspektori zabranili prodaju gotovo 40 tona svježeg mesa, mlijeka, mliječnih proizvoda i ribe i više od 15.000 komada jaja upozorenje je potrošačima da budu više nego obazrivi u kupovini, piše beogradska Politika.

Još je alarmantnije da je većina ovih proizvoda povučena zbog isteklog roka trajanja.

Iz organizacija za zaštitu kupaca poručuju da ih to nimalo ne čudi jer se, zbog pada kupovne moći, hrana sada duže zadržava na policama.

I dok se čeka sudski epilog opsežne kontrole kvalitete hrane u mesnicama, ribarnicama, slastičarnama, veleprodajnim objektima, marketima i skladištima u svih 17 beogradskih općina, kupcima preostaje da ozbiljno povedu računa o artiklima koje stavljaju u košaricu. Naročito kada temperatura prijeđe trideseti podjeljak.

Osim Veterinarske koja provjerava hranu životinjskog podrijetla, i Poljoprivredna inspekcija se nedavno bavila kontroliranjem rokova trajanja prehrane biljnog podrijetla. I ovi rezultati su poražavajući. U gotovo svakoj šestoj kontroliranoj prodavaonici u Srbiji inspektori Ministarstva poljoprivrede pronašli su barem jedan prehrambeni proizvod čiji je rok istekao.

„Može se reći da su donekle sigurniji veliki trgovci, jer osim što ih mi kontroliramo oni imaju i vlastite sustave vođenja evidencije. A i obrt robe je brži kod njih“, kaže inspektorica Gordana Mijatov.

„Dugotrajni proizvodi, poput juha u vrećicama i čajeva najčešće probijaju rokove trajanja i ostaju na policama. Dok svi obavezno pogledaju do kada su upotrebljive lako kvarljive namirnice poput mlijeka i jaja, i obavezno pročitaju deklaraciju, malo tko se informira o roku trajanja drugih namirnica“, objašnjava Mijatov.

Ovi rokovi vrijede samo ukoliko se proizvodi skladište na odgovarajući način i ne izlažu se izravno sunčevoj svjetlosti i vlazi. I ambalaža utječe na trajnost proizvoda, pa iako je vino što starije to bolje, ukoliko se pakira u plastiku neće biti tako.

Hrvati ne očekuju skorije poboljšanje životnih uvjeta

Prema rezultatima ovogodišnjeg prvog vala istraživanja GfK Barometar, koje je provedeno u svibnju, hrvatska kućanstva ne očekuju poboljšanje životnih uvjeta u slijedećih godinu dana.

Kako je pokazalo navedeno istraživanje, tek oko 6 posto kućanstava ima nešto bolju financijsku situaciju nego prije godinu dana. Zatim, 38 posto kućanstava smatra da su ostali na istom. Za više od polovice kućanstava (56 posto) njihovo sadašnje financijsko stanje je lošije nego prije godinu dana.

U slijedećih godinu dana oko 19 posto kućanstava se nada da će im financijska situacija biti barem malo bolja. Oko 44 posto kućanstava procjenjuje da će im financijska situacija ostati približno ista, ali i dalje više od trećine ocjenjuje da će im biti lošije.

Ukupan broj kućanstava koja mogu barem nešto štedjeti kreće se u Hrvatskoj na oko 40 posto. Međutim, često se događa da su ta ista kućanstva opterećena i kreditima da bi zadovoljila razne dodatne / dugoročne potrebe u obitelji.

Oko četvrtine kućanstava iskazuju da će u 2010. godini morati izdvajati više novca za kupnju trajnih dobara. Kako tri četvrtine građana u Hrvatskoj očekuje da će kod nas kriza trajati još najmanje godinu dana to je razumljivo da će većina kućanstava (75 posto) trošiti na trajna dobra isto kao sada ili čak manje, poručuju iz GfK-a.

Usporedni prikaz o sadašnjem financijskom stanju kućanstava Hrvatske i nekoliko tranzicijskih zemalja / članica EU u usporedbi s onim od prije godinu dana pokazuje da dok Česi, Hrvati i Poljaci iskazuju najveću nadu u bolju financijsku situaciju u slijedećih godinu dana (približno petina ispitanih), rumunjska kućanstva u najvećoj mjeri procjenjuju da će im biti još lošije.

Cjelokupno istraživanje dostupno je klikom na sljedeći link.

Lidl ponovno na udaru javnosti

Ured za zaštitu potrošača grada Hamburga podigao je pred sudom u Heilbronnu, gdje se nalazi sjedište trgovačkog lanca Lidl, tužbu zbog nelojalne konkurencije.

Tužitelj, kojeg podržava i Kampanja za poštenu odjeću (CCC) i Europski centar za ustavna i ljudska prava (ECCHR), Lidlu predbacuje svjesnu obmanu potrošača koja za jedini cilj ima skrivanje neljudskih uvjeta koji vladaju kod dobavljača ove tvrtke. Između ostalog na Lidlovoj internetskoj stranici uz fotografiju dobro raspoložene europske obitelji stoji kako se “Lidl zalaže za socijalno odgovorne uvjete rada”. Ovo obećanje se odnosi i na radnike u Bangladešu koji za europsko tržište proizvode odjeću.

U reklami se navodi kako se Lidl posebice u “u nerazvijenim zemljama brine za poboljšanje uvjeta u globalnom lancu dobavljača”. Tvrtka iz Heilbronna se poziva na kodeks ponašanja koji počiva na postulatima Ujedinjenih naroda. Tamo su naime plaće koje jedva dostaju za preživljavanje, dječji rad i prekobrojni radni sati zabranjeni. No situacija je drugačija nego ona kakvom je Lidl želi prikazati javnosti.

Jedna studija učinjena po nalogu podnositelja tužbe, pokazala je da radni uvjeti u pogonima u blizini bangladeške metropole Dake u kojoj se, između ostalog proizvode odjevni predmeti za Lidlove tjedne ponude, ne odgovaraju principima na koje se Lidl u svom informativnom materijalu poziva. “Postoji drastična razlika između onoga što tvrdi Lidl i stvarnim uvjetima na licu mjesta u poduzećima koja im dobavljaju robu”, kaže Miriam Saage-Maaß iz ECCHR-a.

U studiji švelje u pogonima Lidlovih dobavljača svjedoče o neljudskim radnim uvijetima, brojnim prekovremenim satima. Tako npr. radnici u ovim pogonima rade sedam dana u tjednu, a umjesto dozvoljenih 48 sati radi se u pravilu preko 80 sati tjedno čime se na drastičani način krše pravila na koja se Lidl sam obvezao. U tužbi stoji kako Lidl “potrošačima sugerira da su ispunjeni minimalni uvjeti u pogonima dostavljača što međutim nije slučaj”.

“Lidl svojim reklamama obmanjuje potrošače i zato smo podigli tužbu”, rekao je Günter Hörman iz Ureda za zaštitu potrošača Hamburga. Ovo je prva tužba ovakve vrste u Njemačkoj, a ishod je, kako smatraju promatrači, vrlo neizvjestan. Očekuje se da će biti teško tvrtku sa sjedištem u Njemačkoj optužiti zbog reklamiranja uvjeta rada u drugim dijelovima svijeta. (Deutsche Welle)

Povjerenje njemačkih potrošača oslabilo četvrti mjesec zaredom

Strah od nezaposlenosti rezultirao je u Njemačkoj padom povjerenja potrošača četvrti mjesec zaredom

Grupacija za istraživanje tržišta GfK sa sjedištem u Nuernbergu priopćila je da je indeks povjerenja potrošača za veljaču pao više nego što se očekivalo, na 3,2 boda, nakon što se u siječnju spustio na revidiranih 3,4 boda.

“Prijetnja rasta nezaposlenosti i lagano slabljenje njemačkog gospodarskog oporavka igraju značajnu ulogu”, objavio je GfK.

“Kada je u pitanju potrošnja, 2010. će vjerojatno bili teža od 2009.”, upozorila je grupacija.

Analitičari su prognozirali da će indeks za veljaču iznositi 3,3 boda.

Ekonomisti upozoravaju da bi nezaposlenost mogla porasti nakon što Berlin počne ukidati 85 milijarde eura vrijedan fiskalni plan poticaja koji je lansirao kako bi obranio gospodarstvo od svjetske recesije. (H)

Trgovci nude velike popuste, ali samo za gotovinu

Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu kako trgovci imaju pravo odobriti popust koji žele, ali imaju i obvezu to jasno istaknuti u izlogu, na blagajni, odnosno na prodajnome mjestu.

Teško je odoljeti siječanjskim rasprodajama koje mame popustima i do 70 posto. No nerijetko se u zanosu kupci i neugodno iznenade kada dođu na blagajnu i odluče svoj plijen snižen 50 posto platiti kreditnom karticom. Mnoge trgovine ne odobravaju jednake popuste na sve oblike plaćanja. Popust od primjerice 50 posto vrijedi samo za gotovinu, a za kartice je ista roba snižena samo 30 posto.

Često trgovci tu sitnicu “zaborave” spomenuti na plakatima u izlozima i u reklamama pa kupci iz trgovina praznih ruku trče do obližnjeg bankomata.

Jasno izražen popust
Iz Hrvatske udruge za zaštitu potrošača kažu kako trgovci imaju pravo odobriti popust koji žele, ali imaju i obvezu to jasno istaknuti u izlogu, na blagajni, odnosno na prodajnome mjestu.

– Kad se govori o popustu od 50 posto, on mora biti izražen za minimalno jednu petinu sve robe na popustu. Trgovac može reći da daje popust od 50 posto za gotovinsko plaćanje, a za kartično plaćanje daje popust od 30 posto, ali to mora i jasno istaknuti uz popust. Naime, trgovac pri kartičnom plaćanju ima određene troškove – objasnio je Tomislav Lončar iz HUZP-a.

– To je njegova volja, on uopće ne mora primati kartice ako to neće, ali trgovac ne bi smio prodavati proizvode na kartice uz popust od 30 posto ako je oglasio da prodaje uz 50 posto popusta. Čini li to, treba ga prijaviti državnim inspektorima – ističe Lončar. (Večernji list)

Next Page »